Kraj lažnim oglasima i naplati razgledavanja: Što sve donosi novi Zakon o posredovanju u prometu nekretninama - Monitor.hr
06.07. (11:00)

Napokon da svi igramo po istim pravilima

Kraj lažnim oglasima i naplati razgledavanja: Što sve donosi novi Zakon o posredovanju u prometu nekretninama

Od 7. srpnja na snagu stupaju ključne izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama s ciljem uvođenja reda i transparentnosti na tržište (HRT):

  • Zabrana lažnog oglašavanja: Agencije više ne smiju oglašavati nekretnine za koje nemaju potpisan ugovor o posredovanju.
  • Kraj ucjenama za razgledavanje: Zabranjeno je uvjetovanje razgledavanja nekretnine naplatom provizije.
  • Stroža kontrola agenata: Posredovati mogu isključivo registrirani agenti s položenim ispitom zaposleni kod ovlaštenog posrednika, a vlasnici agencija ne smiju imati kriminalnu prošlost.
  • Veća odgovornost: Povećan je iznos polica osiguranja od odgovornosti agencija, uveden je obvezan etički kodeks te su znatno rigoroznije kazne za nelegalno posredovanje.

Slične vijesti

08.07. (10:00)

Nego, prodaje li tko kampericu? Pitam za prijatelja

Nekretninski paradoks: Promet u slobodnom padu, cijene i dalje u nebu

Iako je promet nekretninama u Hrvatskoj pao za čak 42% (i to četvrtu godinu zaredom), cijene stambenih kvadrata skočile su za 14%, što je trostruko više od prosjeka Europske unije. Stručnjak Dubravko Ranilović pojašnjava da ovaj paradoks proizlazi iz premale ponude, niza neaktivnih stanova te činjenice da se nekretnine masovno kupuju kao investicija radi zaštite od inflacije. Ranilović ne očekuje slom tržišta poput onog iz 2008. godine, no najavljuje nužnu korekciju nerealnih cijena. Red bi trebale uvesti i nove zakonske izmjene koje postrožuju kazne za nelegalne posrednike. tportal, Index

08.07. (10:00)

Dilema stoljeća: Doživotni podstanar ili instant dužnički rob?

Publikacija ‘Nekretninski puls’: Kupiti stan danas je lakše nego 2008., a pad cijena se ne očekuje

Tržište nekretnina u Hrvatskoj očekuje normalizaciju rasta cijena, ali ne i slom poput onog iz 2009., istaknuto je na predstavljanju publikacije „Nekretninski puls” autora Ivice Brkljače i Velimira Šonje te ekonomista Zagrebačke banke. Suprotno percepciji, stanovi su danas priuštiviji nego prije dva desetljeća zbog rasta plaća i povoljnih kamata. Ipak, prisutan je neodrživ nesrazmjer: cijene starogradnje rastu 16%, dok novogradnja usporava na 10% jer građevinarima pritišću krediti pa spuštaju cijene, dok privatni prodavači čekaju. Prodaja stanova pada, no manjak ponude i niska zaduženost održavaju visoke cijene, pri čemu Zagreb predvodi u rastu. Lider

10.06. (22:00)

Tko je gazda u dvorištu, sad se valjda zna

Mir ima cijenu: Kupci zbog skupih stanova i loših susjeda sve više biraju kuće, unatoč većim obvezama

Zbog skokovitih cijena kvadrata i želje za mirom, sve više kupaca u Hrvatskoj važe između stana u gradu i kuće na periferiji. Rasprave na mrežama pokazuju da život u zgradi mnogima postaje izvor stresa zbog buke, pričuva i nedostatka privatnosti. Iako kuća nudi neusporedivu slobodu, vlastito dvorište i komfor, korisnici upozoravaju da ona donosi i stalna financijska ulaganja te fizički rad oko održavanja. Konačna odluka ipak ovisi o prioritetima: stan nudi praktičnost i blizinu sadržaja, dok kuća pruža neovisan mir, ali uz status vječnog gradilišta. Poslovni

05.05. (10:00)

A svi bi u gradove

Uz jednu prosječnu plaću kupnja stana na kredit je matematički gotovo nemoguća, a najam neodrživ

Stanovanje u Hrvatskoj, gledano s bilo koje strane, kupnje na kredit ili najma, za kućanstva koja zarađuju jednu prosječnu plaću (a to je situacija u kojoj se nalaze mnogi mladi ljudi u Hrvatskoj) gotovo je u potpunosti nepriuštivo bez obzira gdje se u Hrvatskoj nalazili. Za dvočlana kućanstva situacija je nešto bolja, ali i dalje u većini analiziranih sredina prelazi međunarodni prag priuštivosti. Geografska rascijepljenost pri tome nije nasumična: najnepriuštivije je ondje gdje je život ili klimatski najugodniji ili ekonomski najatraktivniji (u priobalju i na sjeverozapadu zemlje), a jedino priuštivo ostaje u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje je demografsko i ekonomsko nazadovanje, nažalost, već uznapredovalo.

Dok god stanovi za stotine tisuća vlasnika ostaju primarno investicijsko, a ne stambeno dobro, dok god porezni sustav nedovoljno destimulira prazne stanove i kratkoročni turistički najam, a dugoročni najam ostaje pravno i financijski manje atraktivan od alternativa, pritisak na cijene i najamnine neće jenjavati. Maruška Vizek za tportal

11.07.2024. (15:00)

Ništa bez fiškala

Svatko tko prodaje ili kupuje nekretninu mora ili koristiti uslugu odvjetnika ili sam mehanički sastaviti ugovor

Dopune i izmjene Zakona o zemljišnim knjigama, gdje je po prvi puta predviđeno da ugovori o kupoprodaji moraju biti ispisani “mehaničkim sredstvom pisanja”, stupile su na snagu 10. studenog 2022. Prethodno toj izmjeni u zakonu nije bilo propisano na koji način ugovor mora biti sastavljen, osim samo da mora biti sastavljen u pisanom obliku i na kojima je potpis kupca ovjeren kod javnog bilježnika. Više nije moguće vlastoručno napisati ugovor o kupoprodaji, a zbog toga niti koristiti obrasce ugovora o kupoprodaji iz Narodnih novina. Javni bilježnik će ovjeriti bilo koji dokument koji mu donesete, ali problem nastane kod Zemljišnoknjižnih sudova, koji ne mogu izvršiti uknjižbu prava vlasništva u korist kupca ukoliko mu donesete takav obrazac. Poslovni

29.03.2024. (13:00)

Malo drugačija online kupovina

Tokenizacija nekretnina: U budućnosti bi se nekretnine mogle kupovati uz pomoć NFT-ova

Građanima Hrvatske nekretnine su najbolje i najdraže ulaganje, no to je skup “sport”, prilično skup. I često ga plaćamo kreditom. Što ako se dogodi kako na Poslovnom kažu, da nam se u budućnosti smiješi ulaganje u nekretnine s jako malo novca? Točnije, moći ćete biti suvlasnikom određene nekretnine već za 100 eura te shodno tom udjelu imati i određeni prinos?  Ovih dana plasira se takav jedan projekt, konkretno radi se o NFT projektu, dakle riječ je o korištenju blockchain tehnologije i tokenizaciji nekretnine. Sličan koncept već neko vrijeme razmatraju brojne domaće i inozemne kompanije i to po državama u kojima je velika sklonost vlasništvu nad nekretninama. Konkretno govoreći, riječ je o obliku pretvaranja nekretnine u digitalne jedinice, i to se zove tokenizacija nekretnine. To je proces pretvaranja vlasništva nad imovinom u digitalne tokene koji uključuju sva prava i obveze povezane s imovinom.