Perković: Porezno oslobođenje za povratnike izaziva nezadovoljstvo kod građana - Monitor.hr
26.09. (10:00)

Sve za naše ljude, osim za one koji su ostali

Perković: Porezno oslobođenje za povratnike izaziva nezadovoljstvo kod građana

Najavljene porezne izmjene uključuju oslobađanje povratnika i potomaka iseljenika od plaćanja poreza na dohodak na pet godina, što izaziva žustre rasprave. Građani negoduju zbog potencijalne nepravde prema onima koji nisu iselili i koji redovito plaćaju porez. Iznosi ušteda povratnicima mogu doseći desetke tisuća eura, ovisno o bruto plaći i lokaciji povratka. Mnogi smatraju da je mjera nepravedna i diskriminatorna prema onima koji su ostali u Hrvatskoj, jer povratnici koriste iste javne usluge bez jednakog doprinosa. Branimir Perković za Index.


Slične vijesti

30.09. (14:00)

Ni njima se ne plaća njihov porez

Državne nekretnine se sporo prodaju, a država više troši na plaćanje pričuve nego što bi plaćala porez na nekretnine

Prema podacima Državne nekretnine d.o.o., koja upravlja državnim nekretninama, Hrvatska ima više od 7000 stanova u svom vlasništvu. Ukupna površina im iznosi 321.775 m². Hipotetski, kada bi svi bili pogodni za stanovanje i u potpunom vlasništvu države, godišnje bi država morala plaćati između 193 tisuće i 2.6 milijuna eura poreza na nekretnine. U stvarnosti država uopće ne zna koliko nekretnina ima ni koliko vrijede, zbog čega proces prodaje teče jako sporo. Prije nekoliko godina je broj navedenih stanova u državnom vlasništvu bio manji nego danas, pa se može dobiti dojam da država zapravo stalno kupuje nekretnine. U stvarnosti ih samo “pronalazi” i još se ne zna konačan broj. Branimir Perković za Index.

10.09. (19:00)

Plaće rastu brže od predizbornih obećanja, ali samo za one s dobrim vezama

U Hrvatskoj je prosječna neto plaća 2023. iznosila 1148 eura, kod privatnika 1028

Plaće zaposlenih kod poduzetnika su u prosjeku za 120 manje od objavljene ukupne prosječne plaće. Izuzme li se Grad Zagreb, razlika između županije u kojoj je kod poduzetnika najveća prosječna neto plaća (Zagrebačka) i županije u kojoj je najmanja prosječna neto plaća poduzetnika (Virovitičko-podravska) je 263 eura. Zbog same činjenice da zaposleni u javnom sektoru u Hrvatskoj čine jako velik udio zaposlenih, javni sektor “umjetno” povećava prosječnu plaću. Točnije, podatak o prosječnoj plaći u državi ne daje potpunu sliku o snazi gospodarstva jer na njih puno utječe javni sektor, tj. država. Plaće su rasle, ali su isto tako iskorištene za izbore ove godine. Sindikati su se pritiskom na Vladu izborili za veće plaće u javnom sektoru, ali pod lažnim argumentom, da su u privatnom sektoru rasle puno više. Branimir Perković za Index.

03.09. (09:00)

Malo je prerastrošno to naše carstvo, i zato nam siše gospodarstvo

Unatoč rastu cijena, u Hrvatskoj raste i potrošnja

Sustav fiskalizacije pokazuje da se u prvih osam mjeseci ove godine mjesečno izdavalo u prosjeku 8.4 milijuna računa više nego u istom razdoblju 2019., što je snažan znak da je došlo do rasta realne potrošnje u trgovinama na malo. Rast je vidljiv u svim mjesecima, pa nije rezultat isključivo turizma. Godine inflacije bile su dobre za trgovačke lance. Ni državi pandemija i rast cijena nisu poremetili proračunske planove. Proračun se zapravo puni bolje od očekivanog. Takva situacija neće trajati vječno, a pitanje je koliko Hrvatska i njeni građani dobro iskorištavaju “godine obilja”. Umjesto da neplanirane prihode država iskoristi za otplatu javnog duga, ona ih je iskoristila za rast plaća u javnom sektoru. Građani se jako zadužuju, a država “dobre godine” ne koristi da bi se pripremila za “loše godine”, što je kratkovidno i opasno, kaže Branimir Perković za Index.

17.08. (21:00)

Iznajmljivači i ugostitelji, ne brinite (zasad)

Perković: Unatoč manjem broju turista, sezona je daleko od propale

Rezultati vjerojatno neće biti toliko dobri kao prošle godine, kad je ostvareno 9 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja, ali nema govora o krahu turističke sezone. Štoviše, pad ukupnog broja dolazaka u srpnju i kolovozu dobar je za Hrvatsku pod uvjetom da se u ostalim mjesecima bilježi visok rast. Naime, sezonalnost turizma u Hrvatskoj jedna je od najvećih mana. Hrvatska 70 posto noćenja stranih turista bilježi u samo tri mjeseca – srpnju, kolovozu i rujnu. Doslovno nema države u Europi da ima toliko izraženu sezonalnost turizma kao Hrvatska. To stvara brojne probleme i troškove, pa je blagi pad dolazaka u srcu sezone uz snažan rast u pred i postsezoni zapravo zdrav za turizam Hrvatske. Branimir Perković za Index.

25.07. (10:00)

Čak i da hoćeš, ne možeš uspjeti

Perković: U Hrvatskoj se pere novac, zbog toga ju je američka banka stavila na crnu listu

Razlog seže još u 2023., kada je Hrvatska stavljena na “sivu listu” svjetske organizacije za borbu protiv pranja novca. To je dovelo do odluke Mercury, koja nije prava banka, da zbog prijašnjih problema s pranjem novca koji su imali njeni partneri stavi Hrvatsku na svoju “crnu listu”. To sad stvara probleme domaćim IT tvrtkama koje posluju s njima, primjerice Gajšakov CircuitMess. Mercury tehnički nije banka, nego fintech kompanija koja surađuje s drugim bankama iz SAD-a, u kojima otvara račune za svoje klijente. Hrvatska nije jedina država koju je Mercury nedavno stavio na listu zabranjenih. Isto je odlučio za Ukrajinu i Nigeriju. Ranije ove godine je Mercury bio pod istragom američke Federalne korporacija za osiguranje depozita zbog partnerske banke Choice. Hrvatska je otprije na sivoj listi Financial Action Task Force-a (FATF-a), što ukazuje kako ne radimo dovoljno na sprječavanju pranja novca. Index

23.06. (13:00)

Zemlja starih i nemoćnih

Svaki peti Europljanin ima više od 65 godina, Hrvatska među državama s najstarijim stanovništvom

Prema podacima UN-a, 1964. medijalna dob stanovništva Europe, odnosno broj godina života od kojeg točno pola stanovnika ima manje, a pola više godina, iznosila je 29.8 godina. Do početka 90-ih godina prošlog stoljeća narasla je na 34 godine, do početka ovog stoljeća na 37, 2010. prešla je 40 godina, a danas iznosi 42.5 godina. Najveći problem je sve teža održivost mirovinskog sustava, koji se više od sto godina temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. Ukupan broj zaposlenih u Europi još nije dosegnuo svoj vrhunac, ali zbog velikog rasta broja starijih stanovnika omjer između radnika i umirovljenika drastično se pogoršao. Rast zdravstvenih troškova dodatno će opteretiti društvo, a zabrinjavajuć je podatak kako nijedna zemlja svijeta nije dugoročno doskočila tom problemu. Index

09.06. (12:00)

Sad mi je žao što se i ja nisam kandidirao...

Što čeka EU zastupnike: Plaća od 10.000 eura, mirovina od 1750 eura, dnevnice, besplatan službeni auto, naknada od 20.150 eura…

Bruto plaća zastupnika u EU parlamentu iznosi 10.075 eura mjesečno, tj. oko 7850 eura neto. Uz to svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi. Za svaki dan koji zastupnik provede u Europskom parlamentu mu se isplaćuje 350 eura dnevnice za troškove smještaja, prehrane i druge troškove. Korištenje automobila je besplatno. Pozamašni su i putni troškovi. Tu su i osigurane (dodatne) mirovine: u iznosu od 3.5 posto svoje plaće za svaku punu godinu na dužnosti i jednu dvanaestinu za svaki sljedeći puni mjesec. Za razliku od zastupnika u našem Saboru, gdje su plaće i beneficije odlične za naš standard, ali daleko manje nego u EU parlamentu. Index

11.05. (10:00)

Htjela je probati pa što bude

Perković: Modna kolumnistica u upravi Varteksa koja je nudila 50 eura radnicima da ne štrajkaju nikada nije ni bila u Varaždinu

Ne treba krivnju za propast Varteksa tražiti u gospođi Bošnjak jer je došla na poziciju jedine članice Uprave tek kada je bilo jasno da je Varteks u ogromnim problemima (Lider). Prema tvrdnjama radnika, čak nije ni dolazila na posao u Varaždin, pa je vjerojatno bila neka vrsta člana Uprave koji vodi kompaniju sa 100 godina povijesti i 700 zaposlenih od kuće. Rad na daljinu, zadnji krik poslovne mode 21. stoljeća. Mogla je to biti lijepa priča o poslovnom uspjehu. Ukazala joj se prilika dok je pila kavu s prijateljicom da postane (jedina) članica Uprave kompanije s nekoliko stotina radnika i stoljetnom tradicijom, osjetila je poziv da upotrebom dizajnerskog znanja stečenog na de facto srednjoškolskom institutu spasi kompaniju od propasti i još je sve to radila volonterski. Samo što Varteks više nitko ne može spasiti, bar ne bez ulaganja od nekoliko desetaka ili stotina milijuna eura. Branimir Perković za Index.

25.04. (09:00)

A zato se svi odjednom guraju tamo...

Perković: Zastupnici u Europskom parlamentu imaju 10 tisuća eura bruto plaću, dnevnice, besplatni službeni auto…

Bruto plaća zastupnika u EU parlamentu iznosi 10.075 eura mjesečno, tj. oko 7850 eura neto. To se financira iz proračuna Parlamenta, tj. proračuna EU. Uz to svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi, što se odnosi na troškove najma, opremanja i zaposlenih u tom uredu. Putni troškovi su također pozamašni. Pokrivaju se troškovi službenog puta do određene razine prema prijeđenim kilometrima. Za povratni put iz Bruxellesa u Zagreb imaju pravo na nadoknadu troškova od 343 eura. Troškove cestarine, prtljage i rezervacije također plaća EU zasebno. Nakon što uđu u EU parlament, zastupnici se više ne trebaju bojati ni za mirovine jer imaju pravo na dodatnu mirovinu (uz standardnu, koju su već zaradili u matičnoj državi) u iznosu od 3.5 posto svoje plaće za svaku punu godinu na dužnosti. Branimir Perković za Index.

21.04. (13:00)

Što se krije iz reggae ritmova

Rastafarijanizam: jedna od namjlađih religija, nije toliko vezana uz glazbu i uživanje lakih droga

Nastala tek 30-ih godina prošlog stoljeća, temelji se na kršćanstvu, a donekle i na judaizmu. Rastafarijanci prihvaćaju Stari i Novi zavjet, ali ne jedu svinjetinu. Vjeruju u to da su crnci “odabrani narod” i jedan od plemena drevnog Izraela. Boga zovu Jah, što je skraćenica od Jahve. Filozofiju ispravnog života nazivaju “živost” (eng. livity), koja uči da u svemu postoji životna energija, dodijeljena od Boga. Sustav je patrijarhalan i doslovnije se drži religijskih tekstova proizašlih iz kršćanstva i judaizma. Rastafarijanci općenito zapadno društvo smatraju novim Babilonom, a najgore njegove manifestacije su kapitalizam i kolonijalizam. Ono što je za Židove Jeruzalem, to je za rastafarijance Zion, što je također pojam iz Biblije. Za njih je “obećana zemlja” Afrika, točnije Etiopija. Blagdan, koji se obilježava 21. travnja, odnosi se na dan kada je Haile Selasije (Ras Tafari), car Etiopije, posjetio Jamajku 1966. Branimir Perković za Index.