Moj Posao: U Hrvatskoj žene zarađuju 10 posto manje od muškaraca

U prvom kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.285 kuna, što je za 1% više nego u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna neto plaća je niža za 1%.

Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.493 kuna što je 1% više nego u prošlom kvartalu.

Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 115% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (74% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+37%) te informacijskih tehnologija (+35%).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-40%), pomoćnim zanimanjima (-40%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-32%).

Muškarci u prosjeku zarađuju 493 kune više

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 10% višu plaću od žena, što je nešto veća razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca. Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.521 kuna, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.028 kuna.

U odnosu na prethodni kvartal prosječna plaća muškaraca nije se mijenjala, dok je prosječna plaća žena 1% niža.

Najveće razlike u plaćama su u kategoriji zanimanja Prodaje i Uslužnih djelatnosti, gdje su žene u prosjeku plaćene 28% manje od muškaraca. Muškarci koji rade u prodaji u prosjeku imaju 1532 kune višu plaću od žena, dok u uslužnim djelatnostima je taj iznos 1202 kune.

S druge strane, postoje kategorije zanimanja gdje su žene plaćene više od svojih muških kolega, kao što su Osiguranje, Telekomunikacije i Opskrba električnom energijom, ali razlike nisu tolike kolike su u onim kategorijama gdje su muškarci više plaćeni.

U kategoriji zanimanja Osiguranje žene imaju 16% višu plaću, u kategoriji Telekomunikacije 12%, dok u zanimanjima iz područja opskrbe električnom energijom žene u prosjeku imaju 11% višu plaću. Zanimljivo, da u kategoriji Informacijskih tehnologija, kao dominantno ‘muškom’ zanimanju je ta razlika među spolovima najmanja.

Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu plaće

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 54% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 25% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 113% u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 19% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 73% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 9% višu plaću od prosjeka, ali 34% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Prosječna plaća u državnim tvrtkama iznosi 5.434 kune

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 14% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.005 kuna, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 4.997 kuna (5% manje od prosjeka).

Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu 3% je viša od prosjeka i iznosi 5.434 kuna.

Što se tiče razlike prema spolu, najveća razlika u prosječnoj plaći muškaraca i žena je u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu gdje su žene plaćene u prosjeku 11% manje od svojih muških kolega. S druge strane u javnoj i lokalnoj samoupravi žene su te koje imaju višu plaću (+1% u odnosu na muškarce).

Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% ispod prosjeka i iznosi 4.583 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 4% niža od prosjeka i iznosi 5.085 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.361 kunu i 3% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 9% viša od prosjeka i iznosi 5.765 kuna.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Gledano prema županijama, najniže plaće u prvom kvartalu 2016. zabilježene su ponovno u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 19% ispod prosjeka te Požeško-slavonskoj županiji; 21% niže od prosjeka.

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 15% iznad prosjeka i ona iznosi 6.052 kuna. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka (-1%) te Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 3% niže od prosjeka.

plaća prosječna plaća ravnopravnost spolova zarada

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

plaća posao poslodavci radnici

Kako preživjeti mirovinu bez da jedete paštetu svaki dan

Upozorenje: vaša mirovina mogla bi biti manja od studentskog budžeta

Financijska stručnjakinja upozorava da Hrvati u mirovini mogu očekivati manje od 45 % plaće, što znači da prosječna mirovina iznosi tek 522 eura (ako imate prosječnu plaću). Na seminaru koji se uskoro organizira može se naučiti kako bolje upravljati novcem, štedjeti, izbjeći inflaciju i investirati, čak i s malim iznosima. Financijska pismenost postaje nužnost – ne luksuz. Takva financijska situacija jasno ukazuje na potrebu za osobnom štednjom i boljim upravljanjem novcem. Stručnjaci naglašavaju kako je financijska pismenost ključna ne samo za svakodnevne potrebe, već i za dugoročno planiranje. Mirovina, Nacional

financijska pismenost mirovina plaća primanja

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

geenracija z plaća posao

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

plaća posao rad

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

plaća porez porez na plaće porezi

Kad minimalac nije baš minimalan (osim kad jest)

Europska minimalna plaća: od luksuza do preživljavanja

Minimalne plaće u EU rastu brže od inflacije, ali razlike su goleme – od 551 eura u Bugarskoj do 2.638 eura u Luksemburgu. Deset zemalja EU-a još nije prešlo prag od 1.000 eura, dok šest najbogatijih jamči više od 1.800 eura. Kupovna moć donekle smanjuje razlike, no troškovi života u nekim državama brišu tu prednost. Nova EU direktiva potiče povećanja, no u nekim zemljama, poput Turske, realni primanja padaju zbog inflacije. Hrvatska se drži sredine, bilježeći mali napredak u kupovnoj moći. Poslovni

EU minimalna plaća plaća

Dobro plaćeni, ali ne baš tipični snovi iz djetinjstva

Ova zanimanja su u Njemačkoj jako dobro plaćena – zarada i do 7 tisuća eura mjesečno (bruto)

Media planer – Planira TV program i može zaraditi do 7.000 € bruto mjesečno. No, struka je ugrožena zbog rasta streaming servisa.
Pastor/Svećenik – Bruto plaća u Njemačkoj iznosi oko 6.230 € mjesečno, a često dolazi i sa službenim stanom.
Mesar – Iako je sve manje interesa za obuku, majstori mesari mogu zaraditi oko 33.500 € godišnje, a postoji i mogućnost samozapošljavanja.
Pogrebnik – Stabilan posao s bruto plaćom od 3.762 € mjesečno, uz mogućnost većih primanja za majstore pogrebnike.
Stručnjak za recikliranje i gospodarenje otpadom – Bruto plaća doseže 3.644 € mjesečno u pojedinim njemačkim saveznim državama.

plaća posao poslovi

Kvaka 22(00)

Ljubo Jurčić: 2200 eura su dovoljni prihodi za pristojan život u Hrvatskoj

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili. Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem – rekao je u rujnu ekonomist Ljubo Jurčić, koji je sad povećao pristojne prihode za 200 eura. Poslovni

inflacija Ljubo Jurčić plaća prihodi

I taj porast ti pojede inflacija

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla za 17 posto

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto. Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 1.122 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za svibanj ove godine iznosila je 7,12 eura, što je u odnosu na travanj za četiri posto niže, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 16,9 posto više. Lider

plaća prosječna neto plaća prosječna plaća satnica