Kako je antički Rim zapravo izgledao: 3D pregled - Monitor.hr
Srijeda (17:00)

Znači klasika

Kako je antički Rim zapravo izgledao: 3D pregled

Iako se Rim danas često opisuje kao muzej na otvorenom pod utjecajem masovnog turizma, YouTuber Manuel Bravo omogućuje nam uvid u grad na vrhuncu njegove slave u 2. stoljeću. Kroz video serijal “Virtual Rome”, Bravo koristi kameru u stilu suvremenih snimaka iz zraka kako bi prikazao poglede kakve ni antički Rimljani nisu mogli vidjeti. Virtualna ruta započinje na Kapitolu te obuhvaća hramove, Rimski forum, Kuriju Juliju, ali i manje poznata mjesta poput Rostre, Regije te ozloglašenog zatvora Tullianum, nudeći jedinstvenu edukativnu rekonstrukciju Vječnog Grada. Open Culture


Slične vijesti

Utorak (19:00)

A zato nemamo dislajk gumb!

Remek-djelo zbog kojeg je mit o rimskim palčevima u gladijatorskim borbama ušao u pop kulturu

Slika Pollice Verso iz 1872. godine popularizirala je zabludu da je oznaka palca okrenutog prema dolje u antičkom Rimu značio smrt za gladijatora. Iako je slikar Jean-Léon Gérôme detaljno istraživao o temama koje je slikao, izgledno je pogrešno protumačio stare latinske tekstove. Središnji dio kompozicije čini napet trenutak u kojem poraženi gladijator pogledom traži milost od publike, dok rimska gomila i visoki dužnosnici usmjeravaju palčeve prema dolje dajući mu smrtnu presudu. Zbog ogromne popularnosti slike, zapadni svijet – a kasnije i Hollywood – prihvatio je gestu u tom kontekstu. Suprotno uvriježenom mišljenju, povijesni dokazi sugeriraju da ta gesta u antičko doba nije označavala smrt, već se smrt tražila otvorenim i ispruženim palcem, dok je stisnuta šaka s uvučenim palcem značila pomilovanje. Spoken Past, Medium

27.04. (13:00)

Kocku su bacili - ovaj put na njega

Slavna rečenica “I ti, Brute?” zapravo je plod Shakespeareove mašte, a ne povijesna činjenica

Na Martovkse ide 44. pr. Kr., Gaj Julije Cezar stradao je u kaotičnom i brutalnom napadu 60 urotnika koji nije ostavljao prostora za dramatične govore. Cezara su prije ubili u direktnom napadu nego, kako se vjeruje, u isceniranoj zavjeri. Dok povjesničari poput Svetonija nagađaju o mogućem grčkom poviku “Kai su, teknon?” (I ti, dijete?), najvjerojatnije je da je Cezar umro u tišini, pokrivši se togom, vjerojatno da sačuva dostojanstvo. Povijest je u stvarnosti bila brza i krvava, no publika više voli pamtljive citate od kaotične istine. Mental Floss

07.03. (20:00)

Iz provjerenih OPG-ova

Antički liječnici otkrili što su jeli ljudi koji su živjeli gotovo 100 godina

Antički liječnik Galen opisao je dvojicu Rimljana koji su živjeli iznimno dugo – gramatičara Telefa i liječnika Antioha. Njihova tajna bila je vrlo jednostavna prehrana: kaša, kruh, med, povrće, riba i meso peradi, uz skromne večere. Obojica su jela nekoliko puta dnevno, redovito se kretala i održavala tijelo aktivnim. Telef je prakticirao masaže maslinovim uljem, dok je Antioh svakodnevno šetao i radio lagane vježbe. Galen zaključuje da su upravo umjerenost u hrani, jednostavne navike i redovita tjelesna aktivnost bili ključ dugog i zdravog života u antičkom Rimu. N1

19.02. (09:00)

Prvi maj, po rimski

Secessio plebis: kad puk ode na brdo

Secessio plebis bio je oblik političkog štrajka u ranoj Rimskoj Republici: plebejci bi (recimo tadašnja radnička klasa), nezadovoljni dugovima i isključenošću iz vlasti, masovno napustili grad i odbili vojnu službu, ostavivši vlast da vlada nad samom sobom. Prvi put 494. pr. Kr. otišli su na Mons Sacer i izborili instituciju pučkog tribuna, koji je štitio njihova prava. Ukupno je bilo pet takvih odlazaka, a kulminacija je zakon lex Hortensia 287. pr. Kr., kojim su odluke plebiscita postale obvezujuće za sve. Poruka je jednostavna: kad nema sluha za nejednakost, kolektivno povlačenje zna biti glasnije od galame. Ponekad je najjači politički alat – otići. Imperium Romanum

20.01.2025. (14:00)

Sat povijesti kakav nismo imali u školi

History Oversimplified: Drugi punski rat i Hanibalov pad

Zabavni i poučni kanal na YT History Oversimplified napokon je izbacio treći dio o Punskim ratovima, gdje uz vrlo zanimljivu animaciju i specifičan humor prikazuje povijesne činjenice. Hannibal, čovjek koji je bio najbliže osvajanju i uništenju antičkog Rima nego bilo tko drugi doživio je svoj konačan poraz protiv rimskog vojskovođe Scipija Afričkog. Važne su i okolnosti koje su dovele do toga. Tu je prvi i drugi dio o punskim ratovima.

07.11.2024. (17:00)

Nepoderivo

Pucolanski beton: Čudo od materijala koje su u izgradnji koristili još antički Rimljani

Riječ je o spektakularno izdržljivom betonu koji je rimskim građevinama davao nevjerojatnu snagu. Čak i danas, jedna od najznamenitijih rimskih građevina, Panteon, je i dalje netaknut iako je star gotovo 2000 godina. Panteon drži rekord za najveću svjetsku kupolu napravljenoj od nearmiranog betona, navodi science alert. Svojstva ovog betona općenito se pripisuju njegovim sastojcima: pozzolani, mješavini vulkanskog pepela – nazvanog po talijanskom gradu Pozzuoli, gdje se mogu pronaći značajni izvori ovog pepela i vapnu. Kada se pomiješaju s vodom, ova dva materijala reagiraju i proizvode jak beton. Jedna takva rimska brana je u Španjolskoj nedavno zadržala poplavu. Stara je 2000 godina. Index

03.08.2024. (14:00)

Hannibal ante portas

Bitka kod Kane: Najveći poraz Rimljana u povijesti, Hanibal izveo masakr vojske od čak 80 tisuća vojnika

Drugi punski rat, Hanibal je ušao duboko u Apenine i nanio rimskoj vojsci poraz za porazom. Drugi je kolovoza 216. godine pr. Kr. i Rimljanima je prekipjelo – poslali su vojsku od 80 tisuća vojnika u grad Cannae misleći kako će brojčano nadjačani zaustaviti Hanibala u njegovom pohodu. Bitka se odigrala između potoka i litice. Rimljani su htjeli vrlo jasan teren u kojem Hanibal neće moći izvesti neki trik. Međutim, Hanibal je imao plan – namamiti da prvi krenu kako bi ih mogao sa svojim elitnim postrojbama napasti s boka i zaokružiti rimsku vojsku sa svih strana. Rezultat – masakr dotad najveće vojske koju je Rim ikad poslao u jednu bitku. O prikazu bitke u videu stavite na 28:30. Index