Iznenađenje! - Monitor.hr

Slične vijesti

04.01. (21:00)

Moj se lemur ne bi složio

Hrvatska bez pravila o egzotičnim kućnim ljubimcima: sve je dopušteno (dok ne ugrize)

U hrvatskim domovima sve je više egzotičnih i divljih životinja, od zmija i guštera do majmuna i divljih mačaka, iako za njihovo držanje ne postoji jasna zakonska regulativa. Stručnjaci upozoravaju da se njihove složene potrebe u kućnim uvjetima gotovo ne mogu zadovoljiti te da predstavljaju rizik za sigurnost ljudi i širenje zoonoza. Za razliku od nekih europskih zemalja, Hrvatska nema “Pozitivnu listu” dopuštenih vrsta, što u praksi znači da je gotovo sve dozvoljeno – dok se problem ne pojavi. HRT

31.12.2025. (08:00)

Veliki jedu male, selo gleda i plaća

Novi kriteriji prijete urušavanjem veterinarske službe na selu

Novi kriteriji za dodjelu javnih veterinarskih ovlasti u Hrvatskoj favoriziraju velike veterinarske stanice i potiskuju male, lokalne ambulante iz farmske prakse. Time mnogi veterinari ostaju bez ključnog izvora prihoda, a sela bez dostupne veterinarske skrbi. Posljedice su zatvaranje ambulanti, otkazi, odlazak veterinara u inozemstvo ili rad s kućnim ljubimcima te dodatno propadanje stočarstva. Struka upozorava da kriteriji nisu jasno zakonski definirani, doneseni su bez konzultacija s Komorom i idu na štetu seljaka i ruralnih područja. DW

29.10.2025. (08:00)

Hotel lišće: all inclusive za kukce i ježeve

Vrtlar Kruno: Ostavite nešto hrpe lišća u svom vrtu

Lišće koje izgrabljate s travnjaka, ostavite ležati negdje u kutu vrta, ispod živice ili u cvjetnoj gredici. Takva hrpa je vazno stanište za prezimljavanje brojnih vrsta.  U toj hrpi granja i lišća žive na stotine sitnih bića: kornjaši, pauci, gliste, bubamare, štrigamige, babure, stonoge, mravi, skokuni, gusjenice leptira, i mnogi drugi organizmi i kukci koji će na proljeće ponovo donijeti život u vrt. Tu zaklon nalaze i ježevi, žabe i gušteri, koji među granjem traže sigurnost i toplinu. Ako pred zimu previše “počistimo” vrt i uklonimo svo lišće i granje, mnoge od tih životinjica ostaju bez doma baš kad im je najpotrebnije – kaže jedan vrtlar s Facebooka.

17.07.2025. (20:00)

Alexa, što kaže moj hrčak?

AI Dolittle: Kako algoritmi pokušavaju razumjeti jezik životinja

Umjetna inteligencija sve češće se koristi za dešifriranje komunikacije među životinjama – od kliktanja dupina do cijukanja štakora. Algoritmi strojnog učenja analiziraju zvukove, geste i kontekstualne podatke kako bi prepoznali emocionalna stanja ili simbolička značenja. Projekti poput CETI-ja i Earth Species Projecta pokušavaju napraviti ono što je nekad bilo rezervirano za doktora Dolittlea – omogućiti komunikaciju između vrsta. Iako još ne možemo „razgovarati“ sa psom, AI već zna prepoznati kad je kokoš uzrujana, a štakor pod stresom. Sljedeći korak: pregovori s mačkom. Igor Berecki za Bug

10.06.2025. (14:00)

I životinje imaju nešto za reći — samo nemaju Twitter

I neke životinjske vrste međusobno se zovu po imenima

Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, znanstvenici sve bolje razumiju kompleksnu komunikaciju među životinjama. Slonovi i kitovi koriste “imena”, dupini zvižde kao da šalju SMS, a papige poput Alexa govore pametnije od prosječnog komentatora na internetu. AI sustavi već pokušavaju prevesti lajanje i mjaukanje. No s novim uvidima dolaze i etičke dileme: ako razumijemo što životinje govore – hoćemo li ih konačno i slušati? tportal

26.05.2025. (00:00)

Kad ti se kolekcija mrava pretvori u optužnicu

Golemi novci se zarađuju švercom divljih životinja i tu više nije riječ samo o sisavcima, gmazovima ili pticama, nego i o insektima

U Keniji su četiri mladića – dvojica Belgijanaca, Vijetnamac i Kenijac – kažnjeni zbog pokušaja krijumčarenja preko 5000 mrava, uključujući rijetke afričke vrste. Mravi su pronađeni u prtljazi na aerodromu u Nairobiju, skriveni u staklenkama i špricama. Slučaj je presedan prema Kenijskoj upravi za zaštitu prirode i dio je globalnog trenda biopiratstva. Osim ekološke štete, krijumčarenje malih vrsta povećava rizik od širenja zoonoza. Sutkinja je poručila: i mravi su dio nacionalne baštine. DW

16.05.2025. (00:00)

Tetrapodi su prvi prohodali – i to s kandžama, ne štakama

Najstariji reptili imali su kandže i stav: nova otkrića mijenjaju povijest evolucije

Otisci stopala stari 355 milijuna godina, pronađeni u Australiji, otkrivaju da su prvi reptili hodali kopnom puno ranije nego što se mislilo. Tragovi s jasno vidljivim kandžama sugeriraju da su napredni kopneni kralježnjaci postojali već početkom karbona, što pomiče evolucijsko razdvajanje vodozemaca i gmazova duboko u devonsko razdoblje. Otkriće baca novo svjetlo na ulogu poznatih prijelaznih fosila i otvara pitanja o dosad nepoznatim vrstama s Gondvane. Znanstvenici sada traže fosilizirane ostatke samih životinja koje su ostavile te revolucionarne tragove. tportal