Lani rođeno najmanje djece od 2001. godine - 36.471 - Monitor.hr
11.07. (12:30)

Premalo plača

Lani rođeno najmanje djece od 2001. godine – 36.471

Prošle je godine u Hrvatskoj bilo 36.471 živorođeno dijete, što je najmanje od 2001. godine; ovo je broj iz rodilišta, koji ubraja i strance, DZS-ova brojka još je manja – 36.135. Osim što broj djece pada, dob u kojoj žene rađaju raste – najveći udio rodilja bio je u dobi od 30 do 34 godine. Večernji


Slične vijesti

14.07. (22:30)

Po toj računici, baka s 68, prabaka sa 102

U Hrvatskoj najviše rađaju žene u dobi od 30 do 34 godine

Najveći udio poroda u Hrvatskoj po dobi majke, 34%, zabilježen je u dobnoj skupini rodilja 30 do 34 godine. Slijede porodi majki u dobi 25 do 29 godina u udjelu od 27%, a 19% poroda je zabilježeno kod majki u dobi 35 do 39 godina, dok su porodi u ostalim dobnim skupinama u znatno manjim udjelima (gore grafikoni). HZJZ generalno kaže da sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje. Ovdje izvještaj. 24 sata

09.07. (18:30)

Prvi prijatelj

Manja djeca koja imaju pse boljih su socijalnih i emocionalnih vještina

Psi mogu podučiti djecu kako da razviju vlastita prijateljstva – manja djeca koja imaju pse kao kućne ljubimce, imaju bolje socijalne i emocionalne vještine, pokazala je studija na 1.600 kućanstava s djecom od dvije do pet godina. Djeca koja su se igrala sa psima barem tri puta tjedno, 74% vjerojatnije će se ponašati prosocijalno i lakše će dijeliti stvari, a djeca koja su imala pse 23% manje vjerojatno su se morala boriti sa svojim emocijama i socijalnom interakcijom. Daily Mail / Telegram

19.05. (22:30)

Sretni pa debeli

Hrvatski učenici debeli, ne volu školu, ali su sretni

Hrvatski trinaestogodišnjaci najviše ne vole školu, prehrambene navike 11-, 13- i 15-godišnjaka loše su, s visokim udjelom predebelih trinaestogodišnjaka, a ista ova generacija prijavljuje veliki broj maltretiranje preko društvenih medija, dobivanje zlobnih instant poruka, objava, e-pošte ili tekstualnih poruka. Nije sve loše – među boljima smo u broju djece koja žive s oba roditelja, zadovoljstvu životom, subjektivnoj procjeni odličnog zdravlja, imamo nizak udio pothranjenih učenika te nizak udio spolno aktivnih petnaestogodišnjaka. N1

12.05. (17:30)

Glavna stvar da glava bude zdrava

Nakon izolacije – djecu je najvažnije svakodnevno poticati na tjelesnu aktivnost

Kineziološki savjetuje: Roditelji predškolaraca svojoj djeci trebaju osigurati barem tri sata tjelesne aktivnosti dnevno – zajednička šetnja, aktivna igra, ples, vožnja bicikla ili romobila, igra loptom. Školarcima treba minimalno 60 minuta vježbe dnevno – tjelovježba, šetnja, penjanje, trčanje, skakanje, plesanje, preskakanje… bilo što što potiče znojenje i ubrzava rad srca. U  online školi treba napraviti pauzu svakih 30 minuta. Tportal

06.05. (14:30)

Posljedice korone i potresa

Psihologinja: Tinejdžeri se boje budućnosti, mlađima mašta pobuđuje dodatni strah

Oni koji su učili teško i nemotivirano uče još teže, oni koji su duboko emocionalno doživljavali realitet čine to još dublje, objašnjava psihologinja Tanja Sever kako izolacija zbog koronavirusa i nastava na daljinu utječu na djecu. Potres je dodatno donio separacijski strah, te strahove od ostanka ili izlaska iz kuće, odlaska na spavanje. Adolescenti se pak boje budućnosti, preuzima ih bezvoljnost, ne znaju se nositi sa strahovima roditelja, te se dodatno zatvaraju. Telegram

04.04. (00:30)

Strpljenje, kreativnost i igra

Nekoliko korisnih savjeta roditeljima čija djeca slušaju nastavu kod kuće

Školski psiholozi u Bonnu zato savjetuju: ograničite vrijeme koje vaša djeca provode s digitalnim medijima, a također ograničite dnevne razgovore o koronavirusu u obitelji. Pokažite razumijevanje djeci kada im učenje i koncentriranje na nastavni sadržaj teško pada, te budite kreativni kada dajete zadatke i nemojte zaboraviti vrijeme za igru. DW

14.03. (10:00)

Neobično: Veći rizik za prerani porod i smanjenu porođajnu masu novorođenčadi kod očeva koji imaju višak kilograma, hipertenziju, dijabetes, rak ili depresiju

10.03. (22:30)

Divorce force

Svaki treći brak završi razvodom, ali to ne mora biti traumatično za djecu

Posljedice zlostavljanja i zanemarivanja dječjih potreba u kontekstu razvoda istovjetne su bilo kojim drugim vrstama zlostavljanja djece – tjelesnom ili seksualnom – kažu prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander i Mia Roje Đapić u intervjuu Indexu o svojoj novoj knjizi ‘Dijete u središtu (sukoba)’. Ali, kažu, ne mora tako biti – djeca se naviknu da imaju dva doma, dvije proširene obitelji i u pravilu normalno nastavljaju svoj razvoj dok god su roditelji spremni na suradnju i dogovor