Ministar objašnjavao zašto su sjeli sirotinji na kuće: "To ništa ne znači dok su živi..." - Monitor.hr
01.03. (18:00)

Oteto, prokleto

Ministar objašnjavao zašto su sjeli sirotinji na kuće: “To ništa ne znači dok su živi…”

Srbija i cene: Ko je danas siromašan u Srbiji - šta kažu podaci, a šta novčanik - BBC News na srpskom

“Sa svakim danom koji protječe osjećam kao da jedem dio po dio svoje kuće i pomišljam na najgore…” piše u potresnom pismu korisnice socijalne pomoći kojoj je država stavila zabilježbu na kuću u kojoj živi. Ugrubo, sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi, svaki primatelj socijalne pomoći mora dati jamstvo da će se nakon njegove smrti državi vratiti novac potrošen na ime socijalne naknade, i to na temelju državne zabilježbe na nekretnine – čak i one u kojima primatelji pomoći i njihova djeca žive. Žena koja je napisala pismo samohrana je majka koja je ostala bez posla u jeku prošle krize. Imala je više od 50 godina, posao više nije uspjela naći. Radila je kratko pomoćne poslove u inozemstvu, a onda se razboljela. Više nije imala kamo – predala je zahtjev za socijalnu pomoć. Dijete joj je na studiju, a socijalna pomoć joj je jedini prihod. No, razmišlja da je se odrekne jer se ne može nositi s pomisli da će joj dijete jednoga dana ostati bez doma. “Hrvatska nas je odlučila dodatno poniziti, kao da to što moramo tražiti socijalnu pomoć nije dovoljno”, kaže žena. Jutarnji


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

Hrvatska je Saudijska Arabija srednje Europe

Domagoj Zovak: Hrvatska je bogomdana za satiru

Prime Time - N1

Što se tiče prirodnih resursa koji su nužni za točenje u satirične motore s unutrašnjim izgaranjem, Hrvatska je Saudijska Arabija! Mi smo strahovito bogati glupanima, idiotima, lažljivcima, pokvarenjacima, nabiguzicama, nepotistima, varalicama, lopovima, bezdušnicima i beščasnicima. Ne trebaju čak ni bušotine da ih se izvadi, nego sukljaju na sve strane i zagađuju sve oko sebe. Naravno, baš kao i saudijski šeici ni domaća glupost i pokvarenost ne vole transparentnost, slobodu govora, mišljenja i medija, otuda i pritisci što ekonomski, što pravosudni npr. kroz SLAPP tužbe. Srećom, nisu još nikoga raskomadali kao što su to Saudijci napravili s Khashoggijem u turskoj ambasadi, ali zato idu svi drugi vidovi pritiska na medije. Tako da je Hrvatska zbilja bogomdana za satiru i mi je volimo raditi, volimo ložiti svoje satirične motore visokooktanskom hrvatskom glupošću. Novosti

15.03. (23:00)

"Molim vas, vozite sporije da me ne udarite"

15-godišnji dječak iz BiH sam krpa rupe na cesti prema granici s Hrvatskom. Općina nema novca da ju popravi

15-godišnji Enes sa bratom uređuje put prema granici. “Popravlja rupe na državnoj cesti” | Crna hronika BiH

Stanovništvo ovog kraja već godinama apelira na komunalne vlasti grada Cazina, koje su nadležne za održavanje te lokalne ceste, da sanira dionicu dugu četiri kilometra od graničnog prijelaza do sela Šturlić, prvog naseljenog mjesta u BiH. No na njihov zahtjev nadležni ne reagiraju. Stoga je 15-godišnji dječak Enes iz obližnjeg sela Johovica odlučio uzeti stvar u svoje ruke. Rupe na makadamskoj cesti ispunio je crnim pijeskom koji upija vodu i vlastitim novcem unajmio stroj za vibraciju kako bi taj pijesak učvrstio i popravio cestu. Sad, kaže on, cesta izgleda skoro kao asfaltna. “Narod mi je zahvalan što održavam cestu jer voze skuplje aute pa će se sada manje uništavati na rupama”, kaže skromni Enes. Tportal

14.03. (14:00)

Uvoz je tijekom šest mjeseci 2022. povećan za 68 posto

Unatoč sankcijama, hrvatske firme i dalje trguju s Rusijom

image

Slovenija +346, Luksemburg +262, Grčka +142, Austrija +139, Cipar +138, Mađarska +132, Bugarska +116, Italija +100…, Hrvatska +68. Nisu to pozivni brojevi europskih zemalja, već postoci koliko su europske države uvezle više roba (dobara) iz Rusije od veljače do kolovoza 2022. u odnosu na 2021. Hrvatska je na 11. mjestu. Sve se to odvijalo dijelom i u vrijeme sankcija koje su cijeli zapadni civilizirani svijet, pa tako i ove države, opravdano nametnuli Rusiji. Naravno, ima i država koje su u minusu što se tiče uvoza iz Rusije. Najveći minus u uvozu iz Rusije tijekom tih šest mjeseci 2022. godine ima Švedska, i to za 60 posto, slijedi Danska s 44, Litva je u minusu 25 posto, Irska 20, Estonija 14, Latvija 8 i Finska 7 posto. Slobodna

11.03. (12:00)

Bal vampira

Jelena Lovrić: Klasa krvopija ždere Hrvatsku

HDZ-ovka koja se ulizivala Plenkoviću: "KAMATNU STOPU NEZNAM, ZAGUBILA SAM UGOVOR" - Index.hr

Laude Ankice Zmaić, koja u Saboru u raspravi o opozivu premijera odjednom nježno tepa Andreju Plenkoviću nazivajući ga „snažnim i karizmatičnim liderom kojemu politički rivali ne mogu parirati”, teško je ne povezati s njenim osobnim zadovoljstvom učincima njegove vladavine. U što svakako ide i činjenica, koju je Nacional otkrio, da njena obitelj otkako je Zmaić u Saboru, materijalno jako profitira. Poljoprivredno je gospodarstvo njenog brata i sina lani dobilo više od 340 tisuća eura državnih potpora, a smiješi im se još blizu 700 tisuća. Milijun eura od države može imati veliku inspirativnu moć, pa se tako i dosad prilično neprimjetna parlamentarka Zmaić transformira u šampionku HDZ-ove ljige poltrona. Velik je to uspjeh koji će njeno ime učiniti poznatim cijeloj Hrvatskoj. Za stranku u kojoj je uvlačenje voljenom vođi obligatno pravi je podvig izboriti se za titulu prve ulizice. Nacional

08.03. (20:00)

Svaki treći kupljeni artikl je robna marka

Hrvati se u krizi odriču brendova

Jutarnji list - FOTO: U ZAGREBU OTVOREN NAJVEĆI OUTLET S HRANOM U HRVATSKOJ Cijene su i do 90 posto niže nego u 'običnim' dućanima!

S krizom i padom kupovne moći građana ustrajno raste prodaja privatnih trgovačkih marki, a lani je ona u Europi premašila 300 milijardi eura, pokazali su podaci koje su prikupili NielsenIQ i Međunarodno udruženje proizvođača privatnih marki (PLMA). To znači da privatne robne marke danas u prosjeku čine 37 posto prodaje u europskim trgovačkim lancima, pri čemu je rekorder Švicarska s udjelom od čak 51,6 posto. Udjel privatnih marki za Hrvatsku nije objavljen, a takav podatak nema niti HGK. No, predsjednik HUP-ove Udruge trgovaca i direktor NTL-a Martin Evačić procjenjuje da je njihov udjel na domaćem tržištu oko 35 posto, a rast prošle godine bio je, smatra, između dva i tri posto. Tportal

08.03. (15:00)

Izvor radijacije 4. kategorije

Koliko radioaktivnih gromobrana još ima u Hrvatskoj i u kojim slučajevima su opasni?

Švercali radioaktivni gromobran iz Srbije: Zabranjeni su 2015., u par  slučajeva mogu biti opasni | 24sata

Trojica Hrvata uhićena su nakon što im je u prtljažniku automobila na graničnom prijelazu između Hrvatske i Srbije pronađena radioaktivna glava gromobrana. Takvi gromobrani zabranjeni su u Hrvatskoj još 2000. godine. Trebali su biti uklonjeni sa svih objekata do 31. prosinca 2005., kada ih je bilo više od 400. I 23 godine poslije ima ih još na 60-ak lokacija. “Kad se uspostavi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, uspostavit će se i središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore, u koje će se pohraniti svi preostali iskorišteni radioaktivni izvori iz radioaktivnih gromobrana”, kažu iz Ravnateljstva civilne zaštite. Tportal

01.03. (13:05)

Što bismo mi bez njih?

Drama u Lici razotkrila: HGSS je jedina ozbiljna služba u Hrvatskoj

Hrvatska gorska služba spašavanja - Hrvatski planinarski savez

Nema zemlje u kojoj se nije dogodio prometni kolaps zbog vremenskih nepogoda no malo je ovakvih kao što je Hrvatska u kojoj se kolaps desi – premda su mećave bile danima unaprijed najavljene. Pritom napomenimo i da se nepogoda dogodila usred vikenda kad po logici stvari skoro nitko ne putuje radi posla, a i oni koji su u ponedjeljak ujutro morali biti na nekom važnome sastanku, glatko su, gledajući prognozu, trebali taj sastanak odgoditi. Ali ne! Stotine ljudi krenule su – mnogi potpuno nepripremljeni i bez zimske opreme, mnogi s djecom u automobilima – i ostali zameteni u snijegu. Od Civilne zaštite u Hrvatskoj nije ostalo ni ‘c’, premda postoji. Ukratko, HGSS je jedina ozbiljna služba u Hrvatskoj koja ljeti ili zimi, s budžetom od oko tri milijuna eura za ovu godinu i premda neprofitna i dobrovoljačka udruga, uspijeva ono što u drugim zemljama košta znatno više. Slobodna

28.02. (22:00)

Fontana ulične mudrosti

Znate li tko su Maneken, Sunđer Bob Kockalone, Očenašek i Nindža? To su nadimci srpskih i hrvatskih političara

Nadimci srpskih političara | Info | Srbija

Na srpskoj javnoj sceni aktivna je tradiciju davanja nadimaka, po kojima su najčešće bili poznati kriminalci poput Vlade Budale, Velje Nevolje, Zveri, Legije i drugih. No nadimke imaju i tamošnji političari. Bivši predsjednik Srbije, suradnik Vojislava Šešelja i upravitelj groblja Tomislav Nikolić bio je poznat kao Toma Grobar, a u internim krugovima kao Jegulja, odnosno Ždral. Najumjerenijega predsjednika Srbije Borisa Tadića zvali su, logično, Maneken. Neodmjerenoga ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića prozvali su Sunđer Bob Kockalone. Ministrica kulture Maja Gojković posjetila je Iran i pojavila se pokrivena hidžabom pa je dobila nadimak Nindža. Na hrvatskoj političkoj sceni nije toliko prisutna tradicija davanja nadimaka: ministra gospodarstva i financija Slavka Linića zvali Slavko Stečajko zbog politike stečajeva koje je provodio. Mate Granić bio je Očenašek, Ivo Josipović Lignja, a najosjetljiviji Gordan Jandroković je Njonjo. Zbog fontanizacije Zagreba Zoran Milanović je Milanu Bandiću dao nadimak Jimmy Fontana, ali nije zaživio. Slobodna

28.02. (20:00)

Jaki na brendiranju, slabi na patentiranju

Praktički, mi nemamo patenata jer smo tehnološki potkapacitirana zemlja

Hrvatski izumi - Blog - LiveCamCroatia, Istraži Hrvatsku

“Razlog nije u tome da patente ne registriramo, nego je problem to što mi u Hrvatskoj patenata gotovo uopće nemamo. Oni su vezani uz istraživanja i razvoj, uz tehnologiju i proizvodne procese i njihove ishode, a mi tu, nažalost, nismo tako razvijeni”, kaže Romana Matanovac Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i jedna od vodećih stručnjakinja za intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj. Lider

21.02. (16:00)

Plaća odvoz smeća kojeg nema

Premda u zaselku Brijeg živi samo troje ljudi, postavili su im reciklažno dvorište za odvajanje otpada

Reciklažno dvorište usred pustoši

“Stislo je mene, moj sinko, sa svih strana, ali nekako prepinjem, ni sama ne znam kako. Moglo je biti i gore, sve si nekako mislim. Sad me ipak najviše žuljaju one četiri plastične kante za smeće poslagane tamo gore po bojama: zelena i smeđa, plava i žuta. Dovezli ih prije godinu dana k’o da sam nekakvo poduzeće, pa sad zjape prazne jer ja nikakvog smeća nemam: ljuske od krumpira i luka, lupine jaja i pokoji komadićak buđavoga kruha ionako pokljucaju kokoši ili kakva druga šumska živina, a papirnata ambalaža završi u peći. Znaju to i smetlari pa više ne dolaze, samo svakog mjeseca ispostave uplatnicu na 50 kuna ili tih nekih eura, vrag će ga znati”, jada se baka Ljubica. Pokraj njene kuće postavljeno je pravo reciklažno dvorište za odvajanje otpada iako ovaj zaselak ima samo troje stanovnika. Novosti