Najbrže do posla u Hrvatskoj, povišica najizglednija u BiH, posao bi mijenjali u Srbiji

27% nezaposlenih u Hrvatskoj nema posla do 3 mjeseca, dok je takvih 14% u Srbiji te 15% u Bosni i Hercegovini, pokazuju istraživanja portala MojPosao (Hrv.), Posao.ba (BiH) i Infostud.com (Srb.).

Do kraja ove godine većina ispitanika (71%) ne očekuje niti povišicu, niti napredovanje (73%), ove godine povišicu je već dobilo 10% ispitanika, a napredovalo je njih 7%. U najvećoj mjeri povišicu i napredovanje očekuju ispitanici iz Bosne i Hercegovine, a najmanje ispitanici iz Hrvatske.

Bez obzira na krizu, 39% ispitanika planira promjenu posla u ovoj godini. Podatak je nešto niži od prije dvije godine kada je 52% ispitanika planiralo promjenu posla. Četvrtina ispitanika (25%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Kao i prošlih godina, posao najviše namjeravaju promijeniti ispitanici iz Srbije, a najmanje Hrvati.

Hrvati se boje za svoje radno mjesto, a žele raditi za stranog poslodavca

Ispitanici iz Hrvatske u većoj se mjeri nego ostali boje za svoje radno mjesto, njih 45% u odnosu na 36% ispitanika iz Srbije i 37% ispitanika iz Bosne i Hercegovine.

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (36%). Četvrtina ispitanika (24%) najradije bi radilo za sebe, dok bi čak 21% radilo za državu. Država kao poslodavac podjednako je popularna u sve tri zemlje, a rad za domaćeg privatnog poslodavca podjednako je neprivlačan svima.

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (43%) te priznanje za obavljen rad (27%). Novac se nalazi tek na trećem mjestu, i svega je petina ispitanika (19%) izjavila kako im je to najvažniji element.

Nemogućnost produživanja ugovora na određeno u Hrvatskoj glavni razlog nezaposlenosti

Kada je riječ o razlozima nezaposlenosti, u Hrvatskoj je trećina ispitanika (32%) nezaposlena jer im nije produžen ugovor na određeno, dok je četvrtina (22%) ostala bez posla uslijed gospodarske krize. Nakon završetka školovanja posao nije pronašlo 17% ispitanika, a 7% je dalo otkaz kako bi potražili bolju priliku.

Skupina od 27% nezaposlenih ispitanika bez posla je manje od tri mjeseca, dok je četvrtina (24%) ispitanika nezaposlena od jedne do tri godine.
Kako bi prekinuli dugotrajnu nezaposlenost, najveći broj ispitanika (80%) posao traži na specijaliziranim stranicama za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, dok ih 78% posao traži putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Svaki osmi javio se na 100 natječaja

Od kada su nezaposleni, petina ispitanika (22%) se javila na prosječno 20 natječaja za posao, a njih 28% javilo se na do deset natječaja. Na više od 100 natječaja javilo se 13% ispitanika, dok se 9% nije javilo niti na jedan natječaj za posao.

Kao i prošlih godina, većina ispitanika (68%) traži bilo kakav posao – neovisno je li vezan za struku ili nije. Isključivo u svojoj struci radilo bi 27% ispitanika, a njih 4% izabralo bi posao izvan struke.

Za 58% nezaposlenih ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija je sigurnost radnog mjesta i novac, dok je za nešto manje ispitanika (56%) važna mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja.

Ogorčenost nezaposlenih ispitanika pokazuje se kroz činjenicu da čak dvije trećine ispitanika (67%) smatra da je za dobivanje posla prvenstveno važna veza, dok 58% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važno iskustvo.

Većina ispitanika (90%) spremna je volontirati ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, njih najviše bi volontiralo do mjesec dana (40%), odnosno 32% ispitanika volontiralo bi do tri mjeseca.

Hrvati se nadaju da će dobiti posao tri mjeseca nakon završetka školovanja

Najviše ispitanika koji se školuju (32%) očekuje da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 22% da će posao naći u roku tri do šest mjeseci nakon što završe školovanje. Da će posao tražiti pola godine do godine dana smatra 18% ispitanika, a 12% da će posao tražiti više od godine dana.

Gotovo polovica ispitanika (48%) koji se još školuju smatra da je najbolje posao tražiti još za vrijeme školovanja, dok bi ih 38% čekalo s traženjem posla do završetka školovanja.

Većina ispitanika koji se školuju, njih 72%, smatra da su za dobivanje posla najvažniji znanje i vještine, te formalno obrazovanje (52%). Vezu je navelo 48% ispitanika i to najviše ispitanici iz Srbije, a u najmanjoj mjeri ispitanici iz Bosne i Hercegovine.

nezaposleni

Postaju velikodušniji

Sprema se novi zakon. Naknada za nezaposlene i nakon sporazumnog otkaza, ali i za strane radnike

U javno savjetovanje upućen je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada čije su glavne novine da se donekle podiže naknada za nezaposlene, međutim, prije svega se širi njezin obuhvat, i to na radnike iz trećih zemalja, strane radnike, koji će se novim zakonom također imati pravo prijaviti na burzu i primati naknadu, ali i na sve radnike koji se na burzu vraćaju temeljem sporazumog otkaza ugovora o radu. S obzirom na to da naknadu za nezaposlene prima tek 20 posto prijavljenih na burzi, intencija ovih izmjena je da se proširi obuhvat, da se do naknade dođe lakše, odnosno ide se na manje stroga i rigorozna pravila, u skladu s preporukama Vijeća EU-a i NPOO-a. Novi list… Iz HZZ-a odgovorili forumašu na upit, pojasnivši kako to ne znači da će svatko tko da otkaz imati pravo na naknadu, već onaj koji otprije ima pravo na naknadu, ali je zbog zaposlenja u međuvremenu nije iskoristio…

HZZ naknade za nezaposlene nezaposleni

Taj me posel ne bu videl

Žalopojke nezaposlenih: ‘Ispod 1500 eura neto ne treba raditi’

“Općenito ponuda poslova u Zg tj Hr je kriminalna…a plaće max 1000 neto, pa tko bi radio za te novce?? Ispod 1500 neto ne treba raditi”, kaže jedan forumaš na popularnoj temi na podforumu Posao i karijera, s čime se i drugi slažu. Kaj je najjača fora, jebu te ti poslodavci s tim krugovima razgovora i onda tek na kraju kada izgubiš volju i vremena i ako uspiješ doći u taj zadnji krug veli ti 900 eura neto. Pa daj reci odmah plaću, ili ona fora s koliko bi ti bio zadovoljan, kad mu velim 1200-1300 neto točno vidim negativnu reakciju i jedva čeka da završimo razgovor da bih dobio nakon 10 dana na mail da nisam uso u uži krug, ma daj. A onda kad kažem ljudima da mi se za 1000 eura neda ustat iz kreveta kažu – “Kako to misliš? Pa bolje i 1000 eura nego ništa”.

Joj, di je ova ekipa s Gospodarstva i Dijaspore što prosipaju svu pamet svijeta kako nije problem u Hrvatskoj i poslodavcima, već u vama što ne možete naći posao… – kaže treći, da bi četvrti rekao kako se radi o IT-evcima koji rade u deficitarnim zanimanjima pa misle da je svako zanimanje deficitarno. Forum

Forum.hr nezaposleni posao

Ajmo delat!

Više od pola milijuna stanovnika u dobi od 15 do 64 godine ne radi, ne traži posao i ne školuje se

To je gotovo 22 posto radno aktivnog stanovništva. Lošije od nas su Rumunjska, Italija i Grčka. No kada bismo se uspoređivali s boljima, primjerice Švedskom – još bi više od 300 tisuća ljudi bilo zaposleno, tražilo posao ili se školovalo. Trenutačno je na Zavodu za zapošljavanje oko 110 tisuća osoba, a otvoreno je 15 tisuća radnih mjesta. Kako se u našoj zemlji predviđa daljnje smanjenje broja stanovnika, u idućim bi godinama moglo nedostajati čak 400.000 radnika, koje ćemo morati nadomjestiti daljnjim uvozom radne snage. Trenutačno je u Hrvatskoj 80-100.000 stranih radnika. HRT

nezaposleni

Udri najjače po najslabijima

HZZO otkrio koliko nezaposlenih ima zdravstveno osiguranje, a ne traže posao

HZZO] Odluka o izmjenama Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdrav. zaštite iz obveznog zdrav. osiguranja

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) krenuo je u provjeru statusa osiguranika među nezaposlenim građanima. U roku od tri mjeseca, a najkasnije do 29. lipnja, oni moraju osobno pristupiti u najbližu ispostavu HZZO-a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen. U važnoj obavijesti nezaposlenima s početka travnja, HZZO im je, ukratko, poručio da će se i nakon prvog pojavljivanja na šalteru do 29. lipnja morati jednom u tri mjeseca osobno ukazati u Zavodu radi daljnje redovite provjere statusa – osim za vrijeme u kojem se vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Oni koji se zaključno s navedenim datumom ne pojave u HZZO-u bit će po kratkom postupku odjavljeni iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. No kako je to osiguranje u Hrvatskoj obaveza, svakako će morati doći u ispostavu Zavoda radi reguliranja svog statusa po nekoj od zakonskih osnova, za koju ispunjavaju uvjete. Tportal

HZZO nezaposleni osnovno zdravstveno osiguranje

Disciplina kičme

Nezaposleni koji nisu u sustavu HZZ-a moraju se redovito javljati HZZO-u ako žele zadržati obvezno zdravstveno osiguranje

Zakonom se propisuje obveza nezaposlenim osobama, osiguranicima HZZO-a, koji su na dan stupanja na snagu Zakona (1. travnja 2023.) zatečeni u statusu osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, jer su se u propisanom roku prijavile HZZO-u, da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, a najkasnije do 29. lipnja 2023. osobno pristupe u najbližu jedinicu HZZO-a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen. Ista obaveza ostaje na snazi tj. navedeni osiguranici moraju se jednom u tri mjeseca osobno javljati HZZO-u radi daljnje redovite provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen, osim za vrijeme dok se vode u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a. N1

HZZO nezaposleni zakonske izmjene zdravstveno osiguranje

Rad je pola zdravlja

Tko ne bude tražio posao preko HZZ-a izgubit će zdravstveno

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u sklopu čišćenja registra i rješavanja “lažnih” osiguranika priprema zakonske izmjene kojima će, 20-ak godina od njezina ukidanja, vratiti odredbu po kojoj nezaposlena osoba stječe zdravstveno osiguranje samo ako je prijavljena na burzu. To pak znači da bi se u narednom razdoblju na HZZ moglo prijaviti još 100.000 ljudi, nezaposlenih koji ne traže posao preko burze, jer će u protivnom ostati bez zdravstvenoga. Na burzi je trenutno 129.459 osoba. Jutarnji…

HZZO nezaposleni zdravstveno osiguranje

Ljudi brojke

‘Ovo je država poslodavaca, naši političari nikad nisu bili u cipeli radnika’

Jeniseja Fištrek, predsjednica Saveza nezaposlenih u intervjuu za H-alter: Ovo je država poslodavaca, to odgovorno tvrdim. O radnicima brine samo deklarativno. Naši političari nikad nisu bili u cipeli radnika. HZZ lakira podatke o nezaposlenosti zbog Vlade i vlasti. Mnogi od onih koji rade na HZZ-u politički su imenovani. U interesu im je da Vlada barata podacima o manjem broju nezaposlenih… Zavod za zapošljavanje je izgubio funkciju da nezaposlenim radnicima pronalazi posao, ono čime se bavi svelo se na čistu papirologiju. Nezaposleni se radnici zato u velikom broju niti ne prijavljuju na Zavod, pa je brojka od 125 tisuća nezaposlenih izuzetno nerealna.

nezaposleni

Depresija i siva ekonomija

Čak 134 tisuće mladih u dobi od 20 do 34 godine se ne školuje i ne radi

Prema podacima Eurostata, hrvatski udio nezaposlenih i neaktivnih mladih ljudi u dobi od 20 do 34 godine lani je iznosio 18,2 posto, što je bilo tek neznatno više od prosjeka EU, gdje 14 milijuna mladih ljudi te dobi nije radilo niti se školovalo. Hrvatska se po neaktivnosti mladih ljudi lani uspjela približiti prosječnim vrijednostima u EU, no najveće zasluge za to ima masovno iseljavanje. Prije osam godina, uoči hrvatskog ulaska u EU, svaka četvrta osoba te dobi bila je u skupini obeshrabrenih i nezaposlenih mladih ljudi. Večernji…

mladi nezaposleni

Kućni kauči su zauzeti

Nezaposlenih 18,2% više nego lani

Potkraj siječnja u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 165.345 nezaposlenih osoba, 25.421 osoba više nego potkraj siječnja prošle godine, što je porast od 18,2%. Od kraja siječnja do danas broj nezaposlenih je lagano pao, na 163.738. SEEbiz

nezaposleni

Laž, velika laž, statistika

Broj zaposlenih pao, broj nezaposlenih porastao, prosječna plaća – porasla

Hrvatska je u studenom imala 17.277 zaposlenih manje nego u istom mjesecu prošle godine, dok je broj registriranih nezaposlenih za 25.780 veći nego lani. Prosječna plaća u studenome ove godine je svejedno rasla, zato što su poslove gubili radnici s nižim plaćama. U listopadu je prosječna plaća bila 6.756 kuna. Novi list

nezaposleni prosječna plaća zaposleni