Kako iz centra Zagreba izbaciti aute? - Monitor.hr
24.09.2016. (12:36)

Garaža iz predgrađa

Kako iz centra Zagreba izbaciti aute?

Izgraditi Jarunski most i nadvožnjak iznad Ranžirnog kolodvora, spojiti Aveniju Gojka Šuška s Mostom slobode, spojiti Goricu sa Zagrebom željeznicom, izdići željezničku prugu od Selske do Heinzelove te napraviti nekoliko velikih garaža u širem centru – ovo bi se moralo učiniti kad bi se htjelo centar Zagreba zabraniti za aute, ocjenjuje prometni stručnjak Željko Marušić, povodom prekjučerašnjeg Europskog dana bez automobila (zapravo je dan – svjetski, Wiki). Njegov kolega Ivan Dadić kaže da bi se u ovom slučaju moralo napraviti bolju poveznicu između sjevera i juga grada, riješiti problem putovanja na Gornji grad te denivelirati Slavonsku i Ljubljansku aveniju. Večernji


Slične vijesti

Utorak (20:00)

Idete na koncert autom? Možete parkirati eventualno u Sesvetama

Gužvograd: Operacija preživljavanja prvog srpanjskog vikenda

Ministarstvo turizma i HTZ na dan koncerta savjetuju korištenje alternativnih pravaca i javnog prijevoza, no upozoravaju da će i ZET biti djelomično opterećen. Most Slobode i Mladosti vjerojatno će biti zatvoreni za aute, ali ostaju prohodni za pješake. Preporučuje se izbjegavanje dolaska automobilima, planiranje rute unaprijed i redovito praćenje HAK-ovih stranica. Dolazak na koncert? Računajte na sat hoda i znoj. tportal

16.06. (10:00)

Bolje platiti cestarinu nego životom

Provozali se problematičnom Starom zagorskom, naišli na isti problem naglih i nervoznih vozača: ‘Problem su preskupe autoceste i teretnjaci’

Stara zagorska magistrala bila je na zlu glasu i prije nego što je 90-ih paralelno uz nju bila izgrađena autocesta A2 koja je bitno rasteretila promet. Ipak, situacija se zadnjih godina opet pogoršala. Ljudima je postalo skupo plaćati autocestu, pogotovo kamionima. A vrijeme gužvi neke ne spriječava da pretječu i kolone od deset vozila. Na Indexu su se provozali tom cestom i zaključili da se većina drži pravila i ograničenja, uz povremene motoriste kao glavne presretače. Ipak, zbog naglih i nervoznih vozača koje su uočili u nekoliko navrata stekli su sličan dojam o kojem pričaju i Zagorci. Rješenje vide u smanjenju cestarina, na koju bi s trenutnim cijenama godišnje neki potrošili i više od 650 eura, dok na Staroj zagorskoj žele više kamera i ograničenja brzine na 90 km/h. Tu je i preusmjeravanje teretnjaka na autocestu. Index, Facebook

15.06. (09:00)

Savršenstvo na papiru, kaos u retrovizoru

Marušić: Stara zagorska je tehnički dobro isprojektirana, problem je preopterećenost prometa

Državna cesta D-1 je kvalitetna i zadovoljava sve sigurnosne standarde, ali je prometno preopterećena, posebice tranzicijskim prometom, a vozači često krše propise, posebice u pretjecanju. Problem je što se ta cesta nalazi u neuređenom prometnom sustavu, a loše stanje sigurnosti posljedica je dvaju negativnih utjecaja, a to je preopterećenost i to što se koristi za gospodarski promet. Na takvim bi državnim cestama trebalo zabraniti promet vozila ukupne mase veće od 7,5 tona, a druga mjera bi trebala biti neka vrsta olakšice za one koji putuju autom na posao, kako bi ih potaknuli na vožnju autocestom. Treće je pojačan policijski nadzor. Željko Marušić za Nacional.

03.05. (13:00)

Od polja do Poljske – aerodrom veći od snova i Heathrowa

Poljska gradi megačvorište: CPK mijenja lice europskog prometa

Poljska ulaže 34 milijarde eura u izgradnju Središnje komunikacijske luke (CPK), novog intermodalnog prometnog čvorišta zapadno od Varšave. Projekt uključuje zračnu luku kapaciteta do 100 milijuna putnika, željezničku mrežu s brzim vlakovima (320 km/h) te cestovne veze. CPK će zamijeniti prenapučeni Chopinov aerodrom i povezivati ključne poljske i europske gradove. Na lokaciji većoj od Heathrowa planiraju se i dva nova grada – Cargo City i Airport City. Prva faza očekuje se do 2032., a projekt obećava redefinirati putovanja u srednjoj i istočnoj Europi. tportal

21.04. (19:00)

Pješački prijelaz kao test osobnosti

Prometna kultura kao ogledalo društva: što način vožnje govori o nama

Nestrpljivost, agresivna vožnja i kršenje pravila često proizlaze iz stresa, užurbanosti i općeg nepovjerenja u institucije, dok primjeri solidarnosti na cesti pokazuju da kolektivni duh ipak postoji. Psihologinja Ljiljana Mikuš za Reviju HAK ističe važnost psihosocijalnih čimbenika u oblikovanju vozačkog ponašanja, uz fizičku infrastrukturu i zakone. Kulturni obrasci, socioekonomski status i uređenost javnih prostora značajno utječu na ponašanje u prometu. Dugoročne promjene moguće su jedino kroz odgoj, obrazovanje i jačanje društvene odgovornosti. Vožnja nije samo tehnički čin, već odraz odnosa prema pravilima, drugim ljudima i društvu u cjelini.

19.04. (22:00)

Ceste nisu krive, vozači su

Prosječno, vozači su krivi za 85 posto prometnih nesreća, ceste deset posto i vozila pet posto, kod nas se bezobzirnije vozi jer se manje strahuje od kazni

Tragična nesreća poput one kod Karlovca (Index) pokazuje da su pasivne i aktivne mjere nadzora prometa, poput dodatne signalizacije, uspornika, kamera i policijskih patrola, učinkovitije za sigurnost od samih infrastrukturnih zahvata. Kao temelj prometne strategije prometni stručnjak Željko Marušić predlaže povećanje izvjesnosti kažnjavanja prekršaja. Među mjerama su ugradnja radarskih sustava na kritične točke, dodatna svjetlosna signalizacija, smanjenje tolerancije kod prekoračenja brzine, reforme kod poziva na očevid i osiguravateljskih postupanja te povećanje prisutnosti policije na cestama kroz dodatna ulaganja u resurse i nadzor. Nacional

06.04. (10:00)

Auto je najbrži, uz cijenu izgubljenih živaca

Išli tramvajem, taksijem i biciklom na isto mjesto u Zagrebu da vide tko je brži – pobjednik je taksi

Za ovo testiranje iz Indexa odlučili su se za rutu od početka Radničke do okretišta na Črnomercu. Start je bio u 15:47, kada su ulice već bile zakrčene, pa je svaka opcija donosila svoje probleme. Onaj tko je čekao taksi ga je čekao pet minuta, a tramvaj osam minuta, i k tome bio je dupkom pun. Vožnja biciklom je bila beez većih problema. Gužve su se osjetile na sve tri rute, a na biciklu je jedina olakotna okolnost bila to što na Zelenom valu postoji traka za bicikliste, pa se u principu vozi bez stajanja. Prvi na odredište stigao je taksi i to nakon 25 minuta, biciklom je bilo potrebno 37 minuta, a tramvajem 45. Da je padala kiša, što obično izazove još veći kolaps, možda bi najbolje bilo da su ostali na poslu.

04.04. (11:00)

Da koji put možeš staviti i u treću brzinu

Grad Zagreb predstavio plan za smanjenje prometnih gužvi

Pročelnik Gradskog ureda za promet Andro Pavuna predstavio je projekte kojima bi se trebala povećati protočnost prometa u Zagrebu, temeljem zahvata na Slavonskoj aveniji, Zagrebačkoj cesti i Zagrebačkoj aveniji, rotoru Zapruđe te Jadranskom mostu. Nekim će trakama mijenjati smjer, na nekim će se cestama vozači moći pozicionirati za smjer kojim žele ići i prije semafora, rotor u Zapruđu su projektirali da bude “turbo rotor”, a želja je uvesti još pametnih semafora u cijelom gradu. Index

20.03. (08:00)

Da staneš i promisliš...

Kružni tok u kojem nitko nema prednost

Objašnjenje je stiglo od gradskih vlasti – radi se o raskrižju u kojoj ni jedna pristupna cesta nema prednost prolaska, vozači se moraju sami snaći, a cilj je usporavanje prometa. Cilj je ostvaren, ali vozači naglašavaju da je pitanje dana kada će se dogoditi prometna nesreća… Revija HAK

14.03. (19:00)

Jedino ako ti je do skupljanja bodova

Ako se vozite lijevom trakom na autocesti i ne pretječete, podložni ste kaznama

Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje da se autocestom vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni. Na autocesti vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku. Na autocesti vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja), pretjecati trakom za zaustavljanje vozila u nuždi, požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova ili na neki drugi način niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu. Nepridržavanje navedenih pravila koštat će vas 260,00 eura te ćete dobiti jedan negativni prekršajni bod. Revija HAK