Krušelj: Plenkoviću se zbog ultradesničarskog divljanja na Trgu žrtava fašizma opet osmjehnula sreća - Monitor.hr
19.09.2022. (07:00)

HDZ je ovdje uspio ispasti zaštitnik demokracije

Krušelj: Plenkoviću se zbog ultradesničarskog divljanja na Trgu žrtava fašizma opet osmjehnula sreća

Da ne bude zabune, desni je radikalizam i u Hrvatskoj izašao ‘iz ormara’ i doista zaslužuje svaku pozornost. Prošlogodišnje divljanje zagrebačkim ulicama grupe radikala predvođene već spomenutim Frančiškovićem to i potvrđuje. Prema uzoru na neonacističke grupacije diljem Europe, spremni su na sve. Hrvatske bi vlasti u tom kontekstu trebale biti dodatno oprezne, jer je upravo vladajući HDZ godinama žmirio nad ultradesničarskim ispadima, plašeći se da ne izgubi dio biračkog tijela. No, najnovije divljanje desničara na, koje li ironije, Trgu žrtava fašizma zapravo je neočekivano pomoglo Plenkovićevoj stranci, branivši demokratske vrijednosti. U tom je kontekstu mažnjavanje milijarde kuna osoba s HDZ-ovim članskim iskaznicama i prijatelja najviših stranačkih dužnosnika prava sitnica, čak i tendenciozno uznemiravanje javnosti. Željko Krušelj u novoj kolumni za Glas Podravine.


Slične vijesti

Danas (09:00)

Dvorište u rasulu, a oni bi se skitali po selu

Šajatović: Početak 2025 – političko iscrpljivanje i ekonomsko usporavanje

Sve je više signala da hrvatsko gospodarstvo ekonomski usporava. Umjesto da se vlast bar malo počne baviti načinima kako pomoći biznisu koji počinje posrtati, političari se bave koalicijskim prepucavanjima i dvorskim igrama frakcija unutar HDZ-a. Umjesto da čeka hoće li mudraci u Bruxellesu nešto smisliti, hrvatska vlada trebala bi u proračunu osigurati 50 milijuna eura za financiranje nastupa naših robnih izvoznika na svjetskim sajmovima. To bi više pridonijelo zdravom rastu BDP-a od formalnih reformi u zamjenu za novac iz europskih fondova. Miodrag Šajatović komentira događaje nakon što je EK odgodila Hrvatskoj isplatu velike tranše sredstava (835,6 milijuna eura) iz NPOO-a zbog nereda u državnim tvrtkama…

Jučer (14:00)

Ustav postoji i između ostalog da se zaštiti od sebe sama

Basara: Trump, godina prva

Ako ga bog poživi, Tramp će tokom sledeće četiri godine davati sve od sebe da učini nemoguće, naime, da se kako zna i ume nametne kao prvi autokrata u istoriji SAD. To će mu – osim ako se ne dogodi biblijsko čudo – biti nemoguća misija. Američki oci-osnivači, dobri poznavaoci nesolidnosti ljudske prirode, dalekovido su predvideli mogućnost da se u Belu kuću useli dilber poput Trampa, pa su u tom smislu postavili mnoštvo konstitucionalnih i institucionalnih prepreka eventualnim autokratskim ambicijama.

Ono, fakat, Tramp, kao i Nikola Pašić, smatra – i to čak i ne krije – da su „ustav i zakoni za protivnici“. I zaistinu, ništa lakše nego ne davati – ili davati samo kad ti odgovara – pet sitnih para za ustav i „zakoni“. Ali da bi pretendent-autokrata došao u situaciju da ne daje pet sitnih para na „zakoni“, potrebno je građanstvo i seljaštvo – pardon, farmerstvo – spremno da ćutke prihvati nedavanje pet sitnih para na ustav i „zakoni“, a američko građanstvo i seljaštvo je ponajmanje takvo od svih građanstava i seljaštava ovog sveta. Svetislav Basara.

Ponedjeljak (13:00)

Na Istoku stare priče, a na Zapadu... nešto novo

Starešina: Hrvatski je problem nepostojanje usuglašenog minimuma nacionalnog interesa

Kad bi se problem izostanka minimalne suradnje između predsjednika države i predsjednika Vlade svodio samo na nespojivost karaktera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, stvarnog problema za državu ni u sljedećemu mandatu zapravo ne bi bilo. Bio bi to tek nastavak predstave koju smo gledali u proteklih pet godina, ‘tvrde kohabitacije‘, koja je u početku izgledala zabavno, a poslije sve zamornije i neodgovorno. No na kraju nije imala dramatične posljedice na funkcioniranje države u vanjskim poslovima, obrani i sigurnosti, za koje su suodgovorni. Sa stajališta državnih interesa poraznije je što Plenković nije primijetio da su se vremena promijenila, što mu je (izborom Dragana Primorca za kandidata) draže bilo zadržati protivnika nego dobiti suradnika na Pantovčaku. Geopolitičko preslagivanje Europe ulazi u novu fazu koju će nova Trumpova administracija ubrzati te učiniti dinamičnijom i neizvjesnijom. Bit će to, vjerojatno, početak novoga bipolarnog poretka. Kao kolateralni efekt mogu se aktivirati tinjajući sukobi kojima je bremenito hrvatsko istočno susjedstvo (BiH, Crna Gora, Kosovo, Srbija), mogu se probuditi povijesne imperijalne nostalgije i pojačani napori širenja utjecaja na samu Hrvatsku… Višnja Starešina za Lider.

Ponedjeljak (11:00)

Da pucaš od veselja

Jokić: Radić i Bartulica kod Trumpa – Pucanj ćorcima jer ovdje revolveraši više ne prolaze

Čelni dvojac stranke DOMiNO odlazi na Trumpovu inauguraciju. Za očekivati je barem dva selfieja s Donaldom i Elonom uz poruke da je Hrvatska uvijek na prvom mjestu. Nije još jasno kad će nam se preko svojeg X profila obratiti i sam Musk. Vjerojatno prije lokalnih izbora, kad će građanima Tovarnika, Ciste Provo i Zagreba ispaliti da je ovo za njegovu ‘braću Maria i Nikolu Stephena’ i da su oni jedina ispravna alternativa. Poziv stranci koja prema različitim istraživanjima javnog mijenja u prosincu 2024. ne doseže tri posto podrške naznačuje određene poteze u skoroj budućnosti po uzoru na one kojima su brojne europske države već izložene. Djelovanje Elona Muska kojim podržava političke opcije širom Europe pomno je smišljeno s ciljem destabilizacije političkih stranaka koje podržavaju postojeću razinu suradnje i udruživanja na razini EU. tportal

Nedjelja (21:00)

S domovima je izgorjelo nešto puno vrjednije od prostorija i namještaja

Jergović: Zašto naš svijet u svojim srcima radosno razbuktava vatru na kojoj gori Kalifornija

Danima je i tjednima gorjela zemlja koja nam se u posljednjih stotinjak godina pričinjala kao zemlja sreće. Otamo je, iz Hollywooda, potekla pučka mašta dvadesetog stoljeća. Hrvatski mediji, ili ono što je od medija u Hrvatskoj ostalo, reagirali su naslovima poput: “Celebovi koji su izgubili dom u razornom požaru u Los Angelesu”, ili “Ostali bez domova, a sada na njima profitiraju… U isto vrijeme, na društvenim mrežama, recimo na onoj koja danas ponajviše okuplja generaciju koja se dobro sjeća ratova iz devedesetih, koja je bila po izbjeglištvima, ili je na zapadu stjecala nove pasoše i identitete, sve plamti i gori od sirove zluradosti i oduševljenja vatrom u Kaliforniji.

Kada su početkom devedesetih naši ljudi bili protjerivani iz svojih zavičaja, i kada je Amerika iskazala svoje bezmjerno milosrđe prema svima nama, stvorena je u nas i svojevrsna poetika progonstva. Rekli smo tada sebi, a to smo govorili i drugima, da ono najstrašnije nije to što su nam postradale naše građanske egzistencije, što smo ostali bez stanova i kuća, nego je najstrašnije to što smo ostali bez albuma s fotografijama, bez uspomena i bez materijalnih tragova vlastitih sjećanja. Ostali smo bez onoga što je naše zavičaje naša činilo lijepim i jedinstvenim, i što se ne može nadoknaditi nikakvim blagom i bogatstvima ovoga svijeta. Miljenko Jergović

Nedjelja (15:00)

Polarizirano drušvo odgovara kapitalu

Škaričić: Čekićem po fektčekerima

Meta u SAD-u neće više koristiti usluge factchecking organizacija, najavio je njen vlasnik. Moći će se vrijeđati migrante, transrodne osobe i homoseksualce. Reizbor Trumpa svijetu donosi nove nevolje, a Zuckerbergu novi priljev konflikata koji se mogu monetizirati. No, ispod kulisa normi, smjernica i geopolitičkih igara, ostaje činjenica koja je dovela do katastrofe: velike komunikacijske platforme ne ostvaruju profit na konceptu digitalne agore i povezivanja korisnika. Sasvim obrnuto, njihovi se poslovni modeli vrte oko monetizacije društvenih konflikata, koje same organizirano i planski stvaraju kroz eho komore, iskorištavajući korisnike kao besplatne radnike i izvore profita. Unutar tog eko sistema, fektčekeri su često djelovali samo kao još jedan faktor galvanizacije otpora prema establišmentu, s više nego upitnim učinkom na informiranje o presudno važnim temama. Nataša Škaričić za Novosti

Nedjelja (14:00)

Možda zvuči malo, ali čovjeka veseli

Dežulović: Predsjednik Obećane zemlje

Deset tisuća dvjesto dvadeset sedam glasova, nevjerojatnih tri puta više nego Milanović, dobio je Dragan Primorac u Bosni i Hercegovini, kao veličanstveno finale veličanstvenog trijumfa. Njegova pobjeda bila je čista kao suza: slobodni svijet dao mu je demokratski legitimitet, a Bosna i Hercegovina hrvatski. Kukavni Zoran Milanović s ukupno manje od sedam hiljada glasova hrvatskog hrvatstva i iseljeništva potučen je do nogu, kad su zbrojeni svi glasovi ispalo je da je kandidat SDP-a pobijedio samo u Kini i Rusiji, te Bugarskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Kosovu, Belgiji i još nekoliko takvih bizarnih i nevažnih europskih državica, poput Srbije i Hrvatske. To je Hrvatska kakvu sanjaju Andrej Plenković i HDZ: iseljena Hrvatska, Hrvatska u kojoj “Hrvati čuvaju hrvatski identitet, njeguju hrvatsku kulturu i odgovorno participiraju u društvu i gospodarstvu”, Hrvatska neslućenih mogućnosti, najboljih svjetskih sveučilišta i najvećih svjetskih kompanija. Boris Dežulović za Novosti.

Nedjelja (09:00)

Crna kronika jednog društva

Basara: Lančani udar

Čim sam na Vajberu, svom prozoru u svet, pogledao snimak auto-moto kabadahije koji uleće u protestnu masu na trotoaru, udara jednu devojku, nosi je na haubi pa na krovu deset-petnaest metara, posle čega devojka pada na asfalt i zadobija teške povrede, brže-bolje sam kliknuo na sajt Informera da proverim da se nije pojavila vest „Studentkinja udarila automobil, nosila ga na leđima i razbila o asfalt“. Začudo, takvog naslova nije bilo.

Auto-moto kabadahija je „brzom intervencijom“ promptno savatan, a Više javno tužibapstvo je protiv njega podnelo optužnicu za pokušaj teškog ubistva. Da sam ja javno tužibapstvo, dodao bih i „s predumišljajem“, jer se na snimku lepo vidi da se dilber namerno zaleće u ljude, da ne daje pet sitnih para što je pokupio devojku i da mu ne pada na pamet da se zaustavi ili da bar malo uspori, nego još dodaje gas.

Devojka je, na sreću, preživela. Ali hoće li preživeti sledeća? Iz takvih udara nastaju lančani udari. Atmosfera u Srbiji je već takva – u tome su saglasne sve jebene stranke, uključujući i vladajuću – da vodi pravo u prolivanje krvi. Šta posle toga? Otkud znam! Šta bude, biće. Dobro biti neće… Svetislav Basara… pokrenuli i temu na Forumu na temelju njegove kolumne.

16.01. (12:00)

Novi ‘dobročinitelji’ hrvatskih tvrtki

Šajatović: Nova pretvorba – Obiteljske tvrtke postaju fondovske

Najveći dio najboljih srednje velikih tvrtki, onih kojima nedostaje samo nekoliko koraka da razvojno zakucaju sve što se stvaralo proteklih dvadeset-trideset godina, dospjet će pod upravljanje privatnih fondova. Većinom sa sjedištima izvan Hrvatske. Od neznanih vlasnika u posljednjoj fazi socijalizma (društveno vlasništvo), danas, u završnoj fazi tranzicije, stižu novi neznani vlasnici (ulagači u fondove). Kad se u Vladi prestanu baviti pečenjem kiflica, bilo bi mudro okupiti preostale osnivače i vidjeti kako da od lovine postanu lovci. Idealne su zdrave obiteljske tvrtke u vlasništvu sposobne druge generacije. Ili one u kojima obitelj zadržava većinsko vlasništvo, a fondovi služe kao dobrodošli unaprjeđivači poslovnog modela. Miodrag Šajatović za Lider.

15.01. (17:00)

Od pokojnog patrijarha do Ustavnog suda

Basara o stereotipima i studentskim prosvjedima: Pavle, pomagaj

Studenti se svuda i svetu – ne samo kod nas – apriori smatraju kao neka bogzna kako progresivna socijalna grupa, pa kad se tom stereotipu doda i stereotip o „mladima“, koji po prirodi stvari ide uz studentariju, onda dobijamo stereotip snage stereotipa o Srbima.
Ne može se reći da studenti kao socijalna grupa nisu u određenoj meri „progresivni“, ali ta progresivnost mnogo duguje činjenici da su – takođe po prirodi stvari – studenti pošteđeni surove realnosti hobsovske borbe za egzistenciju. Zato im je lakše „da razbiju strah“, kužite, stari moji.

Moja neznatnost je tekuće studentske proteste „ocenila“ kao progresivnu pojavu, koja – u granicama svojih mogućnosti – umesto meteža unosi dinamiku, a umesto zaumnosti racionalan pristup društvenim problemima. Istovremeno je, međutim, „izrazila“ bojazan da će okolo izokola pa na mala vrata studentarija potpasti pod uticaj cincarsko-kalburskih čaršijanera i ljotićevskog bašibozuka, bagre i brabonjaka, koji se parazitski prišljamče svakom dinamičnom pokretu. Svetislav Basara