Kvota za strane radnike za 2017. dvostruko veća

Imigrante nećemo, migrante hoćemo

Kvota za strane radnike za 2017. dvostruko veća

“Nakon što su proglašeni neradnicima hrvatski će radnici sada biti zamijenjeni jeftinijim radnicima iz trećih zemalja. Zašto? Zato što je radnik-migrant, na žalost, spreman raditi za nižu plaću, u svakakvim uvjetima rada, bez suvišnih pitanja, a Vlada uredno otvara granice za takav, jeftiniji i fleksibilniji rad.Predložena kvota stranih radnika za 2017. iznosi ukupno 7.026 – triput manja od one koju su tražili poslodavci (23.707), ali dvostruko veća od ovogodišnje (3.100)”, oglasio se nezadovoljan Savez samostalnih sindikata Hrvatske priopćenjem. Poslovni

migranti strani radnici turistički radnici uvoz radne snage

Statistika tvrdi “mirno je”, ali predrasude i dalje viču “alarm!”

Istraživanja pokazuju: migranti nisu kriminalniji od domaćeg stanovništva

Unatoč percepciji da imigracija donosi više kriminala, većina velikih studija pokazuje suprotno. Analize u SAD-u, EU i globalno ne nalaze uzročno-posljedičnu vezu, a ponekad imigracija čak korelira s padom nasilnih zločina. Istraživanja koja su upućivala na višu stopu kriminala među imigrantima (npr. Švedska, Njemačka) pokazala su se iskrivljenima jer nisu uzela u obzir dob, spol i socioekonomski status – čimbenike koji objašnjavaju većinu razlika. Strah od “kriminalnih migranata” tako više proizlazi iz evolucijske sklonosti, političke retorike i medijske pristranosti nego iz stvarnih podataka. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

kriminal migranti

Od “uspjet ćemo” do “ipak zatvaramo granice” – europski makeover u deset godina

Deset godina nakon “Uspjet ćemo!” – Europa i dalje raspravlja o migrantima

Prije deset godina Merkelin “Wir schaffen das” otvorio je vrata izbjeglicama, a Njemačka postala glavno odredište s više od milijun zahtjeva za azil. Danas, unatoč padu brojeva, migracije ostaju ključna politička tema u Europi, potičući uspon desnice i strožu regulaciju. Novi EU Pakt o azilu (2026.) stavlja naglasak na granice i deportacije, dok javno mnijenje ostaje podijeljeno: građani žele pomoći, ali i ograničiti priljev. Rezultat – politika sve tvrđa, a društvena rasprava složenija. DW

Angela Merkel migranti migrantska politika

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

demografija EU migranti mortalitet stanovništvo strani radnici

Croatia full of radnih dozvola

Broj stanovnika u Hrvatskoj raste — zahvaljujući stranim radnicima i izbjeglicama

U posljednje dvije godine u zemlji živi preko 23.000 ljudi više. Najviše ih dolazi iz trećih zemalja, žele ostati dugoročno, a mnogi planiraju dovesti i obitelj. No, integracija ide sporo: jezik uči mali broj, a država tek pokušava stvoriti uvjete za njihovo uključivanje. Demograf Tado Jurić upozorava: uskoro će i migranti odlučivati tko vlada Hrvatskom. tportal

broj stanovnika demografija migranti natalitet strani radnici

Dobrodošli u Njemačku – zaobilazno

Merzova vlada omogućuje vraćanje mogućih tražitelja azila s granica. Pravno i politički ta je mjera sporna

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao. Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama. DW

Friedrich Merz granice migranti Njemačka

Jer tko ne bi poželio "dobrovoljni povratak" kad je sve tako lijepo upakirano

EU projekt jača kapacitete za savjetovanje migranata o povratku, ali bez jamstava za održivu reintegraciju

EU projekt koji vodi Caritas Belgija, uz sudjelovanje hrvatskog Caritasa i JRS-a, ima za cilj jačanje kapaciteta za savjetovanje migranata o povratku i reintegraciji. Kritičari upozoravaju da se ovakvi programi često svode na “prerušene deportacije”, bez stvarne analize sigurnosti zemalja povratka. Ističu važnost stvarnog izbora, dugoročne potpore i uključivanja civilnog društva bez podložnosti državnim narativima. Povratak, kažu, ne smije biti izgovor za guranje odgovornosti na same migrante. Upozorava se i na prebacivanje odgovornosti na pojedince, dok strukturalni problemi ostaju netaknuti. Povratnici se suočavaju s brojnim izazovima – od smještaja do osjećaja neuspjeha. Faktograf

deportacija migranti

Stop predrasudama

Strani državljani u Njemačkoj češće podliježu nasilju, no podrijetlo nije ključna stavka

Statistički gledano, u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu postoji znatno veći broj stranih osumnjičenika nego onih s njemačkom putovnicom. To vrijedi kako za nasilna kaznena djela poput ubojstva ili silovanja tako i za ulični kriminal, koji uključuje razne prekršaje poput džeparenja ili trgovine drogom. U tom kontekstu šef BKA Münch posebno naglašava: “Nije stvar u podrijetlu, već u nagomilavanju rizičnih čimbenika.” Ističu se loši životni uvjeti izbjeglica koje su smještene u masovnim prihvatnim centrima i kojima nije dopušteno raditi. “To su psihološki pritisci. To su iskustva s nasiljem koja su kod migranata češća, osobito u djetinjstvu. I to su češće pozitivni stavovi prema nasilju.” Uzroci su prije siromaštvo, niska razina obrazovanja, obiteljsko nasilje itd. DW

kriminal migranti

Susjedstvo žilet-žica

Zbog migracijskog vala na hrvatsko-slovenskoj granici postavljen je 51 kilometar žilet-žice i 143 kilometra panelne ograde

Dosad je uklonjeno pola žilet žice i dvije trećine panelne ograde. Unatoč dogovoru slovenske koalicije iz 2022., uklanjanje još nije dovršeno. Očekuje se da će ograda biti uklonjena do kraja svibnja. Unatoč drugačijim željama lokalne zajednice, uklonjena ograda bit će iskorištena za potrebe vojske i policije. Osim za ljude, ograda je predstavljala opasnost i za životinje. tportal

bodljikava žica migranti

Trbuhom za kruhom

Više od 26.000 izbjeglica ušlo je u Hrvatsku od siječnja 2024. godine, no samo 3,6 posto ih je zatražilo azil

No, dok su migranti vidljivi na ulicama Bosne, jugoistočne Austrije i sjeverne Italije, u Hrvatskoj je doduše sve više i više „stranih radnika“ – ali ne i ljudi iz ratom i krizama pogođenih područja kao što su Afganistan ili Sirija. Ipak, činjenicu da se u Hrvatskoj nalazi popriličan broj migranata ili onih koji samo prolaze njenim teritorijem, dokazuju fotografije onoga što ostavljaju za sobom na planinama i graničnim prijelazima s Italijom i Austrijom, a na što nailaze planinari ili šetači.

Prema izvještajima, hrvatska policija koristi bespilotne letjelice kako bi otkrila migrante prilikom prelaska vanjskih granica EU-a. Prije toga, migranti su morali proći kroz Bosnu, gdje je još uvijek puno mina zaostalih iz rata. To je samo jedna od opasnosti koje prijete migrantima. Humanitarne organizacije, poput „ SOS Balkanroute“ iz Austrije, izvještavaju kako se diljem granica Bosne, Srbije i Hrvatske otkriva sve više i više posmrtnih ostataka nepoznatih ljudi. DW

imigranti migranti

"Deportacije u velikom stilu" – samo na papiru

Njemačka u Hrvatsku želi deportirati 16.000 migranata

Njemačka vlast pokušava ubrzati deportacije osoba koje nemaju pravo na azil, oslanjajući se na Uredbu Dublin III, no rezultati su oskudni. Žele povećati broj deportacija u druge zemlje EU-a. Najviše migranata bi trebalo biti vraćeno u Hrvatsku. Iako je u 2023. poslano 74.622 zahtjeva za povratak migranata, samo 5.053 deportacije su ostvarene. Hrvatska, kao ulazna točka u EU, surađuje, no s tek 21 osobom vraćenom iz Bavarske od 2023. Italija, pak, odbija prihvat, čekajući novi EU Pakt o migracijama. Deportacije često propadaju zbog skrivanja migranata, pravnih ili zdravstvenih zapreka. Pritom javnost traži strože mjere, pod utjecajem rastuće desnice i neuspjeha vlasti da „radikalno promijeni” migracijsku politiku. DW

deportacije deportacije migranata migranti

Imigrante nećemo, migrante hoćemo