Blending in at bedtime.
📕 Read more: https://t.co/SVmv94zPoL pic.twitter.com/MwG604o9wX
— World Economic Forum (@wef) July 11, 2020
Kitovi ulješure, vrsta s najvećim mozgom na planetu, poznati su po tome što u obiteljima u kojima žive imaju složene društvene strukture koje vjerojatno zahtijevaju sofisticirane načine komunikacije. Ovi veliki sisavci za komunikaciju koriste niz zvukova, nalik kodiranim porukama. Znanstvenici su otkrili kako ulješure u komunikaciji barataju nekom vrstom “fonetske abecede” ugrađene u svoje glasanje. To znači da mogu manipulirati ritmom, tempom, pa čak i dodavati dodatne zvukove kako bi stvorili varijacije unutar svoje komunikacije. Kakos u utvrdili znanstvenici, značenje pjeva kitova ne dolazi samo od pojedinačnih zvukova, nego je ključan slijed i stanke između njih. Iako nisu uspjeli dešifrirati jezik kitova ulješura, znanstvenici polažu nadu u buduća istraživanja jer im obrasci komunikacije ukazuju na kompleksnost “jezika” kojim se ovi veliki sisavci služe. Green
Projekt nazvan I-Roadkill, koristi AI algoritam za identifikaciju životinja na cestama putem kamera. Osim upozorenja vozačima, sustav prikuplja podatke o lokacijama i vrstama ugroženih životinja, pomažući u zaštiti i razumijevanju migracijskih obrazaca. Pilot projekt pokazuje smanjenje sudara za 50%, a istraživači vjeruju da bi mogao spasiti tisuće životinja svake godine. (Svijet kulture)
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature sugerira da životinje, od hobotnica do pčela, možda dijele s ljudima svjesne doživljaje. Istraživanje je pokazalo da hobotnice mogu rješavati složene zagonetke i osjećati bol, dok su ponašanja poput tuge ili radosti uočena kod vrana, pasa i drugih životinja. Čak i insekti, kao što su pčele, pokazuju ponašanja koja impliciraju svjesne doživljaje. Ova saznanja postavljaju važna etička pitanja o zaštiti i dobrobiti životinja te potiču na promišljanje o načinu na koji postupamo s njima. (Geek.hr)
Onaj tko napusti domaću životinju, kućnog ljubimca, uzgojenu divlju životinju i drugu životinju koji bi trebao držati pod nadzorom kaznit će se kaznom zatvora do godinu dana. Ako je pak zbog napuštanja došlo do smrti životinje ili je napušten veći broj životinja, počinitelj će se kazniti zatvorom do dvije godine. Povijesna je to odluka za životinje i rezultat velikog angažmana udruge Prijatelji životinja, koja je još 2021. godine pokrenula peticiju sa zahtjevom da se čin napuštanja životinja tretira kaznom zatvora. Jutarnji
Na području Općine Sveti Đurđ pokraj Ludbrega ove će godine krave, koze, kobile, krmače i ovce dobiti uskrsnice, nakon što su posljednjih gotovo deset godina dobivale božićnice. Vlasnici će životinja primiti 27 eura po kravi i konju, 20 po kozi, a 15 eura po ovci i krmači, a glavni je cilj podržati stočare budući da je nekoć cijelo ludbreško područje počivalo upravo na toj djelatnosti. Danas su, nažalost, mnoge staje prazne. “Cilj je spasiti što se spasiti može, pomoći bar malo farmerima da ne dignu ruke od stočarstva”, rekao je načelnik općine Josip Jany za RTL. Green
Više od 100 novih vrsta otkriveno je na podvodnim grebenima nedaleko od obale Čilea. Tijekom ekspedicije, koju je organizirao Institut Schmidt Ocean, pronađene su nove vrste koralja, morskih spužvi, ježeva, amfipoda, jastoga, kao i neobične ribe i lignje. Ova čudesna bioraznolikost smjestila se na podvodnim grebenima Nazca i Salas y Gómez, koji se nalaze između Čilea i Uskršnjeg otoka. Vrste su otkrivene na dubini do 4500 metara, robotom za ronjenje na velikim dubinama. Budući da su ove podvodne planine ostaci ugašenih vulkana, pružaju idelane uvjete za opstanak vrsta jer su bogate hranjivim tvarima u obliku planktona, raznih trava i algi. Green
Stres kod životinja kojega uzrokuje bučna pirotehnika što može rezultirati paničnim ponašanjem, bijegom ili ozljedama životinja. Stres izazvan pirotehnikom može utjecati na proizvodnju mlijeka kod krava, smanjiti stopu nesivosti jaja kod peradi ili smanjiti prirast kod svinja. Najosjetljivije na buku od pirotehnike obično su konji, psi i svinje. Konji imaju iznimno razvijen sluh koji je osjetljiviji na niske frekvencije od ljudskog, što im omogućuje registriranje zvukova koji se javljaju iz okoline. Postoje primjeri gdje su konji doslovno uginuli od straha zbog buke koju stvara pirotehnika. Sluh kod pasa može biti četiri do pet puta jači od ljudskog. Iako svinje nisu toliko poznate po osjetljivosti na zvuk kao konji ili psi, jaka buka od pirotehnike može i kod njih izazvati stres. I druge životinje mogu reagirati, iako nisu toliko osjetljive. Agroklub
Kako postaviti kućice za ptice, ježeve i šišmiše
Preko boškarina, buše, ličke pramenke, hrvatske bijele koze do hrvatskih hladnokrvnjaka, magaraca, ali i dalmatinskog bušaka (konj), koji je u fazi priznavanja, te više vrsta pasa, od kojih izdvajamo hrvatskog ovčara. Sve se to moglo vidjeti na edukativnoj izložbi hrvatskih autohtonih pasmina pod nazivom Farmica na Veterinarskom fakultetu. Na toj crnoj listi i dalje je autohtoni međimurski konj, čiji se broj već godinama kreće oko samo 30-ak živućih jedinki, ali on je ujedno i najstarija izvorna hrvatska konja koja se spominje u gotovo svim hipološkim leksikonima i atlasima svijeta. Agroklub
Znanstvenici su zapravo pronašli fosile prije 13 godina, ali su zbog njihove veličine i oblika trebale tri godine samo da se odnesu u Limu gdje se od tada proučavaju”, rekao je evolucijski biolog Eli Amson, a prenosi BBC. Nađeno je osamnaest kostiju drevnog morskog sisavca, odnosno rane vrste kita (basilosaurid) koja je težila oko 200 tona; među njima je bilo 13 kralježaka, četiri rebra i dio kuka. Imao je jako guste kosti zbog osteoskleroze, odnosno procesa popunjavanja unutarnjih šupljina. Kosti su također bile prevelike, u smislu da su imale dodatni rast na svojim vanjskim površinama – što se naziva pahiostoza. Stručnjaci ne smatraju da se radilo o nekoj vrsti oboljenja, već o prilagodbi koja je ovom velikom kitu omogućila potrebnu kontrolu plovnosti prilikom traženja hrane u plitkim vodama. Index