Kako su zvučali neandertalci? Nova studija sugerira da su imali govor sličan našem - Monitor.hr
19.09. (23:00)

Kad ozlijede gležanj kažu: 'Auuuu' ili 'uganuga'?

Kako su zvučali neandertalci? Nova studija sugerira da su imali govor sličan našem

Neandertalci nisu bili samo teški grubijani koji mumljaju, već inteligentna i osjetljiva bića sposobna za složenu komunikaciju. Neki eksperimenti, poput BBC-ova “neandertalskog glasa visokog tona”, daju karikirane rezultate, no znanstvena istraživanja govore drugačije. Analize lubanja i sluha pokazuju da su mogli proizvoditi i razumjeti govor sličan ljudskom, s rasponom sluha gotovo jednakim Homo sapiensu. Vjerojatno su govorili slično nama, iako s jednostavnijom sintaksom, manjim brojem funkcionalnih riječi i manje raznolikim zvukovima. Raspon njihovog sluha bio je sličan Homo sapiensu, a govor im je omogućavao prenošenje značenja, emocija i društvenih veza. Iako ne znamo kada je nastao složeni jezik, jasno je da su Neandertalci aktivno sudjelovali u kompleksnom društvenom i kulturnom životu svog vremena. IFL Science


Slične vijesti

15.06. (16:00)

Ljubav u doba pleistocena

Homo sapiensi i praljudi su se vjerojatno križali u planinskom području Azije

Znanstvenici su otkrili da su se Homo sapiens i neandertalci vjerojatno križali u Zagroskim planinama, na tromeđi današnjeg Irana, Iraka i Turske, tijekom kasnog pleistocena (koji je završio prije oko 12 tisuća godina). Ovo biološki i geografski raznoliko područje služilo je kao prirodni koridor između kontinenata i podržavalo stabilne ljudske zajednice. Arheološki nalazi i genetski dokazi, uključujući poznatu špilju Shanidar, potvrđuju prisutnost obje vrste. Nasljeđe ovog susreta živi u nama – svi ljudi izvan Afrike nose 1–4 % neandertalskih gena, koji i danas utječu na izgled, zdravlje i ponašanje. IFL Science

23.12.2024. (14:00)

Geni kao rezultat avanture naših predaka

Neandertalci: naši stari susjedi koji nikad ne sele iz našeg genoma

Neandertalci su nestali prije 39.000 godina, ali njihov DNK živi u većini ljudi zahvaljujući križanju prije oko 47.000 godina. Studije pokazuju da geni neandertalaca utječu na pigmentaciju kože, imunitet i metabolizam. Istraživanja genoma drevnih Homo sapiensa otkrila su da je miješanje trajalo tisućama godina, a neki geni pružili su prednosti, poput zaštite od bolesti. Prvi Homo sapiensi u Europi suočili su se s teškim uvjetima i nisu ostavili potomke, ali tragovi neandertalskog nasljeđa svjedoče o njihovom prilagodljivom duhu. Dakle, neandertalci nisu potpuno nestali – samo su malo modernizirali svoj DNK profil. Index

17.02.2022. (14:00)

Vrijedno posjeta

Posjetite svoje pretke – neandertalci: bačena rukavica u lice svakom nazadnjačko-konzervativnom lamentiranju o tzv. kreacionizmu

Posjetite svoje pretke – neandertalci; piše na velikom reklamnom plakatu uz cestu. Ne treba dodatna informacija kako bismo zaključili da se radi o reklami Muzeja krapinskih neandertalaca. U suštini i najopćenitije, ova sintagma igra na provjerenu kartu identitetskog imaginarija. To uvijek i svugdje prolazi. Poziva nas se da kao posjetitelji podijelimo djelić zamišljene povezanosti s praljudima otprije trideset ili tristo tisuća godina. No identitetski trop kreiran putem ove reklamne poruke, svjesno ili bit će prije ipak nesvjesno, cilja i seže onkraj uobičajenih društveno-političkih igrica i agitpropa kojima nas se ovdje već decenijama kolektivno truje. Ne mogu se u njemu prepoznati Hrvati, Srbi i Bošnjaci, ni njihovi nacionalni interesi, mitovi i povijesti. Jednako je teško među neandertalcima, našim precima, prepoznati katolike, pravoslavce i muslimane. Ništa od toga. Samo puko čovjekoliko-životinjsko postojanje koje daleko prethodi svakoj simboličkoj političkoj intervenciji prevođenja gole egzistencije u ideologiju – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti…

22.02.2018. (23:27)

Pablo Javaso

Preokret: Neandertalci su bili prvi umjetnici, ne homo sapiens

Suprotno uvriježenom mišljenju o njima kao sirovinama, Neandertalci su bili umjetnici – u pećinama u Španjolskoj pronađeni su crteži koji datiraju iz vremena daleko prije dolaska homo sapiensa. Prije se mislilo da je za umjetnost bio sposoban samo naš predak, homo sapiens, no na lokacijama La Pasiega, Maltravieso i Ardales, udaljenima do 700 km jedna od druge u Španjolskoj, pronađeni su crteži šaka, geometrijski oblici i crveni krugovi. Čini se i da su neandertalci koristili školjke kao nakit. Ovi pećinski crteži stari su najmanje 65.000 godina, a moderni je čovjek stigao u Europu prije ugrubo 45.000 godina, što znači da ih je mogao napraviti samo naš priprosti rođak. Ovdje fotografije umjetnina. National Geographic

09.03.2017. (13:48)

Napredni

Neandertalci prije 50,000 godina koristili "aspirin", "penicilin" i ljubili se

U doba neandertalaca dentalna medicina nije postojala, ali su istraživanja pokazala da se zubobolja liječila žvakanjem bijele topole (koja sadrži sastojak iz aspirina), te antibiotskom plijesni (penicilinom). Pokazala je to genetska analiza zubnog plaka s uzoraka starih između 42.000 i 50.000 godina. Ostaci također pokazuju da su se neandertalci ljubili. Index, Independent

06.03.2017. (16:04)

Kako neandertalci još uvijek utječu na našu DNA?

11.01.2016. (15:03)

Po posljednjih znanstvenim teorijama sad su za alergije krivi – neandertalci

01.10.2015. (14:10)

Java bio osjetljiv na stres

Zašto je homo sapiens jedina preživjela čovječja vrsta?

Neandertalci su bili bolje pripremljeni za lov u šumi od modernih ljudi, no kad je klima u Europi počela oscilirati, šume su postale otvorenije, više nalik afričkim savanama na koje su moderni ljudi navikli. Osim toga oni su navikli i loviti veći broj životinjskih vrsta. “Moderni ljudi su jednostavno našli više načina za djelovanje pod stresom”, kaže John Stewart sa sveučilišta Bournemouth. BBC

01.03.2015. (14:46)

Prijatelji od davnina

Lov s vukovima pomogao je ljudima nadmudriti neandertalace

Američka antropologinja Pat Shipman sa sveučilišta u Pennsylvaniji tvrdi kako su rani psi odnosno pripitomljeni vukovi, odigrali ključnu ulogu u zauzimanju Europe od strane modernog čovjeka prije 40.000 godina, kada su ljudi odnijeli pobjedu nad neandertalcima. Ova ideja je poprilično kontroverzna jer smješta pripitomljavanje životinja u daleko ranije razdoblje budući da se dosad vjerovalo da se to odigralo s razvojem poljoprivrede prije 10.000 godina. Guardian