Krater Jezero: I na Marsu je mogao niknuti neki oblik života - Monitor.hr
26.12.2022. (10:00)

Bili bi to susjedi s druge planete

Krater Jezero: I na Marsu je mogao niknuti neki oblik života

U 208 Marsova dana (sola) Perserverance je istražio tri stijene koje su dobile i svoja imena: Garde, Guillaumes i Bellegarde. Usporedbom spektara stijena i čistih uzoraka istraživači su uspjeli sigurno identificirati četiri minerala: olivin, kalcit, magnezit i gips. Najveću je pozornost od tih minerala u medijima pobudio olivin: zbog njegove su zelene, maslinaste boje čak pisali kako su pronašli tragove života, naravno zelenog. No, on je najčešći mineral u meteoritima. Zaključak je da je trošenje (karbonizacija) stijena na Marsu trajalo kratko te da se događalo u hladnoj vodi. Detektirani su i aromatski spojevi benzen i naftalen. Što će reći – krater Jezero na Marsu je prije 3,8 do 2,7 milijarde godina bio Darwinova „topla barica“ u kojoj je mogao niknuti neki oblik života.  Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

30.08. (10:00)

Sorry, vanzemaljci, nije bilo namjerno

Znanstvenik: Možda smo pronašli dokaz života na Marsu, ali smo ga slučajno ubili

U svim dosadašnjim istraživanjima Marsa nisu pronađeni dokazi koji zadovoljavaju rigorozne standarde za tvrdnju da ondje doista postoji život. Ipak, nova istraživanja pokazuju da su tomu bili jako blizu, i to 1970-tih, nakon prve američke misije koja je sigurno sletjela na Crveni planet i istražila ga. Jedan istraživač sada ističe mogućnost da je život postojao u uzorku tla na Crvenom planetu, ali da su ga u potrazi da ga pronađu, jednostavno zgazili. U svojoj kolumni objavljenoj na Big Thinku, on navodi da su korištene metode mogle biti destruktivne same po sebi. Jedan od nalaza proglasili su kontaminiranim, i to proizvodima za čišćenje, a samim time zabilježena je i nulta detekcija bioloških znakova (Science Alert). Znakovi života bili su puno jači u suhim uvjetima, bez uzorkovanja vodom. Jesu li ti eksperimenti otkrili znakove života koje smo možda odbacili? Ti su znakovi, neka bude jasno, još uvijek kontradiktorni i daleko od konačnih. Green

24.07. (21:00)

Živi bili pa vidjeli

Mjesec Phobos jednog će dana izgledno udariti u Mars

Tamo, za kojih 50 milijuna godina, izračunali su astronomi, budući da se Marsov mjesec u svojoj orbiti približava za oko 2 metra svakih sto godina. Ili to ili će izaći iz orbite kruženja oko susjednog nam planeta. U svakom slučaju, iz NASA-e su sigurni kako je sudbina ovog nebeskog tijela poznata. Za razliku od našeg Mjeseca, koji se od Zemlje sve više udaljava, i to za oko 4 cm svake godine. IFL Science

14.07. (00:00)

Konačno?!

Pronađena organska tvar: Je li ovo dokaz života na Marsu?

Rover Perseverance potvrdio je pronalazak organskih spojeva u krateru Jezero na Marsu. Premda ovo nije konačni dokaz da je tamo nekad bilo života, rezultati upućuju na iznenađujuće složene organske uvjete za ‘ključne građvne spojeve za život’. Naime, organiski spojevi ne moraju nužno nastati kao posljedica bioloških procesa, no da bi se njihovo podrijetlo potvrdilo, morat ćemo ih pregledati izbliza. Nakon što su istraživači promotrili Perseveranceovu analizu, uzorke će morati bolje pogledati u zemaljskim laboratorijima nebili izvukli daljnje zaključke o njihovom podrijetlu. Organske molekule poput onih uočenih u krateru Jezero uvijek sadrže atome ugljika, a često i vodika. Ove su tvari ključne komponente života kakvog poznajemo na Zemlji, no stvar je u tome što se mogu razviti i abiološki. Oni su uzbudljiv trag za astrobiologe budući da se o njima često razmišlja kao o gradivnim elementima života, rekao je Joseph Razzell Hollis, koautor studije u razgovoru za Newsweek. tportal

06.06. (23:35)

Na Antarktici se nalazi mjesto s uvjetima sličnim onima na Marsu

14.04. (12:00)

Tko preživi, može ići u svemir

NASA predstavila 3D isprintanu “kuću” u kojoj će simulirati život astronauta

Četiri male sobe, teretana i puno crvenog pijeska – NASA je predstavila kuću u kojoj će od lipnja biti zatvoreno četvero ljudi više od godinu dana kako bi simulirali život na Marsu. Četvero volontera koji će tamo živjeti pomoći će u pripremi buduće misije na Crveni planet. Mjerenjem njihovih performansi i kognitivnih sposobnosti NASA će bolje razumjeti “resurse” koji se moraju osigurati tijekom ovog ambicioznog putovanja. Volonteri će živjeti u kući od 160 četvornih metara u kojoj su dvije kupaonice, vertikalna farma za uzgoj salate, soba namijenjena za medicinsku skrb, prostor za opuštanje i nekoliko radnih stanica. Zimo

26.01. (23:00)

Astrofotografija dana

“Lice medvjedića” na Marsu kao izvrstan primjer pareidolije

Pareidolija je psihološki fenomen zbog kojega ljudi percipiraju značenje u apstraktnim pojavama. Fenomen se javlja kada gledamo u inače nasumične prizore, pa u njima “prepoznajemo” poznate nam strukture, likove ili, vrlo često, lica. Ta se pojava događa zbog prirode mozga, koji je evoluirao tako da brzo može prepoznati uzorke. Zato je zanimljiv prizor koji je uhvatila sonda Mars Reconnaissance Orbiter, a prikazuje “najobičniju” nasumičnu strukturu Marsovog reljefa, koji likom podsjeća na lice medvjedića. Ova je fotografija izabrana kao “slika dana”, koju redovito odabire sveučilište u Arizoni. Snimljena je kamerom HiRise. “Oči” medvjedića su mlađi udarni krateri meteorita. Sve u svemu, ništa neobično za Mars, ali nama svakako zabavno za vidjeti. Bug

25.05.2022. (19:00)

Ko vam je reko da Mars je daleko? Pakiram kofer...

NASA otkrila kako bi prva ljudska misija na Marsu mogla izgledati

NASA je službeno iznijela prvu moguću vizualizaciju kako bi mogla izgledati prva misija s ljudskom posadom na Marsu. Koncipirana misija sastojala bi se od 30 dana, a NASA trenutno istražuje najniže moguće uvjete da bi se ona ostvarila. Osmišljavanjem misije vode se robotskom misijom s Marsa koji su na Zemlju donijeli uzorke tla s Crvenog planeta. Iako 30 dana zvuči kratko, valja uzeti u obzir kako dulje ostajanje astronauta u orbiti drugog planeta otežava povratak kući, ponajviše zbog usklađivanja kretanja ova dva planeta, što bi rezultiralo misijom od 517 dana, što je za sad neostvarivo (čitaj – preskupo). IFL Science

17.12.2021. (17:00)

Tajne svemira

Na Marsu otkrivene goleme količine vode

Mars ima vlastitu verziju Grand Canyona, a znanstvenici su otkrili da taj enormni klanac krije “značajne količine vode”. Za otkriće je zaslužan Mars Express, orbiter koji kruži oko Marsa. Ono što je zanimljivo je da se većina vode na Marsu nalazi u formi leda u polarnim regijama. Index…

27.11.2021. (13:30)

Kad uništimo prvo ovaj planet...

Znanstvenici otkrili ludi plan za pretvaranje Marsa u Zemlju

Znanstvenici smatraju da je rani Mars davno u svojoj evolucijskoj prošlosti izgubio gustu atmosferu bogatu vodom, odnosno njezin najveći dio, zato što su je otpuhali solarni vjetrovi i ionizirajuće čestice. To se dogodilo zato što se jezgra Marsa ohladila i izgubila funkciju dinama koji stvara magnetni štit. Za razliku od Marsa, Zemlja ima rastaljenu željeznu jezgru koja kruži i poput dinama stvara magnetsko polje, magnetosferu, svojevrstan štit koji skreće nabijene čestice i tako čuva atmosferu od solarnih vjetrova. Nažalost, unutrašnjost Marsa je manja i hladnija i ne možemo je jednostavno pokrenuti kako bismo stvorili magnetosferu. No, i za to postoji nekoliko načina. Nenad Jarić Dauenhauer o teraformaciji Crvenog planeta za Index.

30.10.2021. (14:30)

Evolucija je uvijek moguća

Raos: Crvi na Marsu (ako, ako)

Mars je planet (trista) čuda otkako je još u 19. stoljeću, 1881. godine, talijanski astronom Giovanni Virginio Sciaparelli na njemu otkrio zagonetne kanale. Drugog astronoma su ti kanali toliko fascinirali da je samo za njih izgrađena zvjezdarnica, kako bi tražio znakove života, odnosno ostatke civilizacija. No, kasnijom je tehnolgoijom i jasnim fotografijama utvrđeno da su spomenuti kanali bili optička varka. Radilo se o brojnim kraterima koji su se činili kao pravilne linije. Međutim, nedavno je i Raos čitao o ostacima nekadašnjeg višestaničnog života na Marsu, što dokazuje da je Mars nekad bio sličniji Zemlji, ali samo prvih milijardu i pol godina. Tamo nije bilo mora, ali je bilo jezera koja su presušila. Organizmi koji su se tamo razvijali imali su anaerobne uvjete, dakle bez kisika. Atmosfera na Marsu uglavnom se sastoji od CO2 i sumporovodika. Tamošnji organizmi (cjevaši) su ulazili u simbiozu s mikrobima. Nenad Raos o evoluciji na Marsu (koja nije daleko stigla) za Bug.hr.