Preparing for the future.
📕 Read more: https://t.co/W6QlV6ukWA pic.twitter.com/gw2jLA6RGp
— World Economic Forum (@wef) August 4, 2020
Ljudski mozak programiran je za empatiju i prijateljstvo
“Kad mislimo stalno samo na sebe, umaramo i zapadamo pod stanje stresa, što konačno dovodi do toga da smo nesretni”, tvrdi Matthieu Ricard, 72-godišnji francuski pisac i monah tibetanskog budizma. Za njega je neurolog sa Sveučilišta Wisconsin, doktor Richard Davidson, skeniranjem mozga utvrdio da ima nezabilježen osjećaj sreće i vrlo malu mogućnost osjećanja negativnosti. Ako želite biti sretni, Ricard poručuje da budete dobronamjerni. Ne samo da ćete se osjećati bolje, već će vas i drugi početi promatrati kao bolju osobu. Međutim, nemojte dopustiti da vas drugi ljudi iskorištavaju, dodaje. 24 sata…
Koliko su ljudi empatični nije samo rezultat djetinjstva ili našeg iskustva nego dobrim dijelom ovisi i o genetici, pokazalo je novo istraživanje s Cambridgea objavljeno u Translational Psychiatry koje je po prvi puta pokazalo da geni igraju ulogu u tome koliko smo empatični. Nadalje, ova je studija, provedena na 46.861 ljudi, potvrdila da su žene, kad se sve uzme u obzir, suosjećajnije od muškaraca, ali da to ne ovisi o genima, nego o utjecaju hormona prije poroda i socijalizaciji. Treći rezultat je saznanje da su genetske varijacije koje smanjuju empatičnost povezane s povišenim rizikom ekstremne introvertiranosti. Inače, znanstvenici dijele empatiju na dvoje – sposobnost doživljaja promišljanja i sentimenata drugih ljudi (to bi bila kognitivna empatija) i sposobost reagiranja prikladnim osjećajima na emocije i stavove drugih ljudi (emocionalna empatija). Quartz
Edukativni kanadsko-američki animirani serijal Artur, koji se trenutno prikazuje na HTV2, primjer je TV sadržaja koji promiče ljubav prema čitanju, kreativno rješavanje problema, prijateljstvo, bliskost s članovima obitelji i poštovanje različitosti na jednostavan i vedar način. Jedno je istraživanje čak potvrdilo da pozitivne poruke crtića zaista utječu na djecu i njihov moralni razvoj, savjetuje Medijska pismenost kako izabrati dobar TV sadržaj za djecu.
“Ako zaista želimo sistemsku promenu i pravedno održivo društvo, onda se promena mora misliti holistički, a ne ekonomistički. Konačno, kada govorimo o novom društvu, nisu važni samo ekonomski odnosi, koji su svakako jedna od ključnih determinanti svih drugih praksi – važni su nam i ljudi kao takvi. Kada je o tome reč, onda ne smemo smetnuti s uma da su ljudi bez empatije užasno problematičan društveni činilac”, kaže sociologinja Marija Jakovljević u intervjuu za Slobodni Filozofski.
Policija Novog Zelanda na ulici u Aucklanda provela je socijalni eksperiment u kojem je 10-godišnji dječak, skromno odjeven i musav, glumio beskućnika kopajući po kanti za smeće, dok su oko njega prolazili ljudi koji nisu znali da ih snimaju. Pored dječaka su prošli deseci ljudi, dvije su djevojke bacile smeće u kantu po kojoj je ovoj kopao, a jedan mladić krenuo ga je snimiti svojim smartphoneom, bez da je itko ponudio pomoć. Prve i jedine koje su reagirale bile su školarke koje su mu ponudile pomoć i pitale za roditelje. Novozelandska policija ovim je eksperimentom tražila policajce, ljude koji bi reagirali u ovakvoj situaciji; očito nisu našli nijednog, bar dok ove djevojčice ne odrastu… Daily Mail, Mirror
Komuniciranje djece i mladih preko društvenih mreža je rezultat tehnološkog napretka, koji se ne može zaustaviti, kažu dječji psiholozi. Međutim, osim što postoji opasnost da virtualno komuniciranje zamijeni ono u stvarnom svijetu, još je ozbiljniji problem u tome da djeca i mladi, koji komuniciraju pretežno preko društvenih mreža, mnogo teže usvajaju empatiju prema drugim ljudima. Radio Slobodna Europa