"Kultura vožnje biciklista - opasni po sebe i po druge" - Monitor.hr
04.07.2015. (12:42)

Nema infrastrukture - nema kulture

"Kultura vožnje biciklista – opasni po sebe i po druge"

“Svako jutro vozim se na posao Maksimirskom i svako jutro poželim nekolicinu luđaka, koji s rukama u džepovima i sa slušalicama u ušima voze po sredini ceste, strpati u zatvor ili ih barem poslati na težak prisilan rad… Sljedeća loša biciklistička navika je nepoštivanje crvenog svjetla ili kronični nedostatak strpljenja… Zbog gustog prometa ispred moje kuće većina biciklista vozi se pločnikom iako nije iscrtana biciklistička staza”, piše blogerica Bolji zalet o (ne)kulturi bicikliranja, i sama biciklistica. Bolji zalet


Slične vijesti

03.03. (09:00)

Sigurna vožnja na vlastitu odgovornost

Svake godine u Hrvatskoj pogine dvadesetak biciklista. U prosjeku po jedan svaki drugi tjedan

Prometne nesreće u kojima stradavaju biciklisti nisu samo puka nesreća sudbine. One su rezultat sustavnog zanemarivanja, kulture nesnošljivosti i infrastrukture koja bicikliste gura na marginu, izvan ruba ceste i u opasnost. U Hrvatskoj su biciklističke staze rijetkost ili su dizajnirane na način koji ih čini neupotrebljivima – prekidaju se svakih nekoliko stotina metara, vode preko pločnika punih pješaka, završavaju u parkiranim automobilima. Pogledajte samo Sloveniju i njihovu biciklističku infrastrukturu, ne morate ići dalje od toga, kažu na portalu 3sporta, nakon pogibije još jednog biciklista, inače predsjednika Biciklističkog kluba u Prelogu, i to tijekom biciklističkog treninga.

24.09.2024. (14:26)

Zanimljivost: Francuski biciklist 1962. postigao rekordnu brzinu od 204 km/h na svom biciklu

05.08.2024. (22:00)

Ti bicikliraš, on vozi

Combike – pretvara pametne telefone u praktične ciklokompjutere

Pametni telefoni već odavna mogu dobrim dijelom zamijeniti namjenske ciklokompjutere, a Combike je aplikacija koja upravo to i čini. Naime, osim što omogućava prikaz trenutačne brzine kretanja, skupa s drugim podacima kao što je prijeđeni put, vrijeme potrošene kalorije i slično, tu su i druge mogućnosti. Aplikacija bilježi i povijesti vožnji (i ruta), tu je i prikaz kretanja na mapi pri čemu je prikazana i brzina kretanja, kao i neke druge mogućnosti. Zgodno je to što aplikacija ima društvenu komponentu pa je vožnje moguće dijeliti s drugima, a dok je osnovna inačica aplikacije besplatna, ograničena je mogućnostima. Bug

06.07.2024. (18:00)

Nama koji živimo na dva kotača

Slovenska biciklistička staza koja spaja dva grada prateći željezničku trasu mogla bi nam služiti kao primjer

Gradnja željezničke pruge koja je povezivala slovenske gradove Velenje i Dravograd počela je 1897. godine, a pruga je službeno otvorena 20. prosinca 1899. godine. U svega dvije godine, bez modernih strojeva i ostale tehnologije, samo od Velenja do Mislinje prokopano je 5 tunela, 8 puta premošćena rijeka Paka i izgrađen vijadukt kod Gornjeg Doliča. Za usporedbu, u 21. stoljeću rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo – Križevci u Hrvatskoj traje već osam godina. No, prugom se nažalost nismo imali prilike provozati vlakom. Ukinuta je 1968. godine i Velenje i Dravograd danas nisu povezani željezničkom vezom. Poslije vlaka, drugi najbolji način održive mobilnosti su bicikli, a Slovenci su to za razliku od hrvatskih političara usvojili. 35 kilometara koji se danas ne može prijeći vlakom, može se prijeći sjajnom biciklističkom stazom. H-alter donosi reportažu (recenziju) slovenske staze kakvih bi moglo biti i kod nas.

03.06.2024. (16:00)

Odmor na pedalama

Hrvatska želi ubrzano postati važno odredište u jednom od najbrže rastućih dijelova europskog turističkog tržišta – cikloturizmu

Dani cikloturizma od početka su prepoznati kao važno događanje koje institucionalnim naporima, s čije razine se u cikloturizam posljednjih desetak godina ulažu značajna sredstva, daje svojevrsnu stručnu i tržišnu relevantnost. Prema podacima Europske biciklističke federacije (ECF), cikloturistička putovanja u zemljama Europske unije generiraju oko 44 milijarde eura prihoda, što je više od razvikanog luksuznog kruzing turizma. Cikloturistička industrija u Europi pritom izravno stvara više od 500 tisuća radnih mjesta, a u nekim zemljama, poput Francuske ili Njemačke, čini značajni udio u ukupnim turističkim putovanjima. Riječ je, dakle, o tržištu koje nije samo veliko i izdašno, već i koje Hrvatsku još uvijek nije značajnije zamijetilo na cikloturističkoj karti Europe. Još nije, ali hoće, uvjereni su ljudi okupljeni oko Dana cikloturizma. Nacional

26.05.2024. (15:00)

Lepe ti je Zagorje zelene

Zagorje kao primjer biciklističke infrastrukture: nove 5 km duge staze ne bi se posramio ni Amsterdam

Novootvorena biciklistička staza BRZO spaja Zabok i Oroslavje, a uključuje i prekrasan biciklistički most preko željezničke pruge u Zaboku kojeg se ni Nizozemska ne bi posramila. No, dojam je da su u gradu izvođači ove staze poslovično pogubljeni, ali ostatak staze kao i mostovi su svakako osvježenje u hrvatskom lutanju u potrazi za odgovorom na pitanje što li je to biciklistička infrastruktura. Staza je zanimljiva i za korištenje rekreativcima, ako već nema onih koji putuju na posao ili obavljaju svakodnevne poslove. Od Oroslavja se može nastaviti prema Stubici, okupati se u toplicama, posjetiti Gupčevu lipu, nastaviti prema Mariji Bistrici i zaokružiti natrag prema Zaboku. H-alter

15.05.2024. (20:00)

Za avanturiste i malo "jače" turiste

U tijeku je izazovna međunarodna pustolovna utrka u Hrvatskoj, vozi se 500 kilometara

U periodu od 13. do 18. svibnja 2024. godine, održava se međunarodna pustolovna utrka Adventure Race Croatia (ARC). Baška na otoku Krku domaćin je petog izdanja Adventure Race Croatia utrke. S tog se mjesta čak 30 timova, okupljenih iz 20 zemalja svijeta, zaputili na pustolovinu koja će obuhvatiti zahtjevnu rutu dugu čak 550 km. Timovi od četiri natjecatelja će svoju snagu i izdrživost testirati u biciklizmu, trail tračanju, planinarenju, veslanju u kajacima, orijentaciji i penjanju po stijenama i na najteži mogući način otkrivat će prirodne ljepote Kvarnera i Like. Osim što će testirati svoje fizičke granice, sudionici će se morati osloniti jedni na druge kako bi prevladali sve izazove na putu prema cilju. Timski duh i strategija ključni su faktori koji će odrediti pobjednike ove zahtjevne utrke. Ovako je izgledala prije pet godina, a uključivala je brdski biciklizam, veslanje, trčanje, spuštanje po užetu i orijentaciju Green

03.05.2024. (18:00)

Po prašini i divljini skitam se

Gravel bicikli: Nisu ni cestovni ni brdski

Svjedoci smo da nam proizvođači svako malo serviraju nove standarde i podvrste bicikala, pomalo rezervirano pristupili smo gravel biciklima. Sama ideja potječe iz SAD-a, zemlji koja ima kilometre i kilometre makadamskih puteva, koji se protežu kroz šume i poljoprivredna imanja. Takav teren bio je prespor za klasičan brdski bicikl dok je vožnja cestovnim biciklom izrazito neudobna. Kada spojimo karakteristike cestovnog i brdskog, dobijemo gravel bicikl.

Gravel ima nešto uspravniji položaj sjedenja, što garantira udobniju vožnju i manje stresa na leđa. To će do izražaja doći na nešto dužim vožnjama. Šire gume, u odnosu na CX i cestovni bicikl, najčešće 35+mm osiguravaju dovoljno gripa za makadamske puteve, nasipe, šumske staze, ali neće vas sputavati da na cesti držite brzinu od 35 km/h i više. Gravel bicikli imaju nešto veći “wheelbase”, što doprinosi stabilnosti bicikla, ali na tehničkim dijelovima je zbog toga malo manje agilan. Težina gravel bicikla je nešto veća od cestovnog zbog pomalo robusnog dizajna. Biker