Jokić: Travnička kronika - Što nam izmotavanje novog ministra oko diplome govori o hrvatskom društvu? - Monitor.hr
25.05. (22:00)

Kaj će mi faks? Danas svaka šuša ima diplomu...

Jokić: Travnička kronika – Što nam izmotavanje novog ministra oko diplome govori o hrvatskom društvu?

Situacija u kojoj političke stranke za pojedine resore biraju ljude bez adekvatnih kvalifikacija, u kojoj ministri ne znaju gdje ni kada su studirali, u kojoj postoji sumnja u njihov obrazovni put i ona u kojoj visoko obrazovanje tretiraju kao puki ukras na svojem CV-u znak je društva u kojem se obrazovanje uopće ne cijeni. To je ujedno i vrlo opasna situacija jer ukazuje na potpuni nedostatak meritokratskih kriterija pri odabiru pojedinaca koji vode ovo društvo. Na tim mjestima ne moraju nužno biti visokoobrazovani ljudi (štoviše možda bi ministarstvo poljoprivrede bolje vodio poljoprivrednik), ali bi trebali biti oni koji imaju specifična znanja, iskustva i integritet za obavljanje takvih dužnosti. Prije svega trebali bi to biti oni koji znaju da je obrazovanje ključni društveni mehanizam kojim se izgrađuju i štite određene vrijednosti. Boris Jokić za tportal


Slične vijesti

Prekjučer (17:00)

Sad mu je imovinska na mjestu

Jokić: Obećao je da će biti glas običnih ljudi, a tri minute kasnije sjeo u Ferrari i – gas prema Bruxellesu

Političko pamćenje građana u Hrvatskoj je izrazito kratkog trajanja. Neugodnu stvar uz pomoć medija zamijeniš novim ‘šokantnim’ . događajem kojeg slijedi još jedan i nitko se više ne sjeća da si o onima s kojima trenutno surađuješ i dijeliš vlast govorio kao o veleizdajnicima i osobama koje slave pad Vukovara, a oni o tebi kao o zlim i kvarnim ljudima. U poplavi ilustracija licemjerja hrvatske politike, potez Stephena Nikole Bartulice, izabranog zastupnika Domovinskog pokreta koji je odmah nakon poniznog kršćanskog govora o predstavljanju običnih ljudi izveo nevjerojatan performans s Ferrarijem, postavlja nove granice. Boris Jokić za tportal.

09.06. (18:00)

Kids are alright

Jokić: Još Hrvatska ni propala: Nije i neće!

Srednjoškolci u medije najčešće dolaze zbog pijanstava, polijevanja brašnom, norijade ili činjenice da pune dvorane turbofolk koncerata. Na predstavljanju rezultata predmeta Škola i zajednica (ŠiZ) pokazali su da su u pet minuta sposobni objasniti važne društvene probleme i predstaviti moguća rješenja. I sve to izreći političarima izravno i bez vrijeđanja. Kritički, ali bez kritizerstva. S nadom, ali realistično. Premda o njima često govore kao o apatičnoj generaciji koja je usmjerena samo na sebe, mladi ljudi iz strukovnih škola i gimnazija u drukčijem obrazovnom okružju pokazuju da su sposobni biti solidarni, poduzetni, empatični i preuzeti inicijativu. Optimističan je Boris Jokić za tportal.

28.04. (22:00)

Most koji razdvaja

Jokić: Marija Selak Raspudić iskočila je iz političke kaljuže. Respect

Iza nas su bile godine televizijskih rasprava u HRT-ovoj emisiji “Peti dan”, u kojima smo često bili na suprotstavljenim stranama. Bez obzira na ponekad vrlo žestoka sučeljavanja, televizijski bismo studio napuštali civilizirano i u korektnim odnosima. Ideja da ljudi koji imaju različite poglede na politiku, filozofiju, društvo i umjetnost mogu žustro razgovarati bez da se međusobno vrijeđaju i psuju svidjela se mnogima. Odluku da televizijski forum (kvazi)intelektualnih rasprava zamijene onim političkim smatrao sam hrabrom i dugoročno korisnom za hrvatsko društvo.

Premda javnost ne može saznati sve razloge političkih odluka, istup Marije Selak Raspudić treba pohvaliti jer je u vaganju između osobne koristi i pozicija i određenih principa odabrala ovo potonje. Rijetka je to pojava u našoj politici u kojoj se većina aktera prodaje za mjesto državnog tajnika, dionicu pruge do njihovog mjesta ili službenog vozača. Njihov odlazak je za Most veliki gubitak jer time (p)ostaju tek jedna od niza desnih stranaka koje će se vratiti starom obrascu hrvatske desnice.

Odlaskom iz Mosta Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić u osobnom i političkom smislu dobivaju. Njihov politički potencijal ovom odlukom dugoročno raste, a čin odlaska ostat će zabilježen kao signaliziranje vrline integriteta u političkoj kaljuži. Boris Jokić za tportal.

14.04. (10:00)

Uzeti kišobran i na biralište

Jokić: Utjerajte strah u kosti političarima. Glasajte, to je jedino čega se boje

Premda će razloge za pad izlaznosti politika brzo potražiti u sunčanom ili kišnom vremenu, odlasku na obiteljske događaje i duge vikende…, istraživanja ukazuju na to da se uzrok većine glasačke apstinencije nalazi upravo u političkom djelovanju u prethodnom razdoblju, a često i u samoj izbornoj kampanji. Tako se u istraživanju Eurobarometar kao osnovni razlozi odustajanja od izlaska na birališta navode manjak povjerenja i općenito nezadovoljstvo politikom, vjerovanje da pojedinačni glas nema nikakvog utjecaja na živote i društvene procese te manjak interesa za politiku. Navedeni razlozi osnova su povećanja apstinencije i kod nas. Paradoksalno, neizlazak na izbore odgovara onim političkim opcijama koje su relativni izborni pobjednici. Drugim riječima, igrate za njih iako ste u potpunosti protiv. Premda po mnogo čemu nesavršena, demokracija je najbolji sustav do kojeg smo kao ljudska vrsta došli. Boris Jokić za tportal.

09.04. (00:00)

Koalicija koju nitko ne želi vidjeti, čak ni oni

Jokić: Politička psihopatologija – Ne ide na desnici ljuta trava na ljutu ranu

Andreju Plenkoviću bi za formiranje nove vlade mogle biti dostatne ruke zastupnika Domovinskog pokreta i/ili Mosta – dvije stranke čije su ideološke smjernice, premda oni to ne vole pročitati, najbliže HDZ-ovim. Ne krećemo u zajedničku akciju s onima koji o nama opetovano lažu, javno nas psuju, prijete fizičkim obračunom…Psihologija ukazuje na to da su odnosi utemeljeni na takvim ponašanjima nezdravi i dugoročno neuspješni. Premda su hrvatske političarke i političari odavno pomaknuli granice ‘normalnog’ ponašanja, bilo bi ‘znanstveno nevjerojatno’ da hrvatska desnica prijeđe preko svega što je rečeno i učinjeno u prethodnom razdoblju. Most je već dva puta bio u vlasti s HDZ-om, pri čemu ga je u drugom pokušaju prije sedam godina Andrej Plenković doslovce istjerao iz Vlade. Gotovo je jednako neugodna komunikacija između članova Domovinskog pokreta i Mosta čiji se članovi međusobno nazivaju ‘tajkunskim pijunima’, ‘ruskim plaćenicima’, ‘ćuprijašima’… S ljudima koje smatrate lopovima, kriminalcima i prevarantima valjda i ne pomišljate biti u Vladi. Kada bi se i ostvario, taj odnos mogao bi se smatrati patološkim. Boris Jokić za tportal.

04.04. (15:00)

Ako ništa, barem imamo više predizbornih songova

Boris Jokić: Kada nemate sadržaj, onda je najlakše vrijeđati i poticati mržnju

Smatram da smo već osam ili 10 godina u situaciji velike polarizacije u hrvatskom društvu. Ono što trenutno vidimo u kampanji je sam kraj tog polarizacijskog procesa. Ono što se događa u kampanji je dosta negativno i vodi nas u smjeru otrovne polarizacije. Gotovo sve strane koriste različite elemente da ocrne druge i da ne uđu u smislen razgovor. Oni koji nas vode u radikalizaciju će dugoročno izgubiti. Isto tako, svi akteri trebali bi biti odgovorni i znati da radikalizacija ima štetne, dugoročne posljedice. Kako se trenutačno razgovara u kampanji i na društvenim mrežama, tog nema nigdje. Politika je trenutno najgori dio hrvatskog društva, analizirao je za Novu TV dosadašnju predizbornu kampanju Bori Jokić. Život u kojem se razgovara o tome kako je starjeti u Hrvatskoj, kako je odrastati, kako je biti dijete, kako mladi mogu doći do stana, gdje je obrazovanje, kakav je status nastavnika i učenika. To su teme o kojima mi u ovoj kampanji još ništa nismo čuli. Index

03.03. (20:00)

Buka u modi

Jokić: Mladi Slavonci ne griješe: Turbofolk će uskoro biti lanjski snijeg?

U doba u kojem se čini da je glazbeni val predvođen Aleksandrom Prijović nezaustavljiv, glasovi mladih s istoka Hrvatske ukazuju na to da je njegov vrhunac možda već prošao. Još će se neko vrijeme puniti velike dvorane, ali ‘upozorenja’ iz 3.c treba ozbiljno uzeti jer slavonske učionice diktiraju glazbene trendove. Štoviše, one su prije gotovo 20 godina i najavile turbofolk. U istraživanju koje smo u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu 2003. godine provodili širom Hrvatske postavili smo ista pitanja kao i prošle srijede. U to preddigitalno doba folk i turbofolk nisu bili vidljivi ni prisutni u hrvatskom medijskom prostoru, već pomalo zabranjeno voće bez radiostanica posvećenih takvoj glazbi. Prije 21 godinu slušali su Milu Kitića, dok su im na plejlistama danas Leb i Sol i Disciplina kičme. Povijest suvremene glazbe ukazuje na prolaznost trendova. Posebice je tako u današnje instant doba, karakterizirano masovnom produkcijom i drugačijim načinom slušanja glazbe, u kojem ključnu ulogu igraju streaming servisi i društvene mreže poput TikToka. Boris Jokić za tportal.

17.02. (18:00)

Par pitanja za sedmaše

Jokić: Laž ne poznaje granice, ali u Hrvatskoj se laže bez posljedica. Zašto?

Ono što mladi možda ne znaju jest da laž ne poznaje granice. Baš kao i u Hrvatskoj, ima je u značajnoj mjeri i u Norveškoj, Kanadi, Novom Zelandu ili Njemačkoj. Razlika je da kada se ona u javnom prostoru otkrije, slijede posljedice. Političari daju ostavke jer su ulovljeni kako javnim novcem kupuju sendviče djeci, češljeve ljubavnicima, karte za balet ili hokejašku utakmicu rodbini. Znanstvenicima se oduzimaju titule ukoliko plagiraju rezultate istraživanja. Suci snose sankcije ako ih se ulovi u društvu optuženika kako jedu jastoge ili igraju nogomet. U Hrvatskoj te umjesto pozivanja na odgovornost, u parlamentu izaberu da odlučuješ o pokretanju postupaka i gonjenju onih koji ne govore istinu, otimaju i kradu. Odabir je to koji je, usprkos surovoj političkoj borbi u kojoj se ne biraju sredstva, nemoguće opravdati. Boris Jokić za tportal.

21.01. (15:00)

Lekcija humanosti

Jokić: ‘Čađavi’ Bienvenido iz Filipina vam je spasio djecu. Što ćemo sad?

Javnu raspravu o velikom broju stranih radnika koji su došli u Hrvatsku prati većinom negativan prizvuk. Vjerojatno ste u svojoj okolini čuli da se ‘kreću u grupicama i pitanje je trenutka kad će početi napadati’, ‘zbog njih nećemo imati posla’, ‘kultura im nije u skladu s hrvatskim identitetom’. Ovakve reakcije ni po čemu se ne razlikuju od reakcija Nijemaca 1970-ih godina kad je mnoštvo Hrvata krenulo tražiti posao i životnu perspektivu u okolici Stuttgarta ili Essena – premda ‘bijeli’ za mnoge su oni tada bili ‘čađavi’. Iz psihološke perspektive ovakav negativan stav je donekle očekivan jer bez prethodnog kontakta, drugi i drugačiji nam se uvijek čine opasnijima nego što uistinu jesu – kaže Boris Jokić u novoj kolumni za tportal, opisavši ksenofobne komentare na herojski čin jednog Filipinca koji je spasio mnoge živote djece, a time i obitelji.

08.01. (00:00)

Biraj one koji ne psuju u javnosti

Jokić: Politika MI protiv NJIH radi i u Zagrebu i u Calgaryju – što možemo naučiti od Kanađana?

Velika naljepnica ‘Fuck Trudeau’ ponosno strši na prtljažniku crvenog Fordova kamioneta F-150 koji polako klizi prema centru Calgaryja. Aktualni premijer u Alberti, koji vlada od studenoga 2015., nikada nije bio omiljen – preliberalan i premekan za konzervativne cowboye koji svoj standard temelje na niskim porezima, nafti i prirodnom plinu. Ipak, psovka na javnom mjestu uvelike odudara od pristojnosti Kanađana. Društvo je to u kojem je učtivost ponekad dovedena do ‘nepodnošljivosti’, a kršenje pravila smatra se potpuno neprihvatljivim. Poticanje političke polarizacije svjesno je djelovanje političkih snaga u gotovo svim zapadnim demokracijama – argumentirano, uključivo i pomirljivo postaje gubitnička pozicija. Političke stranke većinom računaju na svoje birače promicanjem dva osnovna negativna emocionalna obrasca – straha i mržnje. Tu utakmicu mržnje i straha igraju baš svi, a posebice će tome biti tako 2024. godine u Hrvatskoj i Kanadi. Javnost treba obratiti pažnju na one koji neće odmah opsovati i mrziti samo zato što se misli drugačije. One koji će biti jasni u svojim stavovima, ali istovremeno u komunikaciji, možda ne baš kao ovi u Kanadi, biti pristojni i civilizirani. Boris Jokić za tportal.