Mozak jede prvi: kako nas ultra-prerađena hrana vara da smo gladni - Monitor.hr
Prekjučer (11:00)

Hipotalamus na bolovanju, dopamin preuzeo kuhaču

Mozak jede prvi: kako nas ultra-prerađena hrana vara da smo gladni

U središtu ove priče nije želudac, nego mozak – i to hipotalamus, mali ali moćni komandni centar koji regulira glad, žeđ, hormon stresa i ponašanje hranjenja. On prima informacije o stanju metabolizma, razini šećera u krvi, količini pohranjenih masti i hormonima poput grelina i leptina. Kad sve te podatke obradi, hipotalamus ti pošalje signal: “Stani, sit si”. No, ako mu svakodnevno šaljemo poruke pune emulgatora, aditiva, umjetnih aroma i hiper-ukusnih kombinacija šećera, soli i masti, njegov mehanizam odlučivanja s vremenom se počinje kvariti. Zbunjuje ga što ta hrana ne dolazi s uobičajenim nutritivnim obrascima koje je mozak tijekom evolucije naučio prepoznavati kao „pravu“ hranu.

Ultra-prerađena hrana (UPF) dizajnirana je da maksimalno stimulira centar za nagradu u mozgu, potičući nas na prejedanje bez stvarnog osjećaja sitosti. Zahvaljujući idealnoj kombinaciji okusa, teksture i kemijskih dodataka, takva hrana izaziva kratkotrajno zadovoljstvo i ovisničko ponašanje. U spoju s modernim tempom života i lakoćom dostupnosti, UPF postaje moćan alat samodestrukcije – uz iluziju da još uvijek imamo kontrolu. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

25.11.2024. (11:00)

Ovisni o škarama

Uz alkohol i kocku, mladi sve ovisniji i o estetskim zahvatima

Brza hrana pogađa sustav nagrađivanja u mozgu koji uključuje zadovoljstvo i tjera nas da za njom više žudimo. Stvara se ovisnost. Slično je sa zaslađenim pićima koja su u velikoj količini, štetna. Takva ovisnost nerijetko vodi do kardiovaskularnih bolesti. Radi prevencije, nedavno su obiteljski liječnici na preglede počeli pozivati starije od 40 godina. Mladi su sve češće ovisni o ljepoti. Savršen izgled, pomlađivanje te različite korekcije nerijetko vode do teških stanja. U suterenima ili iznajmljenim stanovima nestručno i neprovjerenim sredstvima se rade te operacije, uzmu se novce, pokušaju proljepšati i onda dobijemo djevojčice, nažalost, koje imaju hrenovke umjesto usana – rekli su zdravstveni stručnjaci na međunarodnoj konferenciji Harm Reduction Forum u Tuheljskim toplicama. HRT

30.01.2024. (08:00)

Nećete smršaviti sami od sebe, ali...

Što se događa vašem tijelu kada prestanete jesti brzu hranu

Brza hrana s visokim udjelom masti i šećera može izazvati pustoš u crijevima potičući rast nezdravih crijevnih bakterija. Oni koji su jeli prženo meso (glavna namirnica brze hrane) četiri puta tjedno imali manju mikrobnu raznolikost u crijevima i smanjen broj vrsta bakterija koje igraju ulogu u prevenciji pretilosti i inzulinske rezistencije. Iako samo uklanjanjem brze hrane iz vaše prehrane nećete izgubiti težinu, to može doprinijeti vašim ciljevima mršavljenja. Unos hrane bogate hranjivim tvarima koja ima više proteina, vlakana i zdravih masti u vašoj prehrani može vam pomoći da dulje ostanete siti. Možda ćete bolje spavati i imati više energije, a pozitivni pomaci vidljivi su i kod poboljšanja mentalnog zdravlja. N1

05.08.2023. (00:00)

Ok se tu i tamo počastit

Kebab bi inače trebao biti od janjetine, no to nije uvijek slučaj

Kebab ili doner kebab jedan je od viđenijih vrsta brze hrane diljem Europe. Dolazi od turske riječi döner kebap – döner što znači “rotirajući” i kebap “pečeno meso”. Začinjeno meso obično se peče na okomitom roštilju koji ima oblik stošca. Originalno bi se trebao sastojati od janjetine, no to nije uvijek slučaj. U jednoj su tv emisiji prikazali kako su uzorke mesa koji se nudi u većini kebabdžinica povrgnuli DNK testiranju. Rezultati pokazuju da je od devet ispitanih kebaba samo jedan sadržavao isključivo janjetinu. Ostatak se sastojao od piletine, govedine i svinjetine. To je problematično za muslimane i židove, a i svima ostalima koji iz zdravstvenih i drugih razloga moraju znati što im se servira. Dobro je imati pouzdanu radnju kojoj vjerujete ili pak prema preporuci. IFL Science

27.07.2023. (22:00)

Vježbaj, p**da ti materina!

Studija: Napunili ste 40? Brza hrana i nevježbanje su jednako nezdravi kao pušenje

Samoća, brza hrana, loš san i pretjerani stres su se u nekim slučajevima pokazali gotovo podjednako loši kao pušenje ili opioidi za svakoga tko bi želio doživjeti punu starost. Studija je pokazala da je fizička neaktivnost jednako loša, kao i ovisnosti o nikotinu ili opioidima. Pušači, ovisnici o opioidima i oni koji se jedva bave tjelovježbom imali su 30-45 posto veći rizik od smrti, a oni koji se vole napiti, loše jedu, nedovoljno spavaju ili su pod velikim stresom imali su 20 posto veći rizik od smrti. Samci stariji od 40 mogu se opustiti jer je “nedostatak pozitivnih društvenih odnosa” povezan sa samo 5 posto većim rizikom od smrti. Index

25.12.2021. (10:29)

McDonald‘s Kina u restorane uvela – sobne bicikle: Gosti mogu sjesti na stolac/bicikl, nasloniti jelo na stolić koji je u razini njihovih prsa te odraditi mali trening prije ili nakon što se oslade McMenijem

27.07.2016. (12:34)

Srdelice iz čašice

Zadar: Otvoren CroSea – fast food s ribicama

Na zadarskoj je Rivi otvoren fast-food CroSea u kojem se nude pržene ribice, a namjera je konkurirati restoranima brze hrane koji nude nekvalitetnu hranu. CroSea nudi srdele, inćune, lokardu i drugu plavu ribu, testno će raditi mjesec dana, a želja je stvaranje lanca brze hrane na bazi jadranske plave ribe. Velika porcija s prilogom stoji 32 kune, a sastoji se od desetak friganih srdela, priloga po izboru i peciva, manja porcija je 18 kuna. Zadarski.hr

22.03.2016. (20:57)

Djeca koja češće jedu brzu hranu imat će kao odrasli niži kvocijent inteligencije od djece koja redovito jedu svježe kuhanu hranu

23.10.2015. (14:00)

S kim živ, takav živ

Gradski vrapci žrtve brze hrane

Vrapci u gradovima, baš kao i njihovi stanovnici, žrtve su brze hrane, pokazuje istraživanje francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, čiji su znanstvenici povezali opadanje broja vrabaca u velikim gradovima s posljedicama hrane koju konzumiraju, a koja je premasna i preslatka za njihove mladunce. U usporedbi sa seoskom populacijom, gradski su vrapci 5-10% mršaviji, no njihovi mladunci znatno su deblji od vršnjaka na selu, a broj im opada i zbog zagađenja. Abrasmedia