Kako ostati svoj u eri AI-ja? Filković Philatz: Umjetna inteligencija kao kist, a ne kao umjetnik - Monitor.hr
Danas (23:00)

Ti tipkaš, ali duša crta

Kako ostati svoj u eri AI-ja? Filković Philatz: Umjetna inteligencija kao kist, a ne kao umjetnik

Redatelj, producent i autor koji posljednjih godina privlači veliku pažnju projektima na sjecištu tehnologije, emocije i nostalgije. Šira publika upoznala ga je kroz niz dokumentarnih serijala, od Dulum zemlje, Šumskog kuhara do Slatke kuharice, ali i viralni video-serijal Spomenar kojim na dirljiv način rekonstruira atmosferu prošlih vremena. Philatz otkriva kako koristi umjetnu inteligenciju kao “egzoskelet za maštu”, a ne kao zamjenu za ljudsku kreativnost. U procesu stvaranja digitalne nostalgije koristi obiteljske arhive i vlastite modele, istovremeno naglašavajući važnost očuvanja autentičnog jezika i zanata. Philatz dijeli i osobnu priču o nadvladavanju mucanja, što mu je otvorilo put prema režiji, te ističe da je prava svrha umjetne inteligencije u rukama onih koji znaju kada je rad gotov. Lider


Slične vijesti

Danas (19:00)

Terminatora je ipak trebalo gledati kao na upozorenje

Tiha revolucija: AI kao treći jahač vojne tehnologije

Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal

Subota (18:00)

Može vas dovesti do ludila

AI na kauču: Umjetna inteligencija kao rizičan terapeut za mentalno zdravlje

Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia otkrili su da ChatGPT često daje neprimjerene odgovore na psihotične poticaje, pri čemu ni plaćene verzije nisu pouzdane. Istovremeno, studija Sveučilišta Aalto o platformi Replika ukazuje na “visoku cijenu” virtualne podrške: korisnici s vremenom pokazuju više znakova usamljenosti i depresije uz slabljenje stvarnih ljudskih odnosa. Stručnjaci pozivaju na oprez, ističući da bezuvjetno prihvaćanje AI asistenata u emocionalne svrhe može imati štetne dugoročne posljedice koje još uvijek u potpunosti ne razumijemo. Bug

Petak (00:00)

AI zamišlja bolju prošlost

Restauracija fotografija uz pomoć AI: Tehnologija ubija autentičnost

Smatra autor na portalu PetaPixel. Kroz iskustvo iz firentinskog instituta Opificio delle Pietre Dure kritizira modernu upotrebu AI alata (poput ON1 Restore AI) u obradi starih fotografija. Dok talijanski stručnjaci zagovaraju konzervaciju – zaštitu zatečenog stanja bez dodavanja stranih elemenata — AI procese vidi kao nasilnu restauraciju. Problem leži u tome što AI ne “vraća” detalje, već ih izmišlja i umeće, čime nepovratno mijenja identitet osoba i povijesnu istinu. Zaključuje da tehnologija, bez obzira na kvalitetu, djeluje kao “tupi instrument” koji brisanjem nesavršenosti zapravo uništava dušu i autentičnost izvornog djela.

Četvrtak (21:00)

Da ostanemo optimistični, možda će trebati posao nadzornika

Želimir Periš: Kad je umjetna inteligencija došla po programere

S pojavom UI-ja mnogi su se ljudi počeli bojati za svoje poslove. Ne i programeri – nedodirljiva bogomdana kasta tehnoloških stručnjaka. Ironičnim kopernikanskim obratom umjetna inteligencija prvo je došla po programere. No neće na njima i stati, podsjeća Želimir Periš za Novosti. U veljači 2026. odlučio sam napraviti eksperiment: sljedeći projekt u potpunosti prepustiti UI-ju. Davao sam zadatke, agent je pisao kod. Prvog ožujka 2026. dogodilo se nešto neobično – ja, programer plaćen za kreiranje programskog koda, dobio sam plaću za mjesec u kojem nisam napisao ni jednu liniju koda. Moju je plaću zaradio UI. Posao mi se preokrenuo preko noći. Od onoga koji kreira, postao sam onaj koji orkestrira.

Svaka budućnost plaši, jer čovjek nikad uistinu ne zna što ga čeka. No razlika je u brzini. Budućnost koja dolazi za dvadeset godina plaši nas odmjereno. Budućnost koja dolazi u travnju vrlo je uznemirujuća. Budućnost koja jaše na umjetnoj inteligenciji galopirajuća je. Mjera stvari nije više dogodine već – sutra…

30.03. (14:00)

Kraljevi silicija

Tržište umjetne inteligencije trenutačno je pod čvrstom kontrolom Nvidije

Nvidia drži preko 60 % svjetskog računalnog kapaciteta. Ostatak kolača uglavnom dijele tehnološki divovi Google i Amazon. Ovi podaci, prikupljeni iz financijskih izvješća i analiza od 2022. godine (za novije igrače od 2024.), ukazuju na nevjerojatan tempo rasta. Ovakva koncentracija hardverske moći ne samo da omogućuje razvoj masivnih AI modela, već diktira i brzinu kojom AI tehnologija ulazi u svakodnevnu upotrebu diljem svijeta. Mreža

27.03. (18:00)

Mozak na paši, AI na autopilotu

Opasnost “glatke” inteligencije: Zašto nam trebaju teži putevi do cilja

Kanadski znanstvenici u radu “Against frictionless AI” upozoravaju da sustavi koji sve obavljaju umjesto nas uzrokuju kognitivnu atrofiju. Kada tehnologija ukloni sav napor i “trenje” iz rada, gubimo vještine, kritičko razmišljanje i osjećaj postignuća. Umjesto da budemo kreatori, postajemo pasivni operatori strojeva. Psiholozi predlažu uvođenje “poželjnih poteškoća” – dizajna koji nas tjera na razmišljanje i odlučivanje. Cilj je da AI ostane alat koji nas izaziva i čini boljima (kopilot), a ne zamjena koja nas čini suvišnima (autopilot). Bug

25.03. (23:00)

Umjesto krede, kodiranje

Bakić o budućnosti obrazovanja: AI kao osobni mentor i kraj “bubanja” napamet

Bakić objašnjava da AI nije samo prolazni trend, već tehnologija koja će promijeniti sve pore društva, slično kao što je to nekada učinila električna energija ili internet. Poseban naglasak stavljen je na to kako AI mijenja programiranje i razvoj softvera. Bakić često ističe da AI omogućuje pojedincima da postanu višestruko produktivniji, što može biti i prilika i prijetnja za tradicionalne IT tvrtke. Budući da nove tehnologije uvijek izazivaju strah, dotiču se podijeljenih reakcija javnosti i Bakićevih tekstova na Facebooku u kojima on zagovara optimizam i aktivno korištenje AI alata umjesto straha od njih. Predviđa da obrazovanje više neće biti usmjereno na izvršavanje repetitivnih zadataka, već na upravljanje AI agentima. Budući zaposlenik (ili učenik) postaje “menadžer” sustava koji za njega pišu kod, rade analize ili dizajniraju projekte.

20.03. (23:00)

Ownaj AI prije nego on owna tebe

5 koraka do dublje i produktivnije upotrebe AI-ja

Istraživanje sa Stanforda pokazuje da većina ljudi koristi AI samo za zamjenu postojećih zadataka, često uz premali učinak za uloženi trud. Uspješni korisnici, međutim, pristupaju AI-ju poput product managera: identificiraju ključne probleme, biraju pravi alat, eksperimentiraju postupno i integriraju AI u širi radni proces. Umjesto brzih rješenja, redizajniraju način rada i dijele svoja otkrića s drugima. Takav pristup omogućuje stvarnu produktivnost i dugoročnu vrijednost AI alata. Google Blog

20.03. (19:00)

Slot-mašina u VS Codeu

Kodiranje postaje kockanje, a developeri tek domari tuđih grešaka

Pojava moćnih AI alata pretvorila je programiranje u opojnu, ali ispraznu igru na sreću. Umjesto dubokog razmišljanja i kreativnog rješavanja problema, developeri sve češće samo “povlače polugu” generatora koda, nadajući se jackpotu. Iako AI povećava samopouzdanje u istraživanju novih okvira, on oduzima ono što je “dobro za dušu”: radost otkrivanja pametnih rješenja. Autor upozorava da smo od kreatora postali čistači površnih AI rezultata. Pravo zadovoljstvo leži u svjesnom otporu vlastitoj lijenosti i povratku autentičnom, promišljenom stvaranju koda. Visaint Space… stranicu koju smo pronašli preko TLDR-a (nešto kao Monitor za tech i IT publiku)