Koliki ćete porez platiti na pojedine iznose kamate na štednju? - Monitor.hr
04.01.2015. (08:52)

Stezanja i davanja

Koliki ćete porez platiti na pojedine iznose kamate na štednju?

Od 1. siječnja počeo se obračunavati porez na kamate na štednju. Prema istraživanjima više od dvije trećine Hrvata redovito štedi i to u prosjeku 457 kuna na mjese. Na ušteđenih 10 tisuća kuna uz kamatu od 2 i pol posto na godinu biste zaradili 250 kuna i na to platili 30 kuna poreza. Ušteđevina od 100 tisuća kuna donijela bi 2 i pol tisuće kuna, a porez bi iznosio 300 kuna. “Uz 12 posto poreza na kamatu pridodat će se još i prirez. To je bitno napomenuti, dakle ispast će efektivno malo više od 12 posto”, pojasnio je Vjeko Peretić, bankarski stručnjak, za Dnevnik Nove TV.


Slične vijesti

25.06. (14:00)

Plaćanje ulaznice za izlaz

Europske zemlje uvele poreze na imovinu bogatih građana koji sele u porezne oaze

Bogatiji Europljani iz Njemačke ili Norveške (uskoro i Belgije) koji žele preseliti u porezne oaze poput Monaka, Švicarske ili Dubaija sve češće se suočavaju s neočekivanom preprekom, takozvanim, izlaznim porezom. Riječ je o sve popularnijem alatu kojim države nastoje zadržati imućne rezidente ili barem ‘naplatiti’ njihovo bogatstvo prije nego napuste zemlju, piše Bloomberg. Izlazni porezi u pravilu se naplaćuju na nerealizirane kapitalne dobitke, dakle na dobit koju osoba ima na papiru, ali još nije unovčila. Argument država koje ih uvode glasi: riječ je o poštenoj naknadi za sve koristi koje je porezni obveznik imao dok je bio rezident, od infrastrukture do obrazovanja i pravne zaštite. Lider

08.04. (19:00)

Kad zvoni Porezna, ne moraš odmah skrivati registrator ispod kreveta

Porezni nadzor: redovna provjera, a ne nužno razlog za strah

Porezna uprava redovito provodi postupke provjere poreznih obveznika, ali svaki postupak ne znači odmah i nadzor. Provjeru i neizravni nadzor provode službenici u ispostavama kako bi utvrdili činjenice bitne za oporezivanje i to s pomoću kontrole prikupljenih podataka i dokumentacije. On uglavnom mora biti najavljen najmanje osam dana prije nadzora (osim u slučaju nadzora fiskalizacije i slično). Kada dobije obavijest, porezni obveznik je dužan sudjelovati u postupku te ovlaštenoj osobi omogućiti provođenje nadzora na lokaciji gdje obavlja djelatnost. Na zahtjev treba predati traženu dokumentaciju i poslovne knjige. U slučaju nepravilnosti, prekršaja i kaznenih djela, porezno tijelo je dužno to prijaviti, a može i izreći zabranu rada. Savjeti

05.03. (19:00)

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

07.02. (16:00)

Država ti možda uzima, ali možeš je i 'zeznuti'

Toni Milun otkriva: Kako poreznom karticom napuhati plaću – legalno

Ako imate djecu, pravilnim rasporedom poreznih olakšica na poreznoj kartici možete povećati mjesečnu plaću. Ključ je u tome da roditelj s nižom plaćom prijavi prvo dijete, a drugo (ili treće) roditelj s višom plaćom, jer se koeficijent povećava za svako sljedeće dijete. Ako vaša plaća nije dovoljno visoka da maksimalno iskoristite olakšice, možete ih podijeliti s partnerom. Alternativno, možete tijekom godine plaćati porez pa na kraju tražiti povrat, što može donijeti pozamašan iznos odjednom. Toni Milun, Večernji

15.01. (12:00)

Ne možeš ih ni s brda samo tako dovesti više...

Nedostaje nam konobara, zidara… a uskoro i direktora

Nedostatak kvalificirane radne snage, posebno u obrtničkim zanimanja, već desetak godina nije nikakva novost. No sada se prvi problemi počinju osjećati i prilikom potrage za kandidatima za najatraktivnije zanimanje na balkanskim prostorima – ono direktorsko. Razlog je tumačenje novosti u oporezivanju, po čemu bi direktori mogli biti osobno odgovorni za financije tvrtke. U strahu su očito velike oči, posebno kad je oporezivanje u pitanju, no tumačenje Porezne uprave kao da nije pogasilo crvene lampice u poduzetničkoj javnosti. A Porezna uprava u odgovoru na upit Večernjeg lista navela je kako nije točno da se uvodi osobna odgovornost svih članova uprave kompanija za porezne obveze. Ne pokreće se postupak protiv članova društva ako njima nije utvrđena odgovornost za nepodnošenje poreznih prijava, kažu. No, bez obzira na to, danas je sve teže naći dobar menadžerski kadar. Lider

17.12.2024. (11:00)

Sve vide i sve znaju

Zaradu od online platformi treba prijaviti poreznoj, vremena ima do kraja siječnja

Porezna uprava krajem siječnja će dobiti prva izvješća o prihodima hrvatskih građana na digitalnim platformama izvan EU. U susjednoj Sloveniji već je najavljen lov na one koji izbjegavaju porez. Porezne vlasti u Europskoj uniji, pa samim time i Sloveniji, dobivaju podatke o prihodima ostvarenima na inozemnim platformama poput OnlyFansa. Stoga su svim osobama, koje su tijekom ove i prošlih godina, zarađivali na taj način dali rok do kraja godine da prihode prijave, tako legaliziraju tu svoju djelatnost i, naravno, na zaradu plate adekvatan porez na dohodak. Kazne se kreću između jedne i 26 tisuća eura, uz oduzimanje imovine stečene ilegalnim radom. Premda kod nas malo kasne, to ne znači da se neće provjeravati. Rok za prijavu je kraj siječnja sljedeće godine, a upute za njegovo ispunjavanje dostupne su na stranicama Porezne uprave. Obrazac se predaje digitalnim putem kroz jedinstveni portal Porezne uprave, ePorezna. Ukoliko netko živi od toga, nije mu zgorega otvoriti obrt.

27.11.2024. (11:00)

Prihodi odlaze, troškovi ostaju

Porezni paradoks: Kako Booking.com „posluje” u Hrvatskoj

Booking.com je prošle godine generirao 338 milijuna eura od provizija u Hrvatskoj, dok je hrvatska podružnica prijavila prihod od samo devet milijuna eura. Razlika je prebačena na matičnu kompaniju u Nizozemskoj kroz sustav transfernih cijena. Takve transakcije su zakonite, ali često izazivaju sumnje u izbjegavanje poreza. OECD-ov BEPS program i EU pokušavaju uvesti poštenije oporezivanje digitalnih multinacionalki, dok zemlje poput Kanade već uvode porez na digitalne usluge. Rasprave u EU o vlastitim poreznim rješenjima za digitalne gigante sve su intenzivnije, ali globalni konsenzus još izostaje. Lider

22.11.2024. (20:00)

Bolje kupiti pa čuvati

Sve što trebate znati o porezu na kriptovalute u Hrvatskoj

Trgovanje kriptovalutama u Hrvatskoj oporezuje se poreznom stopom od 12%, a potrebno je platiti i prirez. Stopa prireza ovisi o mjestu prebivališta. Rudarenje kriptovaluta također se oporezuje. Porez na kriptovalute u Hrvatskoj morate platiti ako ste ih prodali uz kapitalni dobitak unutar dvije godine od kupnje i isplatili dobit u nekoj od valuta, poput eura ili dolara. Nećete platiti porez na dobit od prodaje kriptovaluta ako je od dana kupnje ili rudarenja prošlo više od dvije godine. Posjedovanje kriptovaluta u Hrvatskoj se ne oporezuje. Forbes

05.10.2024. (13:00)

Kad je fiskalna politika ravna k'o porezna stopa

Porezna politika u Hrvatskoj: Bogati plaču manje?

Hrvatska planira izmjene poreza na dohodak, povećavajući prag za višu poreznu stopu s 4200 na 5000 eura mjesečno, čime se porez na dohodak približava “flat tax” modelu. Poslodavci pozdravljaju promjenu, ističući potrebu za zadržavanjem visokokvalificiranih radnika. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ta politika dodatno pogoduje bogatima, zanemarujući poreznu progresivnost i radničku klasu. Luka Brkić i Saša Drezgić kritiziraju fokus na PDV, neproporcionalno oporezivanje imovine i dobiti, te upozoravaju na rastuću imovinsku nejednakost u zemlji. DW

26.09.2024. (12:00)

Sve za naše ljude, osim za one koji su ostali

Perković: Porezno oslobođenje za povratnike izaziva nezadovoljstvo kod građana

Najavljene porezne izmjene uključuju oslobađanje povratnika i potomaka iseljenika od plaćanja poreza na dohodak na pet godina, što izaziva žustre rasprave. Građani negoduju zbog potencijalne nepravde prema onima koji nisu iselili i koji redovito plaćaju porez. Iznosi ušteda povratnicima mogu doseći desetke tisuća eura, ovisno o bruto plaći i lokaciji povratka. Mnogi smatraju da je mjera nepravedna i diskriminatorna prema onima koji su ostali u Hrvatskoj, jer povratnici koriste iste javne usluge bez jednakog doprinosa. Branimir Perković za Index.