Konobar u Švicarskoj u mjesec dana zaradio više od 17.000 eura - Monitor.hr
02.09. (11:07)

Vino točim, a pare mi lete

Konobar u Švicarskoj u mjesec dana zaradio više od 17.000 eura

List NZZ am Sonntag izvještava da je konobar iz Züricha u lipnju u džep stavio plaću od 16.500 franaka (oko 17.200 eura), zahvaljujući novom načinu nagrađivanja, prema kojemu zajedno s vlasnikom restorana dijele ukupni prihod. 56-godišnji ugostitelj Michel Péclard, koji je zajedno s partnerom vlasnik 16 lokala, objasnio je tjedniku NZZ am Sonntag da ljeti, kada su čak i terase pune gostiju, mora imati na raspolaganju što veći broj konobara, a kako bi ih zadržao, dogovorio se s njima da će im na plaći dodati iznos koji varira i iznosi između 7 i 8% ukupnog prihoda. Rezultat je da “u prosjeku naši zaposlenici dobivaju između 8.000 i 12.000 franaka mjesečno”, objašnjava Péclard. Najveća do sada primljena plaća iznosi 16.500 franaka (bez napojnica) i isplaćena je u lipnju. Poslovni


Slične vijesti

15.09. (07:00)

Bitno da nisi u minusu

Forum: Koliko zarađujete/ Plaće i standard života u 2023-oj godini

Hrvati su poprilično nepismeni kad je riječ o financijama, pogotovo ako pričamo o investicijama. Većini je domet investicije kupit dodatnu nekretninu. Čitao članak o štednji, polovica kućanstava ima 500 eura ili manje štednje. Tipičan Hrvat će radije uzet novi Ajfon ili Samsung od 1000+ eura na 24 rate uz max tarifu i rabljeni švapski premium kojeg ne može propisno održavat i toči ga za 15e i doma jest poli sa kruhom, nego uzeti telefon od 200 eura i noviji nepremium auto čije održavanje i točenje si može priuštit. Upoznao prije nekih 10 godina bračni par koji je tada skupa imao cca 30000 kn mjesečno primanja i jedva su krpali od plaće do plaće. Ali se išlo na skijanja, vozila su se dva nova auta, obleka markirana, svake godine novi top mobač i tako. Dosta Hrvata pati od keeping up with the Joneses sindroma, kaže jedan forumaš na zanimljivoj temi na podforumu Gospodarstvo. Forum

09.08. (16:00)

Putuješ na more u zamjenu za plaću

Korištenje poslovnog vozila u privatne svrhe – korist za radnika, ali i poslodavca

Dati zaposleniku službeno vozilo na korištenje u privatne svrhe, odnosno na 24-satno korištenje, računa se kao da je poslodavac isplatio plaću u naravi. Zakonski je to regulirano kroz čl. 21. st.1. Zakona o porezu na dohodak, odnosno stimulacija radnika u obliku korištenja vozila podliježe plaćanju poreza i doprinosa kao kod redovne plaće. No, istovremeno, svi troškovi nastali u vezi s korištenjem službenog vozila za poslodavca predstavljaju 100 posto porezno priznati trošak što u konačnici znači da će poslodavac platiti manji porez na dobit. Poduzetniku je itekako isplativo radniku umjesto novčanog povećanja plaće ponuditi korištenje osobnog automobila jer, kada odbije porez i ostala davanja, više bi potrošio na povećanje plaće i doprinosa, nego na troškove koje ima za automobil. Savjeti

16.05. (20:00)

Jedva sklapa kraj s krajem

Tedeschi prošle godine primao 448 tisuća kuna mjesečno

Kao predsjednik uprave Atlantic grupe, i to na plaćama, bonusima i drugim naknadama. Članica uprave Lada Tedeschi Fiorio lani je zarađivala oko 291.000 kuna bruto mjesečno, a ove je godine dobila bonus od 83.300 eura. Usporedbe radi, predsjednica uprave Podravke Martina Dalić lani je u prosjeku zarađivala oko 187.000 kuna bruto mjesečno. U taj iznos uračunava se bruto plaća, bruto bonus te druga menadžerska primanja. Tedeschi, dakle, zarađuje otprilike dva i pol puta više. Danica

17.03. (23:00)

Idem tamo gdje je sve po mom

Zaposlenicima je plaća važna, no kod odlaska iz tvrtke ni ona ih ne može zadržati

Tržište rada trenutno ‘pršti‘ talentima pa nije ni čudo da se talenti vrlo često prebacuju iz jedne tvrtke u drugu. S dolaskom generacije Z na tržište rada ulaze i novi trendovi, kao što su ‘quiet quitting‘ i ‘rage applying‘. Ovo potonje je nešto manje poznat fenomen, a odnosi se masovno slanje životopisa u druge tvrtke u potrazi za vlastitim ‘mjestom pod Suncem‘, odnosno kvalitetnijim i boljim radnim okruženjem. Pri prelasku na novo radno mjesto kandidati u većini slučajeva traže povećanje paketa plaće i benefita, gdje i male razlike mogu prevagnuti u smjeru odluke za promjenu posla. No, za konačnu odluku kandidatima je također bitna radna atmosfera, prilike za edukaciju i razvoj, rad za poslodavca kojeg smatraju sigurnim itd. Lider

20.01. (21:00)

Da ti se plače od plaće

Porazno: čak 350.000 radnika u RH zarađuje manje od 664 eura mjesečno

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prosječne mjesečne plaće po zaposlenome u pravnim osobama za studeni prošle godine. Prema tim podacima, prosječna plaća iznosila je 7914 kuna (oko 1050 eura). U odnosu na isti mjesec pretprošle godine, prosječna je plaća nominalno viša za 7,9 posto, ali realno je zbog inflacije niža za 4,9 posto. Medijalna neto plaća za studeni pak iznosila je 6687 kuna (887,50 eura), što znači da je polovica zaposlenih imala manju plaću, a polovica višu. Inače, u prosincu je u pravnim osobama u Hrvatskoj bilo zaposleno oko 1,4 milijuna radnika. Danica

25.10.2022. (00:00)

Svejedno se više troši

Plaće u Hrvatskoj nominalno rastu, ali realno padaju

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljajući u Saboru Godišnje izvješće o radu Vlade, spomenuo je srpanjsku plaću u nominalnom iznosu od 7.576 kuna navodeći kako je u proteklih šest godina „prosječna neto plaća porasla za 34 posto. „Podaci se uvijek mogu prikazati ovako i onako. Primjerice, imate slučaj gdje premijer govori o prosječnoj mjesečnoj neto plaći u srpnju koja je iznosila 7.576 kuna i govori kako je ona rasla u protekli šest godina, iako je izvješće samo za ovu godinu. Međutim, ne spominje da je ta ista plaća pala u realnom iznosu. Dakle, on pred građane stavlja plaću u nominalnom iznosu, a ista ta plaća je realno pala u odnosu na plaću isplaćenu u sedmom mjesecu prošle godine. Zbog čega? Zbog inflacije“, ustvrdila je Mirela Ahmetović, saborska zastupnica SDP-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Faktograf

12.09.2022. (16:00)

Tko je danas vidio živjeti od plaće

Plaća više nije ključna za dobivanje kredita, i drugi izvori prihoda ulaze u računicu

Kredit temeljen na kombiniranom dohotku je financijski model koji kreditnu sposobnost osobe izračunava na temelju financijske snage tvrtke u vlasništvu i osobnih primanja odnosno dohotka, te održivosti poslovnog modela tvrtke – stoji u objašnjenju oglasa financijske institucije koja je očito procijenila da im se da ulaziti u takve kreditne avanture jer, kako navode dalje, fizičke osobe koje dižu kredite, a imaju u svom vlasništvu neku tvrtku, itekako imaju otplatni potencijal. Novost je što se na ovaj način u nekim institucijama usavršava način izračunavanja kreditne sposobnosti potencijalnih korisnika kredita. Svaka banka prema svojim pravilima određuje način računanja kreditne sposobnosti. Opće poznata je činjenica da nemali broj građana Hrvatske ostvaruje prihode iz drugih izvora, koji nisu plaća i takvih je golem broj. Lider

09.06.2022. (14:00)

Pa ti prepisuj

Golar Viking: Nije točno da su naše prosječne plaće 778.670 kuna

Splitska tvrtka Golar Viking reagirala je na napise kako su tamo prosječne plaće 778.670 kuna mjesečno (Danica), zatraživši demantij. Točno je da je dvoje zaposleno u uredu, no tvrtka ima još 60-ak zaposlenika, što prosječnu plaću smanjuje na oko 24 tisuće kuna (Danica). Rezultat je to medijske zavrzlame, a urednik dotičnog portala je shvatio da Golar Viking ima samo dva zaposlena. Inače, dotična tvrtka upravlja i održava plutajući LNG terminal na Krku i podružnica je jedne od najvećih svjetskih kompanija u tom biznisu – Golar LNG-a – čije je sjedište na Bermudima, s time da se njome operativno upravlja iz Osla i Londona. Tportal

25.07.2021. (21:30)

Iritirajući nesrazmjer

Bivši menadžer Podravke: Evo zašto su plaće radnika tako male

Nakon što je Katarina Peović u nedavnom istupu ispred koprivničke prehrambene tvrtke objavila pismo radnika koji radi za 2200 kuna mjesečno, stigla je reakcija bivšeg Podravkinog menadžera Zdravka Dimača, koju je objavila Danica.hr. Ovakve reakcije opravdane su i česte, pogotovo ih i dalje treba očekivati od strane mladih slobodnomislećih ljudi. Situacija je dublja i seže sve do samog početka ovog stoljeća. Sve proizlazi iz niske produktivnosti i stalnog pritiska za konkurentnost cijena Podravkinih proizvoda. Podravka po zaposlenom danas ostvaruje jedva 700.000 kuna prihoda po zaposlenom dok recimo vrlo slična Atlantic grupa u istoj Hrvatskoj i s radom gotovo na istim tržištima ostvaruje približno 1,2 milijuna kuna. E sada, gdje su ti zaposleni? Svuda po Podravki koja ima visok radni komoditet. Dakle: u administraciji, prekobrojnim službama pa i u proizvodnji. Kako Uprava riješava tu situaciju? Jednostavno tako da određenim strukturama zaposlenih daje niska primanja, time pegla trošak zaposlenih u COGS-u i na taj način se bori za konkurentnost proizvoda.