Najmoćnija digitalna kamera na svijetu snimila je prve slike svemira, uskoro će biti otkrivene - Monitor.hr
Prekjučer (15:00)

Live stream koji ćemo rado pratiti

Najmoćnija digitalna kamera na svijetu snimila je prve slike svemira, uskoro će biti otkrivene

Ovoga ponedjeljka bit će moguće uživo pratiti otkrivanje prvih snimki opservatorija Vera C. Rubin, čiji teleskop ima najveći CCD senzor u povijesti i prikupljat će više podataka od svih ostalih teleskopa zajedno. Od 17 sati po našem vremenu uživo će biti moguće pratiti premijerno otkrivanje prvih snimki opservatorija Vera C. Rubin. “Prvo svjetlo” najmoćnijeg zemaljskog teleskopa na svijetu velik je događaj, a dolazi više od deset godina nakon početka gradnje opservatorija, koji se nalazi na planini Cerro Pachon u čileanskim Andama, na nadmorskoj visini od 2.672 metra. Bug


Slične vijesti

26.05. (14:00)

Kad si veći, gušći i brži – a star samo 2,6 milijardi godina

Div iz prošlosti svemira: galaksija J0107a zbunjuje astronome

Astronomi su otkrili galaksiju J0107a, nastalu prije 11,1 milijardu godina, koja zapanjuje sličnostima s Mliječnim putem, ali ju masom i brzinom formiranja zvijezda daleko nadmašuje. Uz pomoć teleskopa ALMA i James Webb, utvrđeno je da je J0107a 10 puta masivnija i stvara zvijezde 300 puta brže od naše galaksije, unatoč tome što je kompaktnija. Ovo otkriće mijenja dosadašnje spoznaje o ranoj evoluciji galaksija. HRT

01.04. (14:00)

Einstein je bio u krivu. Pa u pravu. Pa opet možda u krivu

Širenje svemira: od Hubblea do tamne energije i dalje

Hubble je 1929. dokazao da se svemir širi, potvrđujući ranije ideje Fridmana i Lemaîtrea, unatoč Einsteinovom početnom skepticizmu. Kasnije otkriće ubrzanog širenja svemira dovelo je do ponovnog uvođenja kozmološke konstante, koju je Einstein prvotno odbacio. Najnovija opažanja DESI-ja pokazuju da se ubrzanje širenja svemira usporava, što postavlja nova pitanja o prirodi tamne energije. Očekuju se daljnje potvrde od opservatorija Euclid i Vera Rubin, dok astronomi nastavljaju prepravljati kozmološke knjige. Dario Hrupec za Bug

28.02. (13:00)

Ajmo planeti, svi u vrstu!

Danas na noćnom nebu rijedak fenomen: svi će se planeti Sunčevog sustava poravnati

Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Neptun i Uran vidjet će se istovremeno, poredani u spektakularan, skladan niz koji je poznat kao veliko planetarno poravnanje. Mjesec će biti mlad, tek mali srpić ispod Saturna nisko na horizontu. Ovakav događaj izuzetno je rijedak i neće se ponoviti sve do 2040. godine. Posebno je rijetko to što će se planetima pridružiti Merkur koji je često preblizu Suncu ili je ispred ili iza njega tako da se ne može vidjeti. Najbolje vrijeme za promatranje ovog fenomena bit će neposredno nakon zalaska Sunca, naravno, ako i gdje bude vedro. Preporučuje se pronaći mjesto s otvorenim pogledom na zapadni horizont, daleko od svjetlosnog zagađenja gradskih područja. No, najbolji je doživljaj teleskopom u zvjezdarnici. Index

30.10.2024. (09:00)

Ni zvijezde im nisu nedostižne

Nakon zvjezdarnice, u planu je izgradnja planetarija u Križevcima – time bi postali hrvatski centar za Svemir

U manje od godinu i pol dana zvjezdarnica koja je niknula na prostoru nekadašnje vojarne postala je jedna od najvećih turističkih atrakcija u Križevcima. Najnovija je i najmodernija to zvjezdarnica u Hrvatskoj i jedna od njih samo pet koje su otvorene na stalnoj osnovi i koje građani mogu slobodno posjetiti. Tamo se nalazi i najveći teleskop u Hrvatskoj otvoren za javnost i ondje mogu doći i veće grupe i do dvadesetak ljudi, koliko ih se može smjestiti u kupolu u kojoj je smješten teleskop. Osnovna namjena nam je popularizacija astronomije, prirodoslovlja i znanosti i nemamo ambiciju da zvjezdarnica bude istraživačka jer bi tada kriteriji bili sasvim drugačiji. Morali bismo je napraviti na nekom izoliranom mjestu, a nama je od početka bila ideja da bude u gradu i dostupna što većem broju ljudi – rekao je voditelj projekta Andrej Dundović za Podravski. U planu je izgradnja planetarija, čime bi Križevci zbilja postali hrvatski centar za svemir.

03.10.2024. (20:00)

Skoro ništa ne razumijem, ali odlično!

Mladi znanstvenici odgovaraju na pitanja postavljenima na društvenim mrežama


Članovi Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode iz Križevaca odgovaraju na pitanja postavljena na društvenim mrežama. Na pitanje nalazi li se izvan svemira antimaterija odgovorio je dr. rer. nat. Andrej Dundović. Ovaj institut možete pratiti i na Youtube-u.

30.06.2024. (15:00)

Putuj Svemirom, makar preko ekrana

NASA objavila zapanjujući video: Prođite kroz kultne Stupove stvaranja

NASA je na svom YouTube kanalu objavila očaravajući video koji stvara dojam kao da prolazite kroz takozvane Stupove stvaranja. U travnju 1995. Hubble svemirski teleskop snimio je kultnu sliku “Stupova stvaranja”, a sada se svemirski teleskop James Webb pridružio tom pothvatu, omogućujući astronomima stvaranje izvanredne 3D animacije Orlove maglice. Stupovi stvaranja sastavljeni su od hladnog molekularnog vodika i prašine, a nagrizaju ih snažni vjetrovi i ultraljubičasto zračenje iz obližnjih mladih zvijezda. Te strukture, nalik kozmičkim prstima, imaju dodatne izbočine veće od Sunčevog sustava s mladim, vrućim zvijezdama. Najviši stup mjeri tri svjetlosne godine od vrha do dna, objašnjava NASA. Green

19.04.2024. (18:00)

R2-D2 ju je davno uočio

Otkrivena najmasovnija zvjezdana crna rupa Mliječne staze

Takozvani uspavani div nazvan je Gaia BH3 i ima masu gotovo 33 puta veću od našeg Sunca. Gaia BH3 je udaljena 2000 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o najmasovnijoj zvjezdanoj crnoj rupi u našoj galaksiji i drugoj najbližoj crnoj rupi koja je dosad otkrivena. Najbliža crna rupa se naziva Gaia BH1 i udaljena je 1500 svjetlosnih godina s masom gotovo deset puta većom od Sunca. Zvjezdane crne rupe formiraju se kada masivne zvijezde kolapsiraju na kraju svog života. (Green)

17.04.2024. (01:00)

Čovjek koji gleda u zvijezde

Korado Korlević u Zavidavanju: Kod nas ima brojnih talenata i vrijednih znanstvenika, no nije sve zanimao uspjeh

Zatekli su ga u Daruvaru, na manifestaciji Deset dana astronomije, koju svake godine organizira daruvarsko astronomsko društvo Kumova slama. Srednjoškolcima je držao predavanje o transhumanizmu. To mu je, kako sam smatra, osnovni posao. Posao edukatora. Znamo ga također i kao zvjezdoznanca, utemeljitelja zvjezdarnice u Višnjanu. Kod uspostavljanja zvjezdarnice trebalo je improvizirati, a u intervjuu saznajemo kako se u njoj nalaze dijelovi Fiće, ali i vlaka. Koliko je vjerojatno da Zemlju pogodi nešto veliko iz svemira, Korlević kaže da na Zemlju svakog tjedna padne nešto, samo zanemarivih veličina. Mogu nas pogoditi i veće gromade, ali s većim vremenskim odmakom. Korado je otkrio i zašto je Mars postao sinonim za vanzemaljce, a prokomentirao je i situaciji u znanosti kod nas. Kaže da imamo vrijedne znanstvenike, ne samo u obrazovanju već i u biznisu, iako nam formalno obrazovanje ne valja. Novosti

28.11.2023. (21:00)

Feniks u svemiru

Novi kozmički misterij: astronomi prvi puta svjedočili “oživljavanju” ugasle zvijezde

Ovaj događaj, nikada ranije zabilježen u povijesti astronomije, opisan je radom u časopisu Nature. Riječ je o izvangalaktičkim eksplozijama koje su intenzitetom na razini supernove, ali traju značajno kraće – njihovo zračenje mjeri se minutama, a ne tjednima, uz potpuno “gašenje” unutar nekoliko dana. Sada ovaj tim znanstvenika ima opažanja s 15 teleskopa diljem svijeta, prema čijim podacima su kao izvorišta LFBOT-a identificirane mrtve zvijezde. Crne rupe ili neutronske zvijezde jedino je što je moglo dovesti do misterioznih bljeskova, čime bi višegodišnje traganje za ishodištem ovakvih događaja moglo biti dovršeno. No, ono otvara i nova pitanja o tome koji mehanizam pokreće eksplozije na tim “kozmičkim mrtvacima”. Bug