Na crno u Hrvatskoj radi sve više stranih radnika - Monitor.hr
23.03.2018. (09:30)

Sivo i crno

Na crno u Hrvatskoj radi sve više stranih radnika

Inspektori rada otkrili su 1.216 radnika koji su zaposleni mimo zakona. Poslodavci ih ili nisu prijavili na obavezno mirovinsko osiguranje prije početka rada ili ih nisu prijavili na odgovarajuće radno vrijeme ili je bila riječ o stranim radnicima koji nisu imali dozvolu za rad u Hrvatskoj ili potvrdu o prijavi rada (njih je 321). Od tog ukupnog broja radnika u sivoj zoni, njih je 494 radilo bez prijave, odnosno na crno. Novi list


Slične vijesti

22.09.2021. (17:30)

Neprijavljena stvarnost

U Hrvatskoj na crno radi oko 150 tisuća radnika, što država planira učiniti oko toga

Do 30. rujna trajat će javno savjetovanje o obrascu za izradu nacrta zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Detalji su šturi, ali prijedlog možete pogledati ovdje. Neke od ranije predloženih mjera su: inspektori bi za svakog neprijavljenog radnika kojeg zateknu poslodavcu mogli naložiti retroaktivnu prijavu za vrijeme za koje su utvrdili da je radio na crno. Ako to nije moguće, poslodavac bi bio dužan prijaviti radnika retroaktivno na najmanje tri mjeseca, uz plaćanje doprinosa i poreza te plaće radniku. Za ponovljeni prekršaj radnike bi se moralo prijaviti šest mjeseci retroaktivno. U oba slučaja plaćala bi se kazna od 20 tisuća kuna po radniku. Ako poslodavac treći put ponovi prekršaj prijeti mu i zabrana obavljanja djelatnosti. Poslodavci koji imaju neprijavljene radnike mogli bi se naći na crnoj listi poslodavaca. Novi list

05.05.2021. (21:30)

Rad na bijelo

Strože kontrole rada na crno, uvodi se i stup srama za poslodavce

Sljedeće godine Vlada namjerava donijeti novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, tj. rada na crno. Prema njemu, inspektori će moći poslodavca natjerati da prijavi radnika i retroaktivno (za posljednja 3 ili 6 mjeseci) uplati plaće i doprinose. Ako ga uhvate tri puta da zapošljava na crno mogu mu zabraniti rad na mjesec dana. Ideja i osnivanje registra bijelih i crnih poslodavaca. Jutarnji

19.02.2018. (10:45)

Alo majstore!

Dvjesto inspektora kreće u inspekciju rada na crno

Dnevnik.hr piše da država sa svojih 224 inspektora kreće u inspekciju sive ekonomije, rada na crno i neizdavanja računa, a čini se da prvenstveno ciljaju na majstore koji ne izdaju račune. Statistika kaže da hrvatski građani na crno majstorima plate 298 milijuna eura na godinu. Svake godine u radu na crno inspektori zateknu oko 1.200 radnika, za što su kazne poslodavcu od 60 do 100 tisuća kuna, a radniku od 3 do 50 tisuća kuna.

23.06.2017. (11:55)

Jednakost je relativna

Nove kazne za porezne prekršaje – po prihodima, moguće do 40 milijuna kuna

Za porezne, financijske, carinske prekršaje ili za rad na crno kazna će biti od 1 do 10 posto primanja prekršitelja, stoji u izmjenama zakona koje je napisalo ministarstvo pravosuđa. Općenito su povećane najveće propisane novčane kazne za prekršaje, i one rastu za sve kategorije, a maksimalna kazna bit će – 40 milijuna kuna. Prema visini prihoda prekršitelja određivat će se samo dio kazni, u prometnim prekršajima npr. kazne će biti jednake za sve. RTL vijesti

23.11.2015. (13:54)

Black power

100.000 prijavljenih na burzi – radi na crno ili ima obiteljske prihode!?!

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nalazi se više od sto tisuća ljudi koji ne žele aktivno tražiti posao jer rade ilegalno ili imaju obiteljske prihode koji su im dostatni za život, kako piše Slobodna. Pišu i kako su od krize 2009. deseci tisuća poduzetnika ugasili obrte ili tvrtke i nastavili raditi po kućama, stanovima, garažama… Drugi veliki val ilegalaca dogodio se uvođenjem fiskalnih blagajna. Navode i, tkđ. neslužbeni, podatak o dvadeset tisuća umirovljenika na divljem tržištu rada. Slobodna

25.03.2015. (09:53)

Sad su na bijelom

Lani upola manje radnika na crno

2013. godine inspektori rada Ministarstva rada pronašli su 1350 radnika koji su radili na crno, da bi 2014. taj broj pao na 774. S druge strane, građani sve hrabrije dojavljuju nepravilnosti na koje nailaze – samo lani je bilo 15.000 dojava. No kazne poslodavcima, koje bi mogle iznositi i više od 100.000 kuna, slaba su utjeha nekom radniku koji ga prijavljuje jer bi se on lako mogao naći među 330.000 nezaposlenih, piše HRT.