Mi jedini u EU nemamo nacionalnu strategiju, a ta bolest uzima 10 puta više života od korone - Monitor.hr
08.11.2020. (19:30)

Tko broji preminule od raka?

Mi jedini u EU nemamo nacionalnu strategiju, a ta bolest uzima 10 puta više života od korone

U emisiji Briefing gostovala je Ljuljana Vukota, predstavnica inicijative Hrvatska protiv raka, a istaknula je kako je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja nema nacionalnu strategiju za borbu protiv te bolesti. Iako je dokument već 11 godina spreman za izglasavanje u saboru, posljednjih 5 vlada nije imalo vremena ni volje pozabaviti se problemom, a u tom je periodu Hrvatska izgubila grad veličine Splita. Tijekom pandemije, tvrdi Vukota, stanje se pogoršalo zbog nepravodobne dijagnostike te odgađanja specijalističkih pregleda, a među najgorima smo u Europi po broju smrtno stradalih. Jutarnji list


Slične vijesti

Srijeda (13:00)

Gladni tumor, siti limfociti – tko tu koga jede?

Prehranom protiv raka: post i asparagin kao nova oružja terapije

Dvije nove studije pokazuju kako prehrana može postati saveznik u borbi protiv raka. Simulirani post (FMD) potiče imunološki odgovor i povećava učinkovitost terapije, dok ograničenje aminokiseline asparagina iscrpljuje tumorske resurse i aktivira T-stanice. Ovi metabolički pristupi, iako još u fazi kliničkog testiranja, otvaraju vrata integraciji prehrane u onkološke protokole, ne kao zamjene, već kao pojačanja klasičnim terapijama. Igor Berecki za Bug

19.06. (21:00)

Tumor: “Nisam još ni došao, a već me uhvatili!”

Rak pod povećalom: genetski tragovi otkriveni godinama prije simptoma

Novo istraživanje sa sveučilišta Johns Hopkins otkrilo je da se genetski tragovi raka mogu detektirati u krvi i do tri godine prije pojave simptoma. Analizom starih uzoraka krvi iz srčane studije, znanstvenici su pronašli tumorske mutacije u četiri od šest osoba kojima je kasnije dijagnosticiran rak. Iako je riječ o malom uzorku, rezultati sugeriraju da bi testovi za rano otkrivanje raka mogli postati ključni alat za pravovremenu intervenciju i povećanje izgleda za izlječenje. Drago Galić za Bug

10.06. (22:00)

Zloćudna djeca znanosti možda ipak nisu za ukor nego za reformu

Kako preodgojiti tumor: kad stanice poslušaju razrednika

Znanstvenici iz KAIST-a razvili su digitalne blizance tumorskih stanica debelog crijeva i pomoću CRISPRi tehnologije uspješno ih reprogramirali da se ponašaju kao zdrave stanice. Umjesto klasičnog „uništi sve“ pristupa, novi model nudi terapijsku reverziju malignih stanica – resetiranje njihove „osobnosti“ bez kemoterapije i zračenja. Prvi rezultati pokazuju da stanice mogu izgubiti zloćudnost i obnoviti normalne funkcije. Iako je klinička primjena daleko, ova strategija bi mogla potpuno promijeniti način na koji liječimo rak – ne kao rat, već kao pregovore sa stanicama. Igor Berecki za Bug

28.05. (12:00)

Tko se boji bakterija još? Možda bi se i trebali

Bakterije iz djetinjstva možda ubrzavaju razvoj raka debelog crijeva

Rastući broj slučajeva raka debelog crijeva kod mladih mogao bi biti povezan s izloženošću toksinu kolibaktinu iz crijevnih bakterija još u djetinjstvu, otkriva nova studija. Mutacije uzrokovane tim toksinom češće se nalaze kod pacijenata mlađih od 40 godina. Premda nije dokazana uzročnost, otkriće otvara mogućnosti za raniju dijagnostiku i prevenciju putem probiotika i testova stolice. Stručnjaci i dalje upozoravaju na važnost zdravog načina života, jer “bakterije možda birati ne možemo – ali prehranu možemo.” Nat Geo

17.05. (21:00)

Kad rak dobije brzi udarac, a zdravstveni sustav odahne

Injekcija umjesto infuzije: brža imunoterapija protiv raka

U Engleskoj je odobrena brža primjena imunoterapije nivolumabom — umjesto infuzije od sat vremena, pacijenti sada primaju injekciju koja traje samo 3–5 minuta. Time se značajno štedi vrijeme pacijenata i medicinskog osoblja, bez gubitka učinkovitosti. Ova promjena može pomoći u liječenju više pacijenata i rasteretiti sustav. Hrvatska već koristi imunoterapije, a i sama sudjeluje u njihovom razvoju, iako su troškovi i dalje visoki. Novi način primjene mogao bi povećati dostupnost terapije i kod nas. Index

05.04. (11:00)

Nečije zdravlje, njihov biznis

Škaričić: Kako smo došli do toga da liječenje raka u SAD-u dočekujemo s radošću kao nekad Wrigley’s žvake, bez kritičkog odmaka?

To je tema koja zahtijeva dužu analizu i poseban tekst. No, u slučaju bolnice u Zaboku ključnu je ulogu bez sumnje igralo HDZ-ovo predstavljanje ove privatne inicijative kao projekta koji će spasiti kompletnu hrvatsku onkologiju, u čijem je uništavanju isti taj HDZ igrao značajnu ulogu – upravo kroz privatizaciju zdravstva. Jedan od ishoda je da smo u liječenju raka redovito drugi najgori u EU-u.

Dok u autokolonijalnom duhu čekamo spas iz SAD-a, aparati za zračenje oboljelih od raka npr. u KBC-u Sestre milosrdnice godišnje zbog kvara ne rade od 21 do 102 dana. Zahvaljujući Covidu, Hrvatska je 2021. godine dobila priliku da iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) do konca ove godine šest bolnica opremi novom radiološkom opremom, no iako u NPOO-u stoji da bi sve trebalo biti gotovo do konca 2025., do danas su samo dva nova aparata za zračenje u funkciji, i to u KBC-u Rijeka i Općoj bolnici Zadar.

Stoga je od mjerenja dobrobiti koju će UPMC donijeti nekim pacijentima puno hitnije da se raščiste okolnosti u kojima su zdravstveni dužnosnici letjeli u Pittsburgh kako bi servisirali američko poduzetništvo, u isto vrijeme zanemarivši hitnu potrebu onkoloških pacijenata za novom aparaturom za liječenje u mreži javnog zdravstva. Nataša Škaričić za Novosti.

24.03. (21:00)

Ako imaš grupu nula, to ne znači da smiješ pušiti

Osobe s krvnim grupama A, B ili AB mogle bi imati dramatično veći rizik za razvoj nekih vrsta raka

Dok bi osobe s krvnom grupom 0 pozitivnom ili negativnom mogle biti u određenoj mjeri zaštićene od smrtonosnog raka gušterače. Nedavna studija otkrila je da oni s krvnim grupama A, B ili AB imaju 55 posto viši rizik za razvoj raka želuca u usporedbi s ispitanicima koji imaju krvnu grupu 0. Također, studija je pokazala da osobe s krvnom grupom A imaju čak šest puta veće izglede da obole od raka crijeva. No, neki stručnjaci pozivaju na opreznost u interpretacijama povezanosti između krvnih grupa i raka. Oni ističu da je broj ispitanika u studijama često malen te da studije često ne uzimaju u obzir druge faktore koji povećavaju rizik za rak, poput pušenja ili konzumacije alkohola, piše Daily Mail. Jutarnji

15.03. (14:00)

Kad RNA postane (ne)prijatelj raka

Nova meta u borbi protiv raka: RNA koja popravlja tumore

Znanstvenici su otkrili da nekodirajuća RNA molekula NEAT1 igra ključnu ulogu u popravku DNA, čime pomaže preživljavanju tumorskih stanica. Blokiranjem NEAT1 moglo bi se oslabiti tumore i povećati učinkovitost terapija poput kemoterapije i zračenja. Studija s JMU-a pokazala je da metilacija NEAT1 pomaže prepoznavanju oštećenja DNA, a smanjenje njezine razine usporava popravak i povećava smrtnost stanica raka. Ovo otkriće otvara vrata novim terapijama, ali su potrebna daljnja istraživanja kako bi se rezultati potvrdili na složenijim modelima tumora. Index

28.01. (16:39)

Rakovi: majstori negativnog PR-a od antike do kante

Od kante do tumora: kako su rakovi postali sinonim za probleme

Mentalitet raka je metafora koja dolazi iz ponašanja rakova u kanti. Kada jedan rak pokuša pobjeći iz kante, ostali ga povuku nazad, sprječavajući ga da se oslobodi. U prenesenom značenju, mentalitet raka opisuje društveni fenomen u kojem pojedinci u grupi sabotiraju jedni druge zbog zavisti, nesigurnosti ili straha da će netko “pobjeći” i uspjeti.

Ovaj fenomen često se povezuje s toksičnim radnim okruženjima, malim zajednicama ili grupama u kojima uspjeh jednog člana izaziva nesigurnost ili osjećaj ugroženosti kod drugih. Umjesto da podrže jedni druge, ljudi u takvom okruženju povlače druge nazad – ponekad nesvjesno, ponekad namjerno.

Rakovi u kanti ne povlače jedni druge iz zavisti ili zlonamjere – to je više posljedica njihove biologije i instinkta preživljavanja. Kada su rakovi u prirodnom okruženju, poput mora ili rijeka, ponašaju se drugačije jer imaju prostora za kretanje i ne nailaze na ovakve neprirodne prepreke. Ali u kanti, gdje su stiješnjeni, njihovo ponašanje proizlazi iz niza okolnosti:

  1. Instinktivno kretanje
    Rakovi se kreću hvatajući sve što im se nađe na putu kako bi se podigli, stabilizirali ili kretali naprijed. Ako je jedan rak iznad njih, oni ga mogu slučajno uhvatiti u pokušaju da se sami pomaknu. Njihova štipaljka nema “logičku analizu” – jednostavno grabe što god je blizu.
  2. Potreba za stabilnošću
    Kada su rakovi nagurani u kantu, ponašaju se refleksno. Držanje za druge rakove pomaže im da ne padnu, ali to istovremeno sprječava onog koji pokušava pobjeći.
  3. Neprirodno okruženje
    Kanta je za njih umjetno okruženje – u prirodi se mogu penjati na stijene ili bježati u različitim smjerovima. U kanti nema izlaza osim prema gore, što pojačava “kaotično” ponašanje.

Je li to zaista namjerno?

Naravno, rakovi nemaju svjesne namjere niti su zlonamjerni – oni jednostavno djeluju prema instinktima u nepoznatoj situaciji. Njihova prirodna reakcija na ograničen prostor i borba za preživljavanje dovodi do ovog “mentaliteta kante”.

I zašto je to postao mit za ljude?

Ljudi su metaforu “mentaliteta raka” preuzeli kako bi opisali društvene obrasce u kojima ljudi, za razliku od rakova, često djeluju sa svjesnim namjerama da sputaju ili sabotiraju uspjeh drugih. U ljudskoj verziji, kanta nije fizička – to je simbol ograničenog okruženja (mala zajednica, grupa s natjecateljskim mentalitetom) gdje uspjeh jednog člana izaziva otpor umjesto podrške.

Rakovi, s druge strane, jednostavno su žrtve bioloških instinkata i skučenog prostora. Možda su zapravo nevini “junaci” mita!

Ironični zaključak

Ljudi bi često voljeli misliti da su društvena bića, ali kad se radi o uspjehu, mnogi bi radije bili glavni rak u kanti nego da svi zajedno izađu.

Zašto su tumori dobili naziv po raku

Tumor je dobio naziv “rak” (lat. cancer, grč. karkinos) zbog sličnosti u obliku između raka kao životinje i izgleda tumora. Evo malo više detalja:

Povijesni kontekst

Stari Grci, posebno Hipokrat (otac moderne medicine), primijetili su da neki tumori (posebno maligni) imaju proširene krvne žile koje se šire iz središta tumora prema van, poput nogu ili kliješta raka. Zbog te vizualne sličnosti, koristili su riječ karkinos (rak) za opisivanje bolesti.

Kasnije je rimski liječnik Galen preuzeo tu terminologiju i popularizirao latinsku riječ cancer, što također znači “rak” (životinja).

Zašto baš rakovi?

Evo što stoji iza simbolike:

  1. Izgled tumora
    Neki tumori (pogotovo maligni) imaju izbočine ili proširenja koja podsjećaju na kliješta ili noge raka. Ovo je vizualna poveznica koja je bila ključna u vremenu kada je medicina bila utemeljena na promatranju.
  2. Širenje raka
    Maligni tumori šire se u okolna tkiva i “hvataju” ih na način koji je podsjećao na način na koji rakovi svojim kliještima zgrabe plijen ili površine.
  3. Tvrdokornost
    Rakovi u prirodi su čvrsta i “žilava” bića – to bi moglo simbolizirati otpornost bolesti na liječenje, što su liječnici uočavali kod malignih tumora.

Dodatna simbolika raka

Zanimljivo je da rakovi hodaju bočno, što bi se moglo metaforički povezati s nepredvidivim načinom širenja raka kroz tijelo. Bolest se može širiti na neočekivane načine, baš kao što kretanje raka nije linearno.

Ironični zaključak:

Rak (životinja) je postao sinonim za rak (bolest) jer su liječnici imali mašte. No, zamislite da su tumore prvi opisivali biolog koji je obožavao hobotnice – možda bi danas govorili o “mentalitetu hobotnice”.

31.12.2024. (00:00)

Svi ju udišemo, ali nikad u tolikoj mjeri

Mikroplastika u zraku odgovorna za neplodnost i rak

Mikroplastika je komad plastike dimenzija ispod 5 milimetara, a sveprisutna je u okolišu. Svake godine tvrtke diljem svijeta proizvedu gotovo 460 milijuna metričkih tona plastike i ta brojka raste. Predviđa se da će do 2050. dosegnuti 1,1 milijardu tona. Glavni izvor plastike u zraku je vožnja. Trenje troši automobilske gume zajedno s površinom ceste, šaljući komadiće plastike u zrak. No, čini se da sva ta mikroplastika iz guma i otpada ozbiljno zagađuje zrak i doista uzrokuje zdravstvene probleme poput neplodnosti, raka i problema s plućima. A ono o čemu se već dugo priča, sad je potvrđeno metaanalizom 3000 studija koje nedvosmisleno pokazuju da bi te mikroskopske plastične čestice u zraku doista mogle pridonijeti i muškoj i ženskoj neplodnosti, otkrivaju istraživači Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu. Bug