Forbes je analizirao brojke kako bi otkrio koji svjetski gradovi najbolje prolaze kada je u pitanju dobrobit radnika. Na temelju tih podataka sastavili su listu gradova koji imaju najbolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života (tportal):
U javnom prostoru opet se pojavio pogrešan narativ da je Hrvatska pri vrhu ljestvice EU-a prema broju odrađenih radnih sati na tjednoj razini te da zaposleni istovremeno imaju najniža primanja, piše glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. U zemljama EU-a stanka za odmor nije sastavni dio radnog vremena te se tretira kao jedan od oblika odmora, poput dnevnog/tjednog. Zbog spomenutog tretmana stanke, koja u tjednu generira minimalno dva i pol sata, a vjerojatno i puno više, puno radno vrijeme po usporedivim standardima EU-a ne premaši 37 sati tjedno – kaže. tportal
Gotovo polovica zaposlenih u Hrvatskoj na poslu je najčešće produktivna manje od šest sati dnevno, na druženje s kolegama u prosjeku se troši 43 minute, surfanje internetom 29, a na dopisivanje s prijateljima i obitelji 21 minuta, pokazala je anketa portala MojPosao na više od 800 ispitanika. Prema anketi, nešto manje od polovice anketiranih (47 posto) priznaje kako je na poslu najčešće produktivno manje od šest sati na dan, trećina je izjavila (37 posto) da joj produktivnost traje šest do osam sati dnevno, a čak 16 posto ispitanika produktivno je i više od osam sati. Nadalje, polovica anketiranih, njih 51 posto, neproduktivna je dva ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme ‘zabušavanja‘ dva i pol sata. Lider
Prvi je korak dobro pripremiti domaću zadaću i izgraditi priču oko vaše ideje. To za vas nije ništa novo jer ste to već radili kad ste prezentirali prethodne ideje. Zatim identificirajte ključne dionike i utjecajne osobe. To su svakako vaši nadređeni koje ne želite zaobići kako vam ne bi minirali ideju, ali sigurno postoje i druge osobe koje bi mogle pozitivno reagirati na nju i pružiti vam podršku. Kada budete službeno predstavljali, uobličite svoju ideju u smislu organizacijskih ciljeva i prioriteta. Nemojte samo prodati što, prodajte ZAŠTO je važno. Koristite jasan, samouvjeren jezik, ali ostavite prostora i za uključivanje povratnih informacija. Ako vas i dalje neće slušati, imate alternativne opcije koje će ih natjerati da barem razmotre. Savjeti
Slovenski građani sretniji su od hrvatskih u životu i na radnom mjestu, pokazala je anketa mariborske konzultantske tvrtke Paleta Znjanj – čak 78 posto Slovenaca generalno je zadovoljno životom, dok ih je 49 posto sretno na radnom mjestu. U usporedbi sa susjedima, Hrvatska je manje sretna zemlja: sretno je u životu 58 posto anketiranih, a samo ih je 33 posto odgovorilo da su sretni i na radnom mjestu. Razlozi mogu biti različiti, no jedno pokazuje da u Sloveniji već duže razmišljaju baš o sreći zaposlenih. Naime, prvi su u regiji, još 2017. godine, u kompanijama počeli uvoditi poziciju chief happines office. Poslovni
Neki koriste klasični model: petak slobodan za sve. Druge tvrtke i dalje dopuštaju svojim zaposlenicima da rade pet dana i svaki peti tjedan budu slobodni, ili pak skraćuju dnevno radno vrijeme. Kako je to funkcioniralo u proteklih nekoliko mjeseci? Vidi se da su ljudi malo odmorniji, da subjektivno nemaju problema sa skraćenim radnim vremenom i s poslom koji moraju obaviti. Zaposlenici više nemaju prekovremene sate, produktivnost je ostala ista, a povratne informacije gostiju su također pozitivne. No, postoje izazovi u organizaciji, uredi su češće prazniji pa oni koji tad rade, uključujući i šefove, imaju više posla, pogotovo poslovi u turizmu koji posebno postaju stresniji za vrijeme udarnih termina. Neke tvrtke si ne mogu priuštiti baš takvo fleksibilno radno vrijeme. tportal
Hibridni način rada, u kojem dio radnog tjedna provodimo kod kuće, a dio u uredu, pokazao se kao savršen omjer u raspodjeli radnog vremena. Naime, istraživanje je utvrdilo da ono zaposlenike čini zdravijima, sretnijima i produktivnijima te da je čak 3/4 ispitanika istaknulo kako bi povratak na staro naštetilo njihovoj dobrobiti. Zaposlenici koji imaju priliku barem dio vremena raditi od kuće dulje ostaju na istom radnom mjestu, produktivniji su, zadovoljniji te žive zdravije. tportal
Na žalost, hijerarhija je često opravdanje za loše rukovoditeljske vještine voditelja na svima razinama. Neki od njih imenovanje na voditeljsku funkciju, bez obzira koje razine, vide kao javnu potvrdu da su bolji u nečem od onih koji tu poziciju nemaju. To su najčešće članovi njihovih timova pa je problem tim veći. Važno je upamtiti da pozicija u organizacijskoj hijerarhiji ne znači da je jedna osoba “bolja” od druge. Hijerarhija je jednostavno struktura koja pomaže definirati uloge, odgovornosti i procese donošenja odluka. Zdrava organizacijska kultura cijeni suradnju i doprinos svih, bez obzira na njihov položaj. Učinkoviti lideri shvaćaju da ne mogu sve sami – trebaju im jedinstvene perspektive i stručnost članova tima. Zato je ključno poticati okruženje u kojem se ljudi osjećaju ugodno dijeleći svoje ideje i pridonoseći odlukama koje utječu na tim ili organizaciju. Poštovanje različitih uloga je ključno. Savjeti
Ako je radna okolina u tvrtki protiv vas, napustite je zbog sebe
Nije neobično sve više žena vidjeti na poslovima zavarivanja, građevine, raznoraznih popravaka i raznim drugim koji su se tradicionalno smatrali isključivo muškim. Hrvatska je suočena s općepoznatim problemom nedostatka radne snage pa se postavlja pitanje može li se zapošljavanje žena na ovim radnim pozicijama povezati i s time? Kao akceleratore ove promjene navodi se nestašica radne snage, pojačana svijest o prednostima diverziteta, tehnološki napredak i aktivne politike osnaživanja žena. No ipak, i dalje postoje izazovi kao što su rodna segregacija, razlika u plaćama, stereotipi i predrasude te neravnoteža u obiteljskim obvezama. Lider
Hrvatska je, očekivano, u skupini onih zemalja u kojima stanovnici moraju raditi duže da bi zaradili manje od onih koji žive na zapadu Europe. Primjerice, stanovnik Nizozemske u prosjeku radi 32,2 sata tjedno. Dakle, gotovo dan manje, od onoga što se u Hrvatskoj još uvijek smatra standardom – osam sati, pet dana u tjednu. Poslodavac će za njegov rad po satu, u prosjeku, platiti 43,3 eura. Hrvati, s druge strane, u prosjeku rade 38,1 sat tjedno, a poslodavci njihov rad po satu plaćaju 14,4 eura. Bolje od nas, za manji broj tjednih sati, zaradit će gotovo svi stanovnici zapadne Europe. Hrvati rade više zbog tri razloga. To su niske plaće, niži stupanj radnih prava te rigidno tržište rada. Poslovni