Klauški: Plenković je htio s Banožićem izbjeći Milanovićevu grešku. Hoće li sada biti bliži Milanoviću? - Monitor.hr
13.11. (16:00)

Rješavanje vojnika Banožića

Klauški: Plenković je htio s Banožićem izbjeći Milanovićevu grešku. Hoće li sada biti bliži Milanoviću?

Ako ništa drugo, Andrej Plenković potrudio se biti bolji od Zorana Milanovića. Sadašnji predsjednik države u vrijeme dok je bio predsjednik Vlade tvrdio je kako je prometna nesreća njegova prvog potpredsjednika Radimira Čačića “etički neutralna”. Ono što je sigurno jest da je Plenković ove subote mislio na Radimira Čačića, ali još više na samoga sebe, vodeći računa o tome da s Banožićem ne prolazi političku kalvariju kakvu je HDZ – ali ne samo on – svojedobno priuštio Milanoviću. Nije bilo apsolutno nikakve šanse da Plenković provede svoju kampanju u superizbornoj 2024. godini tumačeći biračima etičke nijanse Banožićeve nesreće, braneći njegovu nevinost do pravomoćnosti presude i pozivajući se na slične slučajeve. Primjerice, Čačićev… piše Tomislav Klauški za 24 sata.


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Ususret novim akvizicijama

Krušelj: Martina Dalić je nizom poteza ipak zaslužila nagradu za gospodarstvenicu godine, ali najveći je izazov tek pred njom

Kako je dobitnik za gospodarski događaj godine pomalo neuobičajen, pogotovo ju kontekstu predizbornih političkih tenzija, nimalo ne čudi da su spomenuti dnevnici optuženi za podilaženje Vladi, navodno zbog određenih statusnih i materijalnih interesa. Prestižnu je nagradu, naime, dobila upravo aktualna Vlada predvođena Andrejom Plenkovićem, a razlog je bio uvođenje eura, ocijenjenog kao motora daljnjeg gospodarskog razvoja, kao i predsjednica Podravke Martina Dalić. Je li, objektivno rečeno, Martina Dalić zaslužila navedenu nagradu? Odgovor je nedvosmisleno potvrdan. Usporedi li se njen mandat s poslovanjem i strateškim promišljanjem prijašnjeg poslovodstva, uočljivi su znatni pomaci, kojim je Podravkina pozicija bitno ojačana. Ona je ipak, često se i sudarajući s interesima pojedinih većih dioničara, potaknula nekoliko krugova povećanja plaća i ostalih primitaka. Izvjesno je da je pred Martinom Dalić ključni potez njene koprivničke karijere. Podravka, naime, ozbiljno pikira na poljoprivredni i prehrambeni dio Fortenova grupe, konkretno preuzimanje Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci, u čemu će zasigurno veliko značenje imati njen specifični odnos s premijerom Plenkovićem. Ukoliko u tome uspije, Podravka će opet imati gospodarski status mjerljiv s godinama njenog najvećeg uspona. Željko Krušelj za Glas Podravine.

Prekjučer (23:00)

Svaka podudarnost sa stvarnim osobama i događajima je sasvim slučajna

Dežulović: Hrvatska idiokracija 2024.

SF komedija američkog režisera Mikea Judgea i koscenarista Etana Cohena iz 2006., satira koja opisuje zastrašujuću, pet stotina godina daleku distopijsku budućnost u kojoj ljudska rasa negativnom selekcijom doseže samo evolucijsko dno: beznadno oglupjelo čovječanstvo po cijele dane gleda imbecilne televizijske realityje i umire od gladi jer sparušene i mrtve poljoprivredne usjeve zalijeva Brawndoom, popularnim energetskim napitkom “bogatim elektrolitima”, a Amerikanci za predsjednika biraju tupog, izblajhanog bivšeg hrvačkog i reality superstara Camacha, koji u Ovalni ured Bijele kuće dovodi dilere, svodnike, starlete, kurve i ostale prijatelje s ulice. Samo desetak godina nakon premijere “Idiokracije” – kako to već biva u životu i u Americi – izblajhani milijarderski reality superstar Donald Trump objavio je svoju nominaciju za predsjedničke izbore, a novinari su režisera Judgea pitali je li svojim filmom predvidio budućnost. “Slab sam ja prorok”, odgovorio je ovaj. “Promašio sam za cijelih četiristo devedeset godina.” Boris Dežulović za Novosti, tek kao uvod u opis naše idiokracije koja je već ove godine počela s velikom lavinom smeća.

Prekjučer (21:00)

Kad praščići utihnu

Jergović: Ljudsko pravo na klanje svinja po dvorištima

Prosvjedi slavonskih svinjogojaca, onako kako su ih sami prosvjednici bili u stanju objasniti, tiču se tradicije. Njihova je tradicija prekršena zbog pojave afričke svinjske kuge i zbog europskih procedura njezina obuzdavanja. A tradicija se, kako su to u više navrata svinjogojci obrazložili, sastoji od “klanja svinja po seoskim dvorištima”. Pobunjenici od Vlade traže da im pošalje veterinare, koji će pregledati njihove svinje, ustanoviti da nisu kužne, a oni će ih onda klati. Svinje, ne i veterinare. S vremenom, međutim, kako pobuna traje, začuli su se glasovi skeptika. Oni nisu doveli u pitanja tradiciju, nego su u pitanje doveli kompetencije njezinih zagovornika. Jesu li ti ljudi, doista, svinjogojci? Umiju li stručno klati? Svinjogojci, očito, nisu. Za to vrijeme oni su blokirali pojedine granične prelaze, traktorima su otežali promet na nekim cestama, zaprijetili su blokadom cijele Hrvatske. Imaju li na to pravo? Kao i kod šatoraša 2014. godine,njima se također čini da demokratskim putem ne mogu osvojiti vlast. Tako da su odmah na početku upriličili performans spaljivanja članskih kartica Hrvatske demokratske zajednice. Time su pripadnici svinjogojske frakcije demonstrirali nešto što je veoma važno: iskazali su pripadnost jednoj određenoj tradiciji. Spaljujući članske iskaznice HDZ-a, oni Andreju Plenkoviću žele pokazati nešto što on jako dobro zna i od čega svih ovih godina strepi, da su oni taj pravi HDZ. Miljenko Jergović u najzanimljivijem tekstu dosad (barem otkad ga čitamo).

Prekjučer (00:00)

Ili si zapeo u devedesetima ili možeš naprijed

Markovina: Dvije Hrvatske, dva spomenika, jedan dan

Dok je u Podstrani kraj Splita otvoren još jedan u nizu nepojmljivo kičastih i vizualno tragikomičnih Tuđmanovih spomenika, iste večeri je na mjestu na kojem su likvidirane Aleksandra Zec i njezina majka Marija, otkrivena spomen ploča s detaljnim natpisom u povodu tog slučaja. Osim što se ta dva spomen obilježja razlikuju vizualno, estetski i sadržajno, oni se odnose na isto, Tuđmanovo doba. Kojeg jedan dio društva drži neupitnim i herojskim, vrijednim klesanja u bronci i kamenu, dok je drugi savršeno svjestan mraka i užasa tog doba prema čitavim skupinama građana. I oko svega toga ne treba imati nikakvih iluzija oko toga koja je od dvije Hrvatske brojnija i u svakom pogledu moćnija i utjecajnija. A to je ponajprije zato jer je onaj najveći dio društva sasvim nezainteresiran za suočavanje s tamnom stranom devedesetih i moralno indiferentan prema svim ovim pitanjima koja su suštinski formirala stvarnost te društvene i političke odnose u zemlji i formiraju ih do danas. Dragan Markovina za Peščanik.

Petak (12:00)

Plinski biznis i domovinski preokret

Đikić: Vujnovčev forte

Od vlasnika PPD-a Vujnovac je narastao do uvjerljivo najmoćnijeg poslovnog čovjeka u Hrvatskoj. Kad preuzme Fortenovu, ukupni godišnji prihodi njegovih tvrtki iznosit će oko petinu hrvatskog BDP-a. Osim novcem u teškim trenucima, Vujnovac je zadužio Plenkovićev HDZ svojom ulogom u spašavanju HDZ-ove vlade nakon raskida koalicije s Mostom 2017. godine. Vlasnik Enna Grupe i PPD-a potom se upustio i u projekt zvan Domovinski pokret, čiji je gazda Mario Radić, Vujnovčev prijatelj i njegov poslovni partner u Pevexu. Smisao Domovinskog pokreta sastoji se u pokušaju privlačenja krajnje desnih glasova, e da HDZ poslije izbora ne bi imao druge opcije nego koalirati s DP-om, a Radić bi se onda, uz ostalo, pobrinuo da dobije utjecaj u onim područjima izvršne vlasti koja su poslovno interesantna njemu i njegovom najvažnijem partneru. Cilj je da se na što manju mjeru svede mogućnost vladajuće nesklonosti poslovima najvećeg domaćeg tajkuna. Bila bi, vjerojatno, preteška ocjena da je politika izgradila carstvo Pavla Vujnovca, ali nema sumnje da mu je – kao i Ivici Todoriću – bila od goleme pomoći, otkriva Ivica Đikić za Novosti.

Četvrtak (23:00)

Negacijom do njihove istine

Vučetić: Hoće li pristaše ne-teme i ne-braka sklopiti ne-koaliciju?

Prije deset godina je s uspješnom referendumskom inicijativom uspješno osigurano pravo homoseksualnim parovima da sklope životno partnerstvo odnosno homoseksualni brak koji jest brak, ali se tako ne zove. Pseudoreligijski aktivisti dobili su pojam, dok su homoseksualne osobe dobile stvarnost. Pseudoreligijske aktiviste s političkim ambicijama ionako ne zanima stvarnost, jer da ih zanima stvarnost religije, shvatili bi da se religija ne brani političkim sredstvima niti se dovršava u političkoj stvarnosti. Koliko pseudoreligijski aktivisti drže do braka, jasno je i iz činjenice da se ne libe, kada im to zatreba, crkvenim putem poništiti prethodni brak kako bi, opet crkvenim putem, mogli sklopiti novi brak (koji im je opet prvi brak). Pseudoreligijskim aktivistima s političkim ciljevima svaki je brak, dakle, prvi brak, a svaki prethodni je, Plenkovićevim rječnikom, ne-brak. Plenković ima ne-teme, a tvrdi desničari, u politiku zašli direktno iz krila svevišnjeg bića, imaju i poneki ne-brak. Marko Vučetić za Autograf.

Četvrtak (19:00)

Superžena

Jergović: Ida Prester, život i prelaženje svih granica slobodne žene na Balkanu

Ona je novinarka, u neka doba bila je i televizijska zvijezda, svo vrijeme je pjevačica. Usto, vlasnica je zagrebačkog “Obrta za usluge IDA”, u čijem “sažetku poslovanja” piše da “nema poreznog duga”, da mu račun “nije u blokadi”. Otvaranje obrta prije četiri je godine predstavila na društvenim mrežama, sve s prigodnom fotografijom i pamtljivom rečenicom: “Nakon 15 godina rada s muzikom, odlučila sam da SVE mogu raditi sama.” Jedno je Ida Prester, kao i obično, uspjela: sama objavivši ono što bi vjerojatno objavili žuti mediji, ostavila ih je bez ikakvih informacija o sebi. Svoj privatni život ona štiti na najefikasniji mogući način: tako što ne čuva ništa što bi moglo razigrati nečiju prljavu maštu i mračne strasti. Ona nije profesionalna aktivistica, ali svoj svjetonazor i politička uvjerenja u najširem smislu riječi, predstavlja bez kalkuliranja. Ono što je u kampanji Štit važno, i što se razlikuje od tolikih drugih kampanja, zapravo je vrlo jednostavno: trebali bismo jedni drugima biti živi štit. Tako bismo bili štićeni i bili bismo zaštitnici. O junakinji našeg doba Miljenko Jergović.

Četvrtak (12:00)

Nešto se valja iza brda

Šajatović: Koga biste htjeli za Fortenovina vlasnika? Hajde, odlučite se

Imate na izbor: domaćeg Vujnovca, strance poput Mészárosa ili šeika Alketbija, američki fond nepoznatih vlasnika, Plenkovićevu državu, Peovićkine samoupravljače ili biste rasplet prepustili Grubišićevoj nevidljivoj ruci tržišta? Ako je riskantan plan preuzimanja većinskog udjela u Fortenovi najbolja opcija koju Vujnovac ima, onda to nije nimalo ugodna pozicija. Vrijeme ide, tvrtke u sustavu razvojno pate zbog plaćanja abnormalno visokih kamata na kredite, gube se tržišni udjeli. Uspije li Vujnovac postati Fortenovin većinski vlasnik, treba pratiti obećanje od prije godinu dana da mu je cilj bivši Agrokor izlistati na burzi. Odnosno obaviti IPO. To bi bio dokaz da nije u Fortenovu ušao da bi zavladao nacionalnom ekonomijom i politikom. Nego da je po vokaciji ostao trgovac koji, ako tvrtka nije jedan od tri stupa ENNA grupe, poljuljanu kompaniju preuzme, restrukturira i proda uz dobar profit. Miodrag Šajatović za Lider.

Srijeda (13:00)

Tko bi rekao da će na izborima odlučivati svinje

Picula: ‘Hamas na traktorima’ i tko je najviše profitirao od prosvjeda svinjogojaca

Dvotjedni prosvjed hrvatskih poljoprivrednika svinjogojaca zbog načina na koji resorno ministarstvo rješava krizu vezanu uz afričku svinjsku kugu, prilika je za HDZ-ove političke suparnike zdesna, ali i potencijalne koalicijske partnere, steći političke bodove. Ne njih previše, ali sasvim dovoljno za pokoji presudan mandat u Hrvatskom saboru na sljedećim parlamentarnim izborima. HDZ je na zadnjim izborima najviše – po osam mandata – osvojio upravo u slavonskim jedinicama. Na pokoji HDZ-ov mandat računa upravo Domovinski pokret sada s Ivanom Penavom na čelu. I to ne kao na mandate koji bi HDZ-u onemogućili novo sastavljanje Vlade, nego kao na mandate koji će Domovinskom pokretu omogućiti što lakši ulazak u HDZ-ovu Vladu. I dok su ovo možda novi zvjezdani trenuci Domovinskog pokreta kojemu je svaki izboreni mandat na izborima 2024. novi argument za moguću koaliciju s HDZ-om, oporbene stranke lijevo od HDZ-a niti ne pokušavaju dati vlastite prijedloge kako razriješiti krizu s afričkom svinjskom kugom i prosvjedima u Slavoniji, a i šire. Boško Picula za tportal.

04.12. (11:00)

Malo o skorim izborima u Srbiji iz prve ruke

Basara: Tehnička voda

Glavna predizborna mana trenutne srpske opozicije je odsustvo centralne figure – dominantnog alfa mužjaka (ili bar ženke) – koji bi stao/la na crtu centralnoj figuri vlasti, Visokom Mestu. Takva manjkavost je hendikep i u nekolektivističkim političkim sistemima. Da bi bile prepoznatljive (i primamljive) „širokim narodnim masama“, politike se moraju personalizovati, ne baš u meri u kojoj se kod nas personalizuje, ali ovu ili onu listu uvek mora predvoditi jedna jedina persona koja će imati muda da kaže: „Ko jedini (osim mene) sme da vas pogleda u oči.“ U ovom trenutku na depresivnoj opozicionoj političkoj sceni imamo najmanje pet kandidata za jakog čoveka, od kojih uslove konkursa ispunjava samo jedna žena, Mica Zavetnica, koja ima sve što političar treba da imade. Odličan outlook, odlučnost i dobar scenski nastup, jedini je problem što nema politiku. Mica će, ako slučajno pročita ove redove, skočiti ko guja ljuta i ciknuti – ko, bre, nema politiku, je l’ ja, moja politika je odbacivanje francusko-nemačkog plana – i to će uzgred biti i početak i kraj njene (i ne samo njene) politike… piše Svetislav Basara