Koliko dugo bismo trebali raditi u Hrvatskoj da zaradimo milijun eura - Monitor.hr
16.09.2023. (18:00)

Bolje da ne znate

Koliko dugo bismo trebali raditi u Hrvatskoj da zaradimo milijun eura

Dijaspora iz Njemačke u prošloj godini rodbini uplatila čak 91 milijun eura – Jabuka.tv

Zanimljiva karta objavljena je na Instagram stranici ‘Dalmatian Mapper’, a koja pokazuje koliko je godina u svakoj europskoj državi potrebno kako bi se zaradilo milijun eura od “prosječne” plaće. Prema toj karti, u Hrvatskoj bi se trebalo raditi 87 godina, no nisu naveli uz koji prosječni iznos plaće. Za usporedbu, ako mjesečno zarađujete 1000 eura, tj. godišnje 12000 eura, morate raditi 83 godine i tri mjeseca da biste zaradili milijun eura. Ako vam se žuri do prvog milijuna, naučite islandski i preselite se na otok magle, gejzira i vulkana; Islanđanima su za to potrebne samo 22 godine. Ako vas pak uspaljuje saznanje da ima onih kojima je teže, lošije i gore nego vama, “tješite” se činjenicom da Bugari za svoj prvi milijun moraju raditi 2 stoljeća i 30 godina. Poslovni

 


Slične vijesti

03.07. (16:00)

Što ste kupovali za bagatelu, kupovali ste

EU će uvesti carine na jeftinu robu s AliExpressa, Temua, Sheina…

Prema važećim propisima EU, pošiljke kupljene online u zemljama izvan EU ne podliježu carini ako im vrijednost ne prelazi 150 eura. Europska komisija predložit će do kraja mjeseca ukidanje tog limita. Kritičari Sheina i Temua u Sjedinjenim Državama već su se požalili da kompanije koriste carinska izuzeća kako bi potkopale konkurenciju i izbjegle carinske preglede proizvoda. Takva praksa pomaže dvjema tvrtkama da kupcima diljem svijeta nude haljine po cijeni od samo osam dolara i pametne satove za 25 dolara, primjećuje Reuters. Index

23.06. (20:00)

Nije to Domovinski pokret pa da ih HDZ potamani

Žižek: Bauk neofašizma kruži Europom

Izbori za Europski parlament donijeli su iznenađenje – desilo se baš ono što su svi očekivali. Da parafraziram klasičnu scenu iz braće Marks: Europa možda govori i ponaša se kao da se kreće udesno, ali ne dajte da vas to zavara; Europa stvarno ide radikalno udesno. Zašto trebamo inzistirati na takvom tumačenju? Zato što se većina mainstream medija trudi to potisnuti. Uporno ponavljaju: „Jeste, Marine Le Pen, Giorgia Meloni i Alternativa za Njemačku (AfD) povremeno koketiraju sa fašističkim idejama, ali nema razloga za paniku jer još uvijek poštuju demokratska pravila i institucije kada su na vlasti.“ Trebalo bi nas sve uznemiriti ova normalizacija radikalne desnice, jer ukazuje na spremnost tradicionalnih konzervativnih stranaka da se priklone novom pokretu. Aksiom europske demokracije poslije Drugog svjetskog rata, nema suradnje sa fašistima, tiho je napušten. Slavoj Žižek za Peščanik

08.05. (22:00)

Vole fake news

Krajnje desne stranke dominiraju borbom za birače na društvenim mrežama

Stručnjaci upozoravaju da se ove stranke često koriste lažima i zavjerama kako bi manipulirale ključnim pitanjima poput migracija i okoliša. Istraživanja pokazuju da populističke stranke privlače znatno više pratitelja na platformama poput TikToka, gdje se dezinformacije brzo šire. Europska unija vidi takve kampanje kao ozbiljnu prijetnju demokratskim procesima, dok stručnjaci ističu da je važno podići svijest o manipulaciji informacijama. (24sata)

29.04. (10:00)

Eeee unijo...

EU: Europa je još bila mala i uska. Ostatak dijelova kontinenta gubilo se u izmaglici. Istočna Europa već je bila odsječena, pala je željezna zavjesa. Hladni rat bio je opasan, i nalagao zajedništvo

Haški kongres 1948. obilježila je rasprava što Europa treba biti, ali 700 sudionika nije dovodilo u pi tanje ujedinjenje. Već je Zajednica za ugljen i čelik bila do tad nepoznati politički objekt. Ta je Zajednica donijela velike carinske olakšice, dakle postavila je podlogu za ekonomsku uniju, počela se graditi struktura i suradnja koja je nalikovala federalnoj državi, ali način na koji su države djelovale bio je unionistički, dogovor onih koji znaju što je čije. Jedni su rekli: Dobro, nismo jedna država, Zajednica za ugljen i čelik, ali trebamo imati vrstu javne građanske kontrole nad radom zajednice koja barem u elementima nalikuje na državu. Na kraju, u ugovor o suradnji unesena je i odredba o stvaranju skupštine koja se zvala Zajednička skupština Zajednice za ugljen i čelik, i koja se trebala sastojati od predstavnika naroda potpisnica ugovora o Zajednici za ugljen i čelik. Naroda! A ne država. Poslovni

26.04. (20:00)

Militarizacija, i što smo još ono rekli

Varoufakis: Europska ratna unija

Ekonomija EU danas je u očajnom stanju, dok se njemački poslovni model ubrzano raspada. Odabravši strategiju srednjeg puta (ni fiskalna unija ni sasvim razdvojeni dugovi i aktive centralnih banaka), EU je sebe osudila na dva desetljeća minimalnih investicija, zbog čega nije uspjela ostvariti potreban tehnološki razvoj osvajanjem zelenih tehnologija (koje bi Europi omogućile da se oslobodi ovisnosti o jeftinom ruskom plinu. SAD i Kina monopoliziraju kapital u oblaku, novi instrument akumulacije bogatstva, i nameću Europi novi hladni rat s katastrofalnim posljedicama u vezi s pristupom njemačke industrije kineskim izvoznim tržištima. Nažalost, Europljani na vlasti odbijaju shvatiti koliko je poslovni model EU neupotrebljiv i koliko su stara rješenja u novom pakiranju beskorisna.

Umjesto šarolike demokratske federacije koja će privlačiti ljude iz čitavog svjeta, dobili smo novu viziju bijelog kršćanskog carstva okruženog skupim lanserima raketa i ogradama pod visokim naponom. To nije Europa kojom će se mladi ponositi, pa ni Europa koju će ostatak svijeta uzimati za ozbiljno. Yanis Varoufakis za Peščanik.

19.03. (16:00)

Povratak škarnicli

EU razmatra smanjenje ambalažnog otpada

Tijela Europske unije postigla su privremeni dogovor o novom zakonu koji bi mogao zabraniti jednokratnu plastiku za voće i povrće u supermarketima. Ciljevi dogovora uključuju smanjenje ambalažnog otpada za 5% do 2030. i 15% do 2040. godine te poticanje recikliranja svih vrsta ambalaže do 2030. Čelnici EU ističu da je ovaj korak ključan u suočavanju s rastućim problemom ambalažnog otpada. (Lider)

12.03. (12:00)

Ma, kako se samo usudila!? Zapanjeni smo

Šefica EU tužiteljstva, Laura Codruta Kövesi, otvorila je vatru na Plenkovića

U demokratskim državama imamo trodiobu vlasti. Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa, rekla je Kövesi, nakon što je Plenković kritizirao istragu EPPO-a o nezakonitim poslovima na Geodetskom fakultetu. Ova kritika predstavlja Plenkovićevu najveću konfrontaciju s moćnom ženom, dok EPPO pokazuje svoju učinkovitost u istrazi korupcije u Hrvatskoj. Plenkovićeva reakcija sugerira nervozu pred mogućim sankcijama EU. (Index)

28.02. (13:00)

Nova era u borbi protiv ekoloških zločina

Europski parlament usvojio novi, stroži zakon o ekološkim zločinima

Prema ovoj direktivi, počinitelji ekocida suočit će se s ozbiljnim kaznama, uključujući mogućnost zatvorske kazne do 10 godina. Prethodna direktiva nije bila dovoljno učinkovita u suzbijanju ekoloških zločina, koji su se, prema Europskom uredu za okoliš, rapidno povećali i postali četvrti najveći kriminalni sektor na svijetu. Nova direktiva cilja na djela poput uništavanja ekosustava i ilegalne sječe šuma. Države članice imaju dvije godine da se usklade s novom direktivom. Ova inicijativa predstavlja važan korak prema zaštiti okoliša i osiguranju odgovornosti za one koji ga uništavaju. (Green.hr)

27.02. (14:00)

Traktor revolucija

Varoufakis o sukobu farmera i EU kartela

U teoriji, EU je bastion liberalizma slobodnog tržišta; ali istina je da je EU život započela kao kartel proizvođača ugljena i čelika koji su otvoreno i pod zaštitom zakona kontrolirali cijene i proizvodnju, uz podršku multinacionalne birokracije. Kako je Bruxelles ispregovarao pristanak velikih, bogatih i otuda politički moćnih farmera da se pridruže europskoj zoni slobodne trgovine? Tako što im je ponudio dio monopolskih profita kartela teške industrije. EU je 2021. za poljoprivrednike izdvojila 378 milijardi eura, odnosno 38 posto budžeta, od čega gotovo 80 posto završava u džepovima 20 posto najbogatijih farmera. Neravnomjerna distribucija je pravdana „produktivnošću“. Poslovanje velikih zemljoposednika mnogo je profitabilnije, bilo po aru ili po angažiranom radniku. Zato je većina farmera na jugu Europe – uključujući i velike dijelove Francuske, gde su imanja znatno manja nego, na primjer, u Nemačkoj ili Nizozemskoj– jedva sastavljala kraj s krajem. Za to su vrijeme njihove kolege na sjeveru ubirali velike profite i subvencije.

Zajednička poljoprivredna politika više nije u stanju održati izvorni dogovor postignut 50-ih godina između industrijskog i poljoprivrednog kartela. Zato je i “Green deal” samo još jedno europsko Potemkinovo selo – još jedna žrtva sklonosti EU da se rasipa velikim brojkama koje nestaju bez traga čim ih pažljivije pogledamo. Yanis Varoufakis za Peščanik.

17.02. (12:00)

Sad smo puno sigurniji

Od danas se na sve internetske platforme u EU počinje primjenjivati Akt o digitalnim uslugama

Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet.  Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC). Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. Korisnici internetskih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku. Od sad vrijede i nova pravila za oglase, maloljetnici dobivaju još više zaštite, a od platformi se očekuje da će više poraditi na moderaturi kako bi suzbili dezinformacije. Lider