Između orvelovske bijede i modernog gentrificiranog Pariza - Monitor.hr
13.08. (18:00)

Nisu ni kulturni centri Europe svima bili glamurozni

Između orvelovske bijede i modernog gentrificiranog Pariza

Orwellov klasik Nitko i ništa u Parizu i Londonu (1933.) brutalno je, humano i duhovito svjedočanstvo o životu među pariškim siromasima, boemima i kuhinjskim šljakerima. Krađa ušteđevine 1929. godine natjerala je Orwella na rad u pariškim kuhinjama i život na ulici, što je izrodilo njegov danas slavni memoar. Esej na blogu Literary Traveler uspoređuje to Orwellovo doba s autorovim modernim iskustvom života u Parizu. Iako obojica prolaze kroz razdoblja nezaposlenosti i napokon nalaze posao u kuhinji, razlike su drastične. Orwellov anarhični, sirovi i živopisni Pariz danas je nestao. Nadomjestili su ga gentrifikacija, skupoća, birokracija i izoliranost u predgrađima. Unatoč boljim radničkim pravima danas, autor zaključuje da je moderni grad izgubio dio svoje nekadašnje, orvelovske čarolije.


Slične vijesti

08.06. (11:00)

Veliki Brat je tu, samo manje vidljiv

U vrijeme kada je Orwell pisao 1984. nadzor je bio sastavni dio političkih sustava

Roman o kontroli života pojedinca danas se čita drugačije – kao opis sustava koji više nije samo državni nego sve više korporacijski. Ne čudi što je roman na europskom istoku objavljen tek 18 godina kasnije, 1967. u Jugoslaviji. Nakon pada Berlinskog zida i otvaranja arhiva istočnoeuropskih službi postalo je jasno u kojoj je mjeri nadzor bio institucionaliziran i normaliziran. Kad je 1984. snimljen istoimeni film, roman se još uvijek čitao prvenstveno kao kritika totalitarnih režima. Posljednjih dvadesetak godina nadzor nije nestao nego je promijenio vlasnika i instrumente.

On više ne služi samo ograničavanju ponašanja, nego i njegovom usmjeravanju. Algoritmi sugeriraju što ćemo vidjeti, upućuju na to što ćemo pročitati i u sve većoj mjeri utječu na ono što ćemo napraviti. Kontrola više nije samo zabrana, nego se pretvara u upravljanje izborima. Goran Litvan za Lider

21.04. (01:00)

Na tragu Velikog brata

Ministarstvo istine i “versifikator”: Kako je Orwell u svom distopijskom romanu predvidio uspon AI slopa

U distopiji Georgea Orwella, strojevi zvani versifikatori automatski su generirali ispraznu zabavu za mase, što jezivo podsjeća na današnju poplavu jeftinog AI sadržaja (“slop”). Dok je Isaac Asimov 1980. kritizirao Orwellovu tehnološku viziju kao promašenu, moderni jezični modeli pokazuju da je autor 1984. točno predvidio društvenu potražnju za automatiziranom, niskokvalitetnom kulturom. Činjenica da takav sadržaj dominira internetom ne sugerira samo moć tehnologije, već i nezahtjevnost publike. Open Culture, Boing Boing

12.02. (21:00)

Forumaši recenziraju

‘Burmanski dani’ Georgea Orwella: Možda najmračniji portret ljudske prirode i kritika kolonijalizma bez filtera

Tako kažu na Forumu: Osim što nema “većeg” neprijatelja kao u 1984. ni glavni junak nije netko s kojim biste previše simpatizirali (iako vam se može javiti sažaljenje). Ovdje su ljudi sami sebi (i međusobno) najveći neprijatelji, a glavni lik tragičan. Orwell je kroz Burmanske dane, svoj prvi roman, ukratko, ogolio kolonijalizam ne samo kao politički sustav, već kao karcinom koji uništava karakter pojedinca, pretvarajući slobodnu volju u puki strah od društvene sramote. Pritom je, obrađujući široku lepezu tema i bez filtera, a opet reporterski, predočio ono što je i sam doživio radeći tamo u policijskoj službi. Dok je službena propaganda tvrdila da Britanci u Indiju donose kulturu i napredak, Orwell (reporterski hladno) pokazuje stvarnost: oni su tamo bili zbog ekstrakcije resursa, a zauzvrat donijeli kulturnu pustoš. Podforum Književnost

09.02. (19:00)

Obavezna lektira

Orwell bez slogana: kako je nastao pisac kojeg svi citiraju, a rijetko čitaju

Knjiga George Orwell: Life and Legacy britanskog povjesničara Roberta Collsa razbija mit o Orwellu kao jednostavnom proroku našeg doba. Pokazuje ga kao potplaćenog novinara, politički neuklopivog socijalista i neumornog kritičara totalitarizma, čija su djela često pogrešno čitana ili svedena na parole. Colls tvrdi da je „orvelijanizam“ postao etiketa bez sadržaja te poziva na povratak samim tekstovima. Umjesto novog kulta, nudi zahtjevno, ali nužno ponovno čitanje Orwella – bez prečica. Bosna… rođen kao Eric Arthur Blair 1903. u kolonijalnoj Indiji, odrastao je u osiromašenoj srednjoj klasi obilježenoj društvenim ambicijama i snobizmom. Nakon povratka u Europu svjesno je živio među siromašnima, politički se približivši anarhizmu i socijalizmu. Sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu dodatno ga je radikaliziralo. Njegov jasan, nemetaforičan stil i djela poput Životinjske farme i 1984 proizašli su iz osobnog iskustva represije, propagande i ideoloških sukoba. Biblos

09.12.2025. (12:00)

Kako prepisati povijest i pritom se osjećati domoljubno

Što je George Orwell govorio o nacionalizmu: Oblik natjecateljske nadmoći, kompetitivnog prestiža, zbog kojeg ljudi gube osjećaj za zdrav razum

Svaki je nacionalist opsjednut uvjerenjem da je moguće mijenjati povijest. Dio vremena provodi fantazirajući o svijetu u kojem se stvari odvijaju onako kako bi trebalo – u kojem je, primjerice, Španjolska armada bila uspješna, a Ruska revolucija 1918. bila skršena – i dijelove tog svijeta će kad god je to moguće prenijeti u povijesne knjige. Veliki dio današnje propagandne književnosti čisti su falsifikati. Zanemaruju se materijalne činjenice, mijenjaju se datumi, miču se i mijenjaju navodnici kako bi se promijenio kontekst i značenje teksta. Događaji za koje se misli da se nisu trebali dogoditi prvo se ne spominju, a zatim i negiraju… Osoba koja negdje u svojoj duši gaji nacionalističku odanost ili mržnju, nikako ne može prihvatiti neke činjenice, čak i ako na stanovit način zna da su točne. Ideje donosi prijevod eseja velikog pisca 20. stoljeća.

27.01.2024. (00:00)

Živopisan i iskusan

George Orwell: Buntovnik s razlogom

Književno putovanje Georga Orwella započelo je tijekom boravka na azijskom kontinentu. Piščeva iskustva u Burmi razotkrila su surovost kolonijalizma te je tada počeo pisati prve eseje u kojima je prokazao razlike između britanske vladajuće klase i tamošnjeg stanovništva.  Sve to bila je najava snažne društvene i političke kritike koja će postati zaštitni znak njegovih djela. Svoje misli iz tog razdoblja kasnije je sabrao u knjizi „Burmanski dani.“ Također, jedno od ključnih transformativnih poglavlja u Orwellovom životu bilo je njegovo sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu. Odluka o pridruživanju borbi protiv fašizma bila je dokaz nepokolebljive predanosti idealima. Iskustva iz tog životnog razdoblja zapisao je u autobiografskom djelu „Kataloniji u čast“. U Španjolskoj je svjedočio borbama za vlast, ratnoj propagandi i progonu neistomišljenika. Te će teme postati središnje u njegovim kasnijim remek-djelima „Životinjska farma“ i „1984“. Stil pisanja Georga Orwella obično je kratak i jasan. Pisac namjerno izbjegava korištenje figurativnog jezika i nepotrebnih riječi. Biblos

09.07.2022. (23:00)

Hipertotalitarizam u slobodnom društvu

Noam Chomsky: “Orwell je smislio taj pojam: dvomisao. Sposobnost da se istodobno vjeruje u dvije proturječne ideje”

Moralni gnev je sasvim na mestu. Treba osećati moralni gnev. Ali ako odete na globalni jug, uverićete se da oni ne mogu da veruju u ono što vide. Osuđuju rat, naravno. To je gnusan čin agresije. Onda pogledaju na Zapad i kažu: O čemu vi, ljudi, govorite? Pa vi to nama stalno radite. Ili uzmite, na primer, velikog ratnog zločinca modernog doba Henryja Kissingera. Prema njemu se odnosimo ne samo uljudno već s velikim divljenjem. Najzad, to je čovek koji je preneo naređenje Vazdušnim snagama o masovnom bombardovanju Kambodže – „sve što leti na sve što se pomera“, tako je rekao. Nije mi poznato da arhivi sadrže sličan primer poziva na genocid. Usledilo je vrlo intenzivno bombardovanje Kambodže. O tome ne znamo mnogo zato što ne istražujemo sopstvene zločine. … Mogli bismo dugo ovako nabrajati. Bezbednost stanovništva naprosto nije briga kreatora politike. Bezbednost privilegovanih, bogatih, korporativnog sektora, proizvođača oružja – to da, ali ne i bezbednost nas ostalih. Ta dvomisao je stalna, nekad svesna, a nekad ne. Upravo to je opisao Orwell: hipertotalitarizam u slobodnom društvu. Buka

03.07.2020. (23:30)

Živimo Životinjsku farmu

Orwell na hrvatski način: Prvo kritizirali švedski model, a sad ga uveli

Švedski model stavljen je na stup srama, da bi isti taj model upravo sada primjenjivali, što je jasno svakome tko ima dvije moždane vijuge. Naravno, elita (i masovni mediji koji su režali u skladu s dresurom), sada će radije pregristi jezik nego priznati očigledno – primjenu švedskog modela u Hrvatskoj. Oni to ne žele priznati jer bi to za njih bilo ravno samoubojstvu. Priznanje očiglednog izazvalo bi zgražanje građanstva jer su ih same vođe naviknule da pojam “švedski model” svrstaju u negativan kontekst: kao nešto loše, negativno, smrt, neetičnost i sl… I sada gle čuda, sve to isto se primjenjuje kod nas, piše H-Alter.

09.06.2019. (14:30)

Masovna kontrola

Sedamdeset godina od 1984. živimo u kapitalizmu nadgledanja

Ovoga mjeseca navršit će se 70 godina od objave 1984. Georgea Orwella. Iako je on upozoravao da se totalitarizam može pojaviti svugdje i da se protiv njega mora boriti, postavlja se pitanje jesu li njegova upozorenja bila uzaludna. Već 19 godina svjedočimo usponu tzv. “kapitalizma nadzora”, koji je započeo Google. Danas nije pretjerivanje ako kažemo da je Internet u vlasništvu privatnog kapitala nadzora, a moderni kapitalisti shvatili su da najkorisniji podaci dolaze ne samo od nadgledanja, nego i modificiranja te upravljanja ponašanjem korisnika. Time

26.01.2017. (16:22)

Roman Georgea Orwella ‘1984.’, priča o distopijskoj budućnosti pod autoritarnim režimom, vratila se na književne top liste kao bestseller zahvaljući frazi o "alternativnim činjenicama" kojom je administracija Donalda Trumpa nastojala dokazati da je laž zapravo istina