Pouka 'najsretnijeg čovjeka na svijetu': Ako želite biti sretni - budite dobronamjerni! - Monitor.hr
02.02.2019. (09:30)

15 minuta sretnih misli

Pouka ‘najsretnijeg čovjeka na svijetu’: Ako želite biti sretni – budite dobronamjerni!

“Kad mislimo stalno samo na sebe, umaramo i zapadamo pod stanje stresa, što konačno dovodi do toga da smo nesretni”, tvrdi Matthieu Ricard, 72-godišnji francuski pisac i monah tibetanskog budizma. Za njega je neurolog sa Sveučilišta Wisconsin, doktor Richard Davidson, skeniranjem mozga utvrdio da ima nezabilježen osjećaj sreće i vrlo malu mogućnost osjećanja negativnosti. Ako želite biti sretni, Ricard poručuje da budete dobronamjerni. Ne samo da ćete se osjećati bolje, već će vas i drugi početi promatrati kao bolju osobu. Međutim, nemojte dopustiti da vas drugi ljudi iskorištavaju, dodaje. 24 sata


Slične vijesti

15.11.2022. (16:00)

On poznaje tajnu sreće

Matthieu Ricard prozvan je najsretnijim čovjekom na svijetu zbog načina na koji mu funkcionira mozak

The World's Happiest Man Reveals His 3 Secrets To Happiness - Bon Vita

Matthieu Ricard (76) tibetski je budistički redovnik, pisac, prevoditelj i fotograf podrijetlom iz Francuske. Prozvan je najsretnijim čovjekom na svijetu nakon što je sudjelovao u 12-godišnjem istraživanju mozga koje je vodio Richard Davidson, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Wisconsin, piše tbsnews. Davidson je povezao Ricardovu glavu s 256 senzora i otkrio da je Ricardov um neobično lagan kada meditira. Ricard, koji za sebe kaže da ponekad meditira danima i da se od toga nikad ne umori, priznaje da je sretan, iako smatra da su njegovu titulu najsretnijeg čovjeka mediji preuveličali. Njegovi savjeti o tome kako biti sretan svode se – na altruizam. Naime, svakodnevno razmišljanje o sebi jako je iscrpljujuće, stresno i u konačnici dovodi do nesreće. “Samo ja, ja, ja… po cijeli dan, to je prilično zamorno. I prilično jadno jer instrumentalizirate cijeli svijet kao prijetnju ili kao potencijalnu vrstu interesa za sebe”, upozorava Ricard. Njegova knjiga o sreći prevedena je i na hrvatski. N1

16.11.2016. (14:45)

Dobrota je novi seksipil

Altruistični ljudi imaju više seksualnih partnera

Ljudi koji su više altruistični privlačniji su suprotnom spolu, imali su u životu više seksualnih partnera, više usputnog seksa, čak su se i u vezama češće seksali od manje altruističnih, stoji u istraživanju predstavljenom u Scientific American. Ono što razlikuje dva spola je da je altruizam snažniji faktor kod muškaraca i njihovog broja seksualnih partnerica i usputnih partnerica, dok je kod žena altruizam imao manji učinak na brojnost njihovih partnera.

14.09.2016. (22:57)

Otkriće formule altruizma koštalo je Georgea Pricea svega

29.11.2015. (15:04)

Davanje je dobivanje

Isplati li se biti dobar prema neznancima?

Michael Norton sa Harvard Business School tvrdi da su ljudi koji troše veći dio svojih prihoda na druge sretniji, na duge staze, nego oni koji troše na sebe. “No, to nije samo posljedica zapadnog načina života, provjerili smo tezu preko podataka iz više od 130 zemalja, od SAD-a do Ugande. U svim zemljama – bogatima ili siromašnima, ljudi koji daju više drugima su sretniji ljudi”, kaže North. BBC

07.11.2015. (20:58)

Njihovo i Božje

Djeca iz vjerničkih obitelji manje su altruistična

Manja je vjerojatnost da će djeca iz vjerničkih obitelji biti altruistična kao ona odrasla u obiteljima koje ne prakticiraju vjeru, pokazalo je istraživanje koje je provelo Sveučilište u Chicagu. Odrastanje u obiteljima vjernika bilo je i češće povezano s kaznama kao odgovorom na antisocijalno ponašanje, utvrdili su američki znanstvenici. Oni su istraživanjem obuhvatili 1170 djece u dobi od pet do 12 godina iz šest zemalja – Kanade, Kine, Jordana, Južnoafričke Republike, Turske i SAD-a. Istraživanje je pokazalo da širom svijeta postoji sličnosti u tome kako vjera utječe na altruizam kod djeteta. Novi list, Yahoo

22.09.2015. (22:29)

Benthamova posla

Ekstremni altruizam: Brinuti o strancima na račun bližnjih

“Kad je Juliji bilo 13, ponovno je počela davati svoj džeparac u dobrotvorne svrhe. Tada se negdje razbolio dječak koji je dolazio u istu crkvu, a liječenje je zahtijevalo operaciju koju njegovo zdravstveno osiguranje nije pokrivalo. Crkva je organizirala prikupljanje donacija, no Julia je odbila sudjelovati, objasnivši: ‘Zašto je život nekoga koga slučajno znam vrjedniji od života mnogih drugih koje ne poznajem, ali kojima mogu pomoći istim iznosom?'”, iznosi slučaj ekstremnog altruizma Guardian.