Ledena propast: pola ledenjaka već je otopljeno na papiru - Monitor.hr
Jučer (07:00)

Ne brinite, još uvijek možete gledati glečere – na starim razglednicama

Ledena propast: pola ledenjaka već je otopljeno na papiru

Novo istraživanje pokazuje da je 39 % svjetske ledenjačke mase već osuđeno na nestanak, čak i uz trenutačni prekid globalnog zatopljenja. Ako se ništa ne promijeni, gubitak bi mogao dosegnuti 76 %, s porastom razine mora od najmanje 113 mm. Zemlje koje ovise o ledenjacima bit će teško pogođene. Znanstvenici ipak poručuju da se svakim smanjenjem temperature za 0,1 °C spašava dio leda. Studija koristi višestoljetne simulacije i ocijenjena je kao jedna od ključnih u ovom desetljeću. Index


Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

Dim, led i paradoksi — physics, bitch!

Sibirski požari: neobični “klimatski klimači” koji (privremeno) hlade planet

Studija Sveučilišta u Washingtonu otkriva paradoksalan učinak sve češćih požara u Sibiru i Kanadi: dimni aerosoli reflektiraju sunčeve zrake i posvjetljuju oblake, što usporava globalno zagrijavanje i topljenje arktičkog leda. Do 2060. požari bi se mogli učetverostručiti, što bi smanjilo globalno zatopljenje za 12 %, a arktičko čak za 38 %. No, to nije razlog za slavlje — požari štete zdravlju i ekosustavima, a ako nestane šuma, nestaje i učinak hlađenja. Požari tako postaju klimatski dvostruki agenti: gase toplinu, ali i gube tlo pod nogama. Bug

31.05. (19:00)

Vremenska prognoza: sve toplije s mogućnošću apokalipse

Zemlja se zagrijava, sateliti prate: ekstremno vrijeme sve češće i jače

Znanstvenici upozoravaju na sve izraženije posljedice klimatskih promjena – rastu razine mora, temperature i učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Hrvatska koristi podatke iz europskih satelita koji svakih deset minuta prate atmosferu. Superćelije i razorne oluje više nisu rijetkost, a prognoze su preciznije, ali i zabrinjavajuće. Unatoč napretku, emisije stakleničkih plinova rastu, a ako se trendovi nastave, globalna temperatura bi do kraja stoljeća mogla porasti za 3 °C, uz masovne klimatske migracije. HRT

30.05. (16:00)

Glečeri tope led, a nama živce

Zemlja obiluje vodom, ali najveći dio pitke vode leži u ledenjacima, koji se tope…

Uoči konferencije o ledenjacima u Tadžikistanu, urušavanje švicarskog glečera pokrenulo je lavinu stijena i prašine, dramatično ilustrirajući posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju da se ledenjaci tope dvostruko brže nego prije 20 godina, a gubitak leda u Švicarskoj od 2022. do 2023. jednak je onome iz trideset godina. Dvije milijarde ljudi ovise o vodi iz glečera. U Andama, glečerska jezera prijete poplavama, a pokušaji da se pravno odgovornost pripiše velikim zagađivačima poput RWE-a za sada ne prolaze na sudovima. DW

28.05. (15:00)

U šetnje ćemo prije zore ili po noći

WMO: Globalna temperatura gotovo sigurno premašuje 1,5 °C do 2029.

WMO, UN-ova meteorološka organizacija predviđa da će globalna temperatura između 2025. i 2029. premašiti 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, uz 70 % vjerojatnosti. Prvi put postoji i (mala) šansa za dosezanje 2 °C u jednoj od sljedećih pet godina. Emisije CO₂ još ne opadaju, a sve su češći ekstremni vremenski događaji poput toplinskih valova, poplava i požara. Znanstvenici upozoravaju da su ciljevi Pariškog sporazuma sve teže ostvarivi, a šteta i rizici sve veći. 2023. i 2024. bile su rekordno tople — a čini se da su bile samo početak. Index

25.05. (09:00)

Kad već ne možemo riješiti problem, ajmo ga zamagliti

Zasjenjivanje planeta: nova era klimatskog šminkanja

Ujedinjeno Kraljevstvo ulaže 57 milijuna funti u solarni geoinženjering – eksperimentalno reflektiranje Sunčeve svjetlosti radi ublažavanja klimatskih promjena. Metode uključuju ubrizgavanje aerosola u stratosferu i posvjetljivanje morskih oblaka. Iako tehnologije obećavaju privremeno smanjenje temperature, znanstvenici upozoravaju na rizike za klimu, ekosustave i geopolitiku. Kritičari se boje da bi takve metode mogle umanjiti pritisak na smanjenje emisija, dok teoretičari zavjere već pričaju o chemtrailsima. Geoinženjering tako ostaje i nada i prijetnja – sjenovita alternativa dekarbonizaciji. Lider

22.05. (16:00)

Kad se otopi sve osim nade

Svjetski ledeni pokrov na putu je nekontroliranog topljenja, što bi moglo uzrokovati masovne migracije prema sjeveru

Nova studija upozorava da čak i ako globalno zagrijavanje ostane ispod 1,5 °C, ledene ploče Grenlanda i Antarktike mogle bi nezaustavljivo nestati, uzrokujući porast razine mora i masovne migracije prema sjevernoj polutki. Ledenjaci već gube 370 milijardi tona leda godišnje, a porast razine mora mogao bi doseći 1 cm godišnje do kraja stoljeća. To bi ugrozilo stotine milijuna ljudi na obalama. Znanstvenici upozoravaju da se “sigurni pragovi” tope brže od samih ledenjaka — i da je cilj od 1,5 °C možda premalo, prekasno. tportal

19.05. (09:00)

Vozimo 300 na sat prema zidu, ali hej – barem imamo Wi-Fi

Civilizacija u punom sjaju… i na rubu pregorijevanja

Pogledajmo malo stanje civilizacije u svijetu. Nesumnjivo je da smo kao vrsta postigli enorman napredak u svim segmentima života. Homo sapiens već tisućljećima živi sve bolje i bolje. Na porast stanovništva odgovoreno je velikom proizvodnjom hrane, a broj gladnih u postocima sve je manji. Broj nerazvijenih zemalja sve je manji. Tehnološki je napredak ogroman. Elektronske mreže dosegle su sve kutke Zemlje. Oko zemlje u svemiru kruže tisuće satelita, u duboki svemir poslali smo letjelice i teleskope. Ljudi i robe putuju po cijelom svijetu… Tu idiličnu sliku kvari samo jedan mali detalj: deluzija konduktera da će moći kontrolirati svoje vlakove kada dođe do sudara. Naš planet je u dosta lošem stanju. Još uvijek je u procesu izlaska iz ledenog doba s jedne strane i ogromnog povećanja koncentracije stakleničkih plinova s druge. Oba faktora pridonose porastu prosječne temperature Zemlje. Što poduzeti? Odgovor svakako nije u sastancima lidera država, jer osim ugljičnog otiska njihovih aviona nema drugih rezultata, ako zanemarimo mrtva slova na papiru. Milorad Milun za Novosti.

16.05. (12:00)

Zagađuju više nego što dišu – ali s privatnim avionom

Milun: Klimatske promjene na multimilijarderski pogon

Godine 2024. bilo je na svijetu oko 2900 milijardera. Između se nalazi četiri posto ostatka srednje klase, i to one gornje. Znajući u kakvom svijetu živimo, ne treba čuditi da ni unutar tih najbogatijih jedan posto nema, kako bi Zagorci rekli, pravice. Najveći dio bogatstva nalazi se u rukama onih 0,1 posto. Unutar te klase postoji jasan interes da se stvari smiju mijenjati, ali samo u njihovu korist. Posve nova studija, objavljena u Nature Climate Change, navodi da tih 10 posto najbogatijih uzrokuje dvije trećine klimatskih promjena koje dovode do zagrijavanja Zemlje, prema podacima od 1999. do danas. Ti multimilijarderi nalaze se uglavnom u SAD-u i Kini. Istraživači su mjerili takozvani ugljični otisak pojedinih multimilijardera, uzimajući u obzir na koji način zarađuju i na što troše novac. Milorad Milun za Novosti

14.05. (15:00)

Na klimavim granama

Klimatska kriza ubija najpopularnije voće na svijetu

Klimatske promjene prijete banana-uzgoju u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje se proizvodi većina banana za izvoz. Zbog rasta temperatura, oluja i širenja bolesti poput gljivice fusarium TR4, do 2080. dvije trećine sadašnjih uzgojnih područja moglo bi postati neupotrebljivo. Sorte poput cavendisha posebno su ranjive zbog genetske jednoličnosti. Milijuni ljudi koji ovise o bananama za prehranu i prihode već osjećaju posljedice. Organizacija Christian Aid poziva bogate zemlje da hitno djeluju i pomognu pogođenim zajednicama. Index

07.05. (16:00)

Gospodine političaru, vi ste fejk njuz!

OIEH objavio 10 točaka: Zelena tranzicija nije prijevara, već nužan odgovor na klimatske promjene

U otvorenom pismu Hrvatskom saboru, a reagirajući na izjave zastupnika Mosta Zvonimira Troskota koji je rekao da je zelena tranzicija “prijevara u kojoj građani plaćaju, a stranci profitiraju”, iz OIEH-a podsjećaju da se EU, u skladu s Europskim zelenim planom i dokumentom Fit for 55, obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Obnovljivi izvori energije – sunce, vjetar, geotermalna i biomasa – postaju ključ naše energetske sigurnosti, a Hrvatska već gradi temelje za energetsku samodostatnost kroz ambiciozne planove do 2030. godine. Privatni sektor, pogotovo građani koji postavljaju solarne elektrane, nosi tranziciju na svojim leđima. No sve se to odvija pod strogom javnom kontrolom, bez sumnjivih prečaca. Odluka o napuštanju ruskog plina pokazala se i moralno i ekonomski ispravnom – Europa je uštedjela milijarde i oslabila ratnu mašinu. Zelena tranzicija nije marketinška laž, već konkretna promjena sustava, a suočavanje s izazovima ne znači lobiranje, nego odgovorno vođenje društva. Agroklub