Država do kraja godine donosi novi zakon protiv rada na crno - Monitor.hr
19.08.2022. (19:00)

Nema više švercanja

Država do kraja godine donosi novi zakon protiv rada na crno

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMOSP) vodit će i javno objavljivati evidenciju poslodavaca kod kojih su inspektori rada zatekli radnike koji rade na crno, ali i poslodavaca kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnog odnosa. Objava podataka o poslodavcima kod kojih je inspekcijskim nadzorom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada „neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne“, poručuju iz resornog ministarstva. Istodobno, ti će poslodavci svakom radniku koji je kod njih zatečen u nezakonitom radu morati isplatiti plaću i sva javna davanja za period od šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenog rada. Te novine u primjeni bi trebale biti od iduće godine odnosno sa stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Faktograf


Slične vijesti

16.08. (10:00)

Sorry, ali više te ne trebamo

Dobili ste otkaz? Pogledajte koja prava imate nakon prestanka rada

Otkaz ugovora o radu može biti redoviti ili izvanredni. Sporazumi raskid ugovora o radu je prestanak radnog odnosa uz dogovor radnika i poslodavca. Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog. Ako radnik daje otkaz, on ga ne mora imati. Izvanredni otkaz mogu dati i poslodavac i radnik ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa nastavak suradnje nije moguć. Izvanredni otkaz nije opravdan u slučaju privremene nenazočnosti na radu zbog bolesti ili ozljede, u slučaju podnošenje žalbe ili tužbe, kolektivnog ugovora ili drugog propisa. Kod redovnog otkaza postoji otkazni rok dok kod izvanrednog otkaza prestanak radnog odnosa nastupa momentalno. Otkaz se može i osporiti u roku od 15 dana. U slučaju osobno ili poslovno uvjetovanog redovitog otkaza, imate pravo na otpremninu, uz uvjet da ste radili kod poslodavca neprekidno dvije godine. Pravo na naknadu za nezaposlene, koju isplaćuje HZZ, imate u slučaju osobno ili poslovno uvjetovanog redovitog otkaza, uz uvjet da imate najmanje devet mjeseci staža. Ako sami dajete otkaz, onda nemate pravo na naknadu. tportal

13.08. (19:00)

Iako je davno svanula nova ZORa, i dalje je sve crno

Vlada je najavila borbu protiv rada na crno, a onda vlastiti zakon koči u praksi

Zakon je propisao da ministar rada u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu treba donijeti pravilnik prema kojem bi se objavljivale crne i bijele liste poslodavaca, ali ministar Marin Piletić taj podzakonski akt još uvijek nije donio. A dok nema pravilnika, na stranicama Ministarstva rada nije moguće objaviti popis poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat zatekao neprijavljene radnike. Praksa nakon stupanja Zakona na snagu pokazuje kako Ministarstvo rada vjerojatno ne bi ispoštovalo niti svoj planirani duži rok za donošenje pravilnika kojim bi dodatno objasnili uvjeti javne objave liste poslodavaca koji radnike zapošljavaju na crno. Iako je riječ o nelojalnoj konkurenciji svim poslodavcima koji poštuju zakone, objava prekršitelja i njihov ostanak na listi u periodu od šest godina, bolna je točka zbog koje se puna primjena zakona za sada ignorira. Faktograf

03.08. (23:00)

Stare boljke dolaze na naplatu

Analiza: Vodeće proizvodne kompanije nisu na vrijeme prepoznale trendove na tržištu rada

Velike domaće proizvodne kompanije nisu prepoznale negativne trendove na hrvatskom tržištu rada niti su na njih adekvatno odgovorile. Drugim riječima, poslodavci su si sami krivi što radnike danas moraju tražiti svijećom. Politike, prakse i strategije upravljanja ljudskim potencijalima koje su tvrtke mogle iskoristiti kako bi odgovorile na problem nedostatka radnika na tržištu, ostale su potpuno neiskorištene. Privatni sektor, u prvom redu multinacionalne kompanije, još su donekle prepoznale da ljudima moraju početi upravljati na pametniji način. No, javni je sektor ostao nedotaknut tim spoznajama. Slab je interes za zapošljavanjem umirovljenika, o skraćenom radnom tjednu se ne razmišlja, kao i o podjeli poslova ili fleksibilnijem radnom vremenu. Pokraj starenja stanovništva, problem je i s mladima koje je sve teže zadržati. Poslovni

19.07. (20:00)

A da pritom ne glumiš šefa

Kako navesti poslodavca da sluša vaše ideje

Prvi je korak dobro pripremiti domaću zadaću i izgraditi priču oko vaše ideje. To za vas nije ništa novo jer ste to već radili kad ste prezentirali prethodne ideje. Zatim identificirajte ključne dionike i utjecajne osobe. To su svakako vaši nadređeni koje ne želite zaobići kako vam ne bi minirali ideju, ali sigurno postoje i druge osobe koje bi mogle pozitivno reagirati na nju i pružiti vam podršku. Kada budete službeno predstavljali, uobličite svoju ideju u smislu organizacijskih ciljeva i prioriteta. Nemojte samo prodati što, prodajte ZAŠTO je važno. Koristite jasan, samouvjeren jezik, ali ostavite prostora i za uključivanje povratnih informacija. Ako vas i dalje neće slušati, imate alternativne opcije koje će ih natjerati da barem razmotre. Savjeti

12.04. (21:00)

Bliži se početak sezone

Istraživanje: velike hotelske kuće su najpoželjniji poslodavci u domaćem turizmu

U istraživanju je sudjelovalo više od 25 tisuća ispitanika, a pokazalo je da su najpoželjniji poslodavci u hrvatskom turizmu i ugostiteljstvu velike hotelske kuće. Na prvom mjestu se našla tvrtka Valamar Riviera (koja u sezoni najviše zapošljava, više od sedam tisuća radnika), na drugo se mjestu smjestila Maistra, a na treće Globalna hrana, koja stoji iza lanca restorana brze hrane McDONALD’S. Slijede Zagreb City Hotels te grupacija Aminess. Kao najveće prednosti ovih poslodavaca, ispitanici ističu dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, prilike za napredovanjem te dobar tretman od strane nadređenih. (Poslovni dnevnik)

09.04. (13:00)

Ako želiš iz firme van, moraš izaći i iz branše

Prelazak radnika konkurenciji: Bez obzira na zakonske odredbe, sudovi (pre)često ne štite poslodavca

Zbog nedostatka radnika na tržištu rada, posebno kvalitetnih, poslodavci iskorištavaju sve zakonske mogućnosti da kvalitetne radnike i one na vodećim pozicijama zadrže u radnom odnosu te spriječe njihov odlazak konkurenciji, sve u svrhu zaštite svojih poslovnih interesa. Stoga više nije dovoljan pristanak poslodavca na materijalne uvjete koje radnici zahtijevaju da ih se zadrži u radnom odnosu i da protekom određenog vremena zadrže zadovoljstvo radnim mjestom i uvjetima kod poslodavca.

S druge strane, poslodavcu je iznimno teško pronaći kvalitetnu zamjenu za radnika koji se odluči zaposliti kod drugog poslodavca, posebno kad je riječ o društvima koja se bave specifičnim ili deficitarnim djelatnostima te kad više radnika odluči napustiti dosadašnjeg poslodavca. Najteža je situacija za poslodavca kad radnik odluči započeti novi radni odnos kod konkurencije. Zato poslodavci radi sprječavanja odlaska radnika kod konkurencije pribjegavaju ugovaranju ugovorne zabrane natjecanja. Lider

03.04. (15:00)

Priručnik iz kojeg kao da je moj bivši šef učio

Kako uspješno demotivirati zaposlenike i otjerati najbolje

Nisu svi ljudi isti ni jednako otporni, ali ako ste dovoljno uporni, cilj ćete ostvariti u 99 posto slučajeva. Neki su odlični u demotivaciji, a da ni sami toga nisu svjesni. Štoviše, misle da se ponašaju upravo suprotno. Možda ih ovaj tekst osvijesti. Osnovne su tehnike (često se preklapaju): podcjenjivanje, mikromenadžment, kritike pred većim brojem ljudi, stalne kritike, izostanak ili loš sustav nagrađivanja, nemogućnost provođenja pozitivnih promjena, nulto toleriranje pogrešaka, neprecizno definirani zadaci koje mijenjate u hodu. Za demotiviranje onih s najboljim rezultatima (kombinirati s osnovnima tehnikama) posebno dobro funkcionira: uvijek opterećujte iste osobe, dajte im dosadne zadatke, smanjite povlastice, pogotovo kad za to nema ozbiljnog razloga, prisvajajte sebi zasluge za ono što su oni učinili, nagrađujte i promičite one koji to ne zaslužuju, odugovlačite u donošenju i provedbi odluka… konzultant za Lider.

27.12.2023. (00:00)

'Pravila, pravila, da bi me udavila...'

Pravne norme: Deset pravila koja otežavaju život poduzetnicima

Novac prikupljen porezom na ekstradobit namijenjen je najugroženijima u Hrvatskoj, no on je praktično kaznio sve tvrtke koje su ulagale u svoj razvoj. Imamo primjera gdje se zakon zakonom izbija, tj. poništava se dobar učinak jednog rješenja. Primjer je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji poništava sve što je dobro regulirano Zakonom o komasaciji. A postoji i slučaj kada zakon potkopava podzakonski akt – ‘Mišljenje‘ stvoreno u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kojim se praktično poništavaju odredbe Pravilnika o izvanrednom prijevozu, zbog čega prijevoznik mora imati godišnju dozvolu, ali i jednokratnu i još prije tog mora slati prijavu. Nadalje, novi Zakon o sudovima nalaže kako ministar smije određivati sudske vještake, što je toliko skandalozno da se pobunio i Vrhovni sud. Problem je i Zakon o strancima koji propisuje kako ne smijete za, primjerice, sezonski posao u poljoprivredi angažirati veći broj stranih radnika. Lider

14.06.2023. (00:00)

Šefe, smiluj se

Regres za godišnje odmore: Tko ga može dobiti i koliko

Vlada nedavno podigla regres s 232 eura na 300 eura za sve zaposlene u javnoj i državnoj službi – i članove sindikata i sve ostale. Što se tiče zaposlenih u privatnom sektoru, o regresu odlučuje isključivo poslodavac. Pravo na isplatu regresa svaki poslodavac zasebno utvrđuje ugovorom o radu ili internim aktom, npr. pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili vlastitom odlukom. Pritom porezni propis određuje je li taj iznos oporeziv ili ne, a najveći neoporezivi iznos je od 663 eura godišnje. No, poslodavci imaju i druge neoporezive opcije poput vaučera, nagrada i sličnog. Lider

13.10.2022. (21:00)

Još da nemam škrtog poslodavca...

Povećani neoporezivi primici: promjene od 1. listopada, ali i 1. siječnja

Neoporeziva prigodna nagrada za 2022. povećana je s 3000 na 5000 kn, nagrada za rezultate rada s 5000 na 7500 kn, paušalna novčana naknada za prehranu s 5000 na 6000 kn, a otpremnina za mirovinu s 8000 na 10.000 kn. Darovi za djecu do 15 godina povećali su se sa 600 na 1000 kn, kao i dar u naravi. I to nije sve. Od 1. siječnja 2023. izmijenjen je način određivanja neoporezive naknade za prehranu. Neoporezivi iznosi više neće biti određeni na godišnjoj razini, nego na mjesečnoj, i bit će 500 kn mjesečno u novcu odnosno 1000 kn mjesečno za prehranu omogućenu na temelju vjerodostojnih isprava. Pri tome će se moći odjednom neoporezivo isplatiti odnosno omogućiti prehrana u naravi za više propuštenih mjeseci istoga poreznog razdoblja, tj. moći se isplatiti za mjesece unatrag. Lider