Meso u Hrvatskoj ne jede - svaka stota osoba - Monitor.hr
21.04.2017. (17:16)

Meso u Hrvatskoj ne jede – svaka stota osoba

Gotovo četvrtina stanovnika Hrvatske (točno 24,7% njih) jede meso svaki dan, dok tek 1,2% njih meso uopće ne jede, rezultati su ankete portala Ja trgovac. Između je njih 64,9% koji jedu mesu nekoliko puta tjedno, 6,8% nekoliko puta mjesečno, a 2,3% “rijetko”.

Najviše se jede svinjetina (43,5%) i piletina (42,3%), daleko iza je teletina sa 7,8%, puretina s 5% te janjetina koju najčešće jede tek 1,4% konzumenata mesa.

Najomiljenija je piletina, ali nema novca za nju

Da postoji razlika između želja i mogućnosti otkrivaju i odgovori na pitanje koju vrstu mesa potrošači najviše vole. Piletina je vodeća s 28,4% udjela, a svinjetina je ovdje na drugom mjestu s 26,9%. Ove dvije vrste mesa su zamijenile mjesta u odnosu na pitanje koja se vrsta mesa najčešće jede te su izgubile značajan dio udjela pa se iz toga može izvesti zaključak kako ove vrste mesa oko 15% konzumenata jede zato što nema novaca za druge vrste mesa koje su im draže.

Teletina je značajno uznapredovala te nju najviše voli 20,9% konzumenata mesa, a veliki napredak bilježi i janjetina koju najviše voli njih 13,8%. Nešto manji rast ostvarila je i puretina sa 7,1% udjela, a tu je još divljač s 2,1% i zečetina s 0,7%.

Od suhomesnatog najviše se jede – slaninu

Kod suhomesnatih proizvoda najčešće se jede špek (slanina) s dosta uvjerljivih 36,9% udjela, a jedini proizvod koji drži priključak je kobasica s 23,2%. Upola manje udjela od drugoplasiranog imaju šunka (11,3%) i pršut (10,1%), a potom dolaze parizer sa 7,1%, kulen s 5,1% i vratina s 2,8%, dok ostale suhomesnate proizvode najčešće jede tek 1,9% ispitanika. Da ne konzumiraju suhomesnate proizvode kaže pak 1,6% konzumenata mesa.

Špek (slanina) također je na prvom mjestu i kada je riječ o tome koju vrstu suhomesnatih proizvoda domaći konzumenti mesa najviše vole, ali je izgubio više od 10% udjela odnosno toliko je konzumenata koji bi radije jeli nešto drugo, ali špek ili slanina im se nalaze pri ruci. Naime, da najviše vole špek (slaninu) navodi 25,6% konzumenata mesa, a na drugo mjesto se probio pršut s 24,4% onih koji ga najviše vole (dosta velika razlika u odnosu na samo 10,1% onih koji ga najčešće jedu). Kobasica je na gubitku te se nalazi na trećem mjestu s 15,5%, dok je kulen napredovao te ga najviše voli 12% konzumenata mesa. Listu zaključuju šunka s 9,8% i vratina s 9,7% te parizer s malih 2,7% udjela. Ostale vrste suhomesnatih proizvoda najviše voli tek 0,4% konzumenata mesa.


Slične vijesti

28.04. (23:00)

Planet zove: 'Piletina da, govedina ne – hvala!'

Koliko mesa za spas planete? Manje od dva fileta tjedno

Nova studija objavljena u Nature Food preporučuje konzumaciju najviše 255 grama mesa tjedno – što je oko dva fileta pilećih prsa – kako bi prehrana ostala održiva. Čak i skromna konzumacija govedine prelazi ekološke granice. Fleksitarijanska, vegetarijanska i veganska prehrana prepoznate su kao najprihvatljivije za okoliš. Stručnjaci ističu prednosti biljnih proteina za zdravlje i održivost, dok mesna industrija i dalje koristi goleme količine zemljišta i stvara značajne emisije stakleničkih plinova. Studija poziva na bolje politike i podršku održivim prehrambenim izborima. tportal

25.01. (20:00)

Svejedni spas: jedite kao svinje

Raos: Mane isključivo mesne prehrane

Istraživanja mesojedne dijete otkrivaju ozbiljne nedostatke ključnih nutrijenata poput vitamina C, vlakana i magnezija, dok natrija ima previše, što narušava ravnotežu organizma. Povijest nas uči da je raznolika prehrana, poput one škotskih mornara s limunovim sokom i kiselim kupusom, ključ zdravlja. Vegetarijanstvo također nije idealno zbog nedostataka i antinutrijenata. Zaključak? Jedite raznoliko, baš kao svinje, jer ljudi su, poput njih, svejedi – i ne traže rješenja u ekstremima prehrane. Bug

23.01. (14:00)

Manje kobasica, više briga

Do 2035. proizvodnja svinjskog mesa smanjit će se za 1,2 milijuna tona

Prema Europskoj komisiji, proizvodnja svinjskog mesa u EU smanjivat će se za 0,5% godišnje u sljedećem desetljeću, što će rezultirati padom od 1,2 milijuna tona do 2035. Glavni razlozi su društvena zabrinutost zbog intenzivnog uzgoja, stroži ekološki propisi i manji izvoz. Potrošnja svinjskog mesa po stanovniku past će na 30 kg godišnje (-5%), dok će Velika Britanija postati glavno izvozno odredište EU-a. Oprez ostaje ključan zbog stalne prijetnje afričke svinjske kuge. Agroklub

19.07.2024. (14:00)

Za introverte i one koji vole kupovati nedjeljom

Prvi hrvatski ‘steakomat’ na Kvatriću radi već pola godine, prazni se svako malo

Samouslužni aparat s japanskim i australskim wagyu, black angus, galicijskim sirloin steakovima i drugim španjolskim delikatesama već je više od pola godine u funkciji. U posebnom prostoru između mesnice i kafića na zagrebačkoj tržnici Kvatrić trguje svježim mesom i u doba kada ga je nemoguće nabaviti negdje drugdje. Pronašli su tvrtku iz Italije koja im je izradila automat po narudžbi – garantirana temperatura hlađenja između 1 i 3 Celzijevih stupnjeva, šest polica, 20 inčni display, distribucija proizvoda na visini od 90 centimetara kako se kupci ne bi morali saginjati. Kažu da se automat brzo prazni, a s lakoćom se na njemu snalaze i stariji. Forbes

04.07.2024. (18:00)

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.

27.04.2024. (17:41)

Svaki četvrti građanin Hrvatske svakodnevno jede meso, za pet posto više nego prije

31.03.2024. (09:00)

Jaja bez kokoši, da znate što je bilo prvo

Fermentacijom biomase do nove vrste hrane koja će zamijeniti meso

Fermentacija se, kao što znamo, upotrebljava već tisućama godina za proizvodnju piva, jogurta, vina… No da ne bi sve bilo savršeno, pobrinuli su se znanstvenici koji primjenjuju taj drevni proces kako bi stvorili nove prehrambene proizvode, ali ne životinjskog podrijetla, tj. stvaraju zamjene za meso, koje većini i dalje nisu drage. Fermentacija uključuje reakciju prirodnog ili dodanog kvasca ili zdravih bakterija s ugljikohidratima kako bi se stvorio alkohol ili kiselina. Sada su znanstvenici koji razmišljaju o hrani otkrili još jednu korist od fermentacije: prilagodbom procesa koji nam daju jogurt i pivo mogu stvoriti novu generaciju lažnog mesa, jaja i mliječnih proizvoda napravljenih tako da oponašaju mnoge vaše omiljene namirnice životinjskog podrijetla, pa čak i slaninu. Pa tko voli… Stručnjaci se nisu zaustavili na tome, nego su smislili i fermentaciju biomase. To je nova tehnika kojom se MyForest Foods, čije je sa sjedište u New Yorku, koristi za pretvaranje micelija, korijenske strukture gljiva, u zamjenu za slaninu. Lider

12.03.2024. (17:00)

Skup zalogaj

Najskuplje meso na svijetu: govedina Wagyu, kilogram doseže čak 6.500 dolara

@momentsgang

There’s only a few restaurants around the world that serve this!

♬ Babel – Otnicka

Wagyu je japanska pasmina goveda koja proizvodi meso s visokim udjelom omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Kobe govedina, posebna podskupina wagyu-a, nosi najvišu ocjenu A5 za kvalitetu. Ovo ekskluzivno meso poslužuje se samo u odabranim restoranima, što je razumljivo s obzirom na visoku cijenu. Iako izgled ovog mesa iznenađuje mnoge, proizvodi se uz rigorozna pravila, rezultirajući mesom koje se doslovno topi u ustima. (N1)

30.01.2024. (12:00)

Muha na tanjuru, ali ukusna

Kukci umjesto mesa su moguće rješenje za nedostatak poljoprivrednog zemljišta

U Europi gotovo da više nema produktivnog tla i sve se više oslanjamo na uvoz. Tako se neće postići europski zeleni ciljevi, poručuju u novijoj studiji iz centra za istraživanje Green Alliance. Umjesto mesa i mliječnih proizvoda predlažu korištenje alternativnih biljnih proteina, ali i algi, gljiva i kukaca, ali i proteina dobivenih fermenitanjem te proizvodnjom iz stanica. Kada bi potražnja za mesom i mliječnim proizvodima iz stočarstva pala za dvije trećine, 44 posto poljoprivrednog zemljišta u deset europskih zemalja ne bi bilo potrebno za uzgoj stočne hrane i ispašu. Agroklub

27.01.2024. (14:00)

U mojoj glavi - to je i dalje krv

Razotkrivanje misterije crvene tekućine iz odreska: Nije krv, već mioglobin

Mioglobin je protein koji dostavlja kisik mišićima životinja. Kada se meso reže ili izloži zraku, mioglobin poprima crvenu boju. Odrezak koji izgleda “krvavo” zapravo je pečen na nižoj temperaturi, što čini mioglobin svjetlijim. Jeffrey Savell, stručnjak za znanost o mesu, objašnjava da životinje s aktivnijim mišićnim tkivom proizvode više mioglobina, što utječe na boju mesa. Oksidacija uzrokuje crvenu boju koju povezujemo s sirovim mesom, dok svježe meso može biti ljubičaste boje. Unatoč tome, smeđe meso nije opasno za konzumaciju, ali Savell savjetuje brzu pripremu kako bi se sačuvala svježina. Crvena tekućina koja izgleda kao krv rezultat je mješavine mioglobina i vode iz mesa, a ne stvarne krvi. (N1)