Najveće europsko nalazište rijetkih metala otkriveno je - u Švedskoj - Monitor.hr
14.01. (16:00)

"Litij i rijetki metali uskoro će biti važniji od nafte i plina"

Najveće europsko nalazište rijetkih metala otkriveno je – u Švedskoj

LKAB får inte öka takten i Kirunagruvan - Nyheter (Ekot) | Sveriges Radio

Najveće europsko nalazište rijetkih metala (pojam se odnosi na skupinu od 17 elemenata) – koji se koriste za mobilne telefone, ali i za projektile – pronađeno je u Švedskoj, procijenjena količina veća je od milijun tona. U Europi se trenutačno ne vade rijetki metali, a švedski ministar pozdravio je ovo otkriće kao način smanjenja ovisnosti EU o Kini. Naime, oko 98 % rijetkih metala korištenih u EU 2021. uvezeno je iz Kine. Otkriće se smatra “odlučujućim” za zelenu tranziciju, s obzirom na očekivani porast potražnje za električnim vozilima i vjetroturbinama. Očekuje se da će se potražnja za rijetkim metalima upeterostručiti do 2030. godine, međutim, njihova ekstrakcija je teška i potencijalno štetna za okoliš. Izvršni direktor rudarske tvrtke LKAB Jan Mostrom kaže kako novootkrivene sirovine “možda neće stići na tržište prije 10-15 godina jer, zbog procjene rizika za okoliš, procesi izdavanja dozvola traju jako dugo. Jutarnji

 


Slične vijesti

Danas (07:00)

Hoće li auti u budućnosti ići na baterije ili e-gorivo, pitanje je sad?

Što su to e-goriva i zbog čega je Njemačka minirala zakon koji je trebao upokojiti benzince i dizelaše?

911 GT3 Cup, Porsche Mobil 1 Supercup koristi sintetičko gorivo eFuels

Njemačka je u posljednji tren minirala zakon Europske unije o zabrani prodaje automobila s emisijama ugljičnog dioksida (CO2) od 2035. godine. Službeni Berlin traži da se nakon tog datuma dopusti prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem ako rade na e-gorivo. E-goriva, poput e-kerozina, e-metana ili e-metanola, potpuno su sintetička goriva koja ne sadrže naftne derivate, već nastaju industrijski – korištenjem ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida iz okoliša i njihovim kombiniranjem s vodikom. Posebnim procesima od ugljika i vodika dobiva se gorivo. Automobil na e-gorivo u atmosferu ispušta CO2, ali je kvaka u tome da su emisije jednake količini izdvojenoj iz atmosfere da bi se proizvelo to e-gorivo – što ga u konačnici čini CO2 neutralnim. Tportal

Jučer (14:00)

Zimmer frei, a meni raj

Hrvatska rekorder po udjelu onih koji posao ne mogu ili ne žele pronaći

Hrvatska rekorder po udjelu onih koji posao ne mogu ili ne žele naći - Portal grada Kaštela

Podzaposlenost mjeri zbroj nezaposlenih, part-time zaposlenih, nedostupnih i neaktivnih, podsjeća Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a i navodi da prema udjelu neaktivne populacije Hrvatska i dalje prednjači u CEE regiji i slijedi trendove mediteranskih članica EU, što je djelomično posljedica rentijerstva. U Sloveniji je stopa podzaposlenosti lagano iznad šest posto, u Češkoj oko četiri posto, u Mađarskoj ispod šest posto, a u Hrvatskoj je od 2020. do danas ssmanjena s 14,5 na i dalje visokih 11 posto. Tportal

14.03. (14:00)

Uvoz je tijekom šest mjeseci 2022. povećan za 68 posto

Unatoč sankcijama, hrvatske firme i dalje trguju s Rusijom

image

Slovenija +346, Luksemburg +262, Grčka +142, Austrija +139, Cipar +138, Mađarska +132, Bugarska +116, Italija +100…, Hrvatska +68. Nisu to pozivni brojevi europskih zemalja, već postoci koliko su europske države uvezle više roba (dobara) iz Rusije od veljače do kolovoza 2022. u odnosu na 2021. Hrvatska je na 11. mjestu. Sve se to odvijalo dijelom i u vrijeme sankcija koje su cijeli zapadni civilizirani svijet, pa tako i ove države, opravdano nametnuli Rusiji. Naravno, ima i država koje su u minusu što se tiče uvoza iz Rusije. Najveći minus u uvozu iz Rusije tijekom tih šest mjeseci 2022. godine ima Švedska, i to za 60 posto, slijedi Danska s 44, Litva je u minusu 25 posto, Irska 20, Estonija 14, Latvija 8 i Finska 7 posto. Slobodna

07.03. (14:00)

Građani snažnijih gospodarstava manje ulažu u kriptovalute s obzirom na njihovu ekonomsku (ne)stabilnost

Kako Europljani investiraju: Kriptovalute popularne u siromašnijim zemljama EU, Hrvatska u vrhu

Ulaganje u kriptovalute - Arz.hr

Unatoč velikom rastu svijesti i ulaganja u kriptovalute unatrag nekoliko godina, među zemljama Europske unije još uvijek postoji diskrepancija između ulaganja u kriptovalute u odnosu na tradicionalne investicije poput fondova, dionica i obveznica. Pokazuje to infografika Gilberta Fontane, podatkovnog analitičara Visual Capitalista, koja prikazuje koliki postotak stanovništva u zemljama EU investira u kriptovalute, a koliko u tradicionalnu imovinu. U kriptovalute najviše ulažu Slovenci, što ide u prilog činjenici da se Sloveniju smatra jednom od najotvorenijih država na svijetu za kriptovalute. Čak 18 posto stanovništva u Sloveniji ima neku vrstu ulaganja u kripto. Slijedi Hrvatska s čak 16 posto stanovništva koje je uložilo u kriptovalute. Lider

image

04.03. (17:00)

Viktorove šale i pošalice

Orban ima ideju: “Osnovati novi NATO, sve bi bilo isto, samo treba izbaciti jednu članicu…”

Mađarska poziva na osnivanje ”europskog NATO-a”

“Članice Europske unije trebale bi osnovati vlastiti obrambeni oružani savez, bez SAD-a”, rekao je mađarski premijer Viktor Orbán za švicarski Die Weltwoche. Po njegovu mišljenju, SAD “gleda svoje, a ne europske interese kada je u pitanju rješavanje međunarodne sigurnosne politike”. Svi ruski mediji s ushitom su prenijeli Orbánov prijedlog kao zahtjev za “europskim NATO-om bez SAD-a”. “Moramo biti u stanju obraniti sebe, Europu. Rješenje bi bilo osnivanje europskog NATO-a. To sam predlagao još 2012. godine”, rekao je Orbán te dodao da SAD i EU plaćaju različitu cijenu ratnog sukoba te da “zadnju riječ u svemu imaju Amerikanci, a ne Europljani”. Prema njemu, Zapad je izgubio sposobnost da ujedini svijet, a mnoge nacije – Arapi, Brazilci, Indijci, Kinezi, Turci – žele što brži završetak sukoba u Ukrajini. Jutarnji

28.02. (08:05)

Sile u nastajanju, sile u nestajanju

Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku

HRT: Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku?

Novo istraživanje – u deset EU zemalja te u Indiji, Turskoj, Kini i Rusiji – koje je objavilo Europsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR) otkriva da je rat u Ukrajini doveo do jačanja razlike između načina na koji Rusiju percipiraju Zapad i druge države. U Europi i SAD-u prevladava mišljenje da Ukrajina treba vratiti sav svoj teritorij, makar to značilo produljenje rata. U Kini, Turskoj i Indiji većina anketiranih preferira brzi kraj rata, makar Ukrajina morala ustupiti dio teritorija Rusiji. Tri četvrtine anketiranih u Kini (76%), Indiji (77%) i Turskoj (73%) Rusiju vide jačom ili jednako jakom kao prije godinu dana. Dok ljudi na Zapadu vjeruju da ulazimo u bipolarni svijet koji vode SAD i Kina, anketirani u Indiji i Turskoj predviđaju razvoj multipolarnog svjetskog poretka s brojnim centrima moći. Po takvom scenariju Zapad bi bio samo jedan od centara i ne bi definirao poredak niti bi bio vođa globalne demokracije. Poslovni

21.02. (17:00)

"U diktaturi nema oligarha. To su sve Putinovi agenti"

Mihail Hodorkovski: “Ako se rat nastavi, Putin kreće na Balkan”

Opinion: How Mikhail Khodorkovsky came to identify with Putin - the Lithuania Tribune

Ruski disident Mihail Hodorkovski nekad najbogatiji Rus i oligarh koji je stekao veliko bogatstvo na dubioznim privatizacijama 90-ih, nakon čega je završio u zatvoru zbog sukoba s Vladimirom Putinom, dao je intervju za bečki Der Standard u kojem je govorio i o planovima i potezima Kremlja kako bi preko određenih zemalja provodio svoje vanjskopolitičke interese i ciljeve, a pritom je posebno spomenuo Austriju i Srbiju. Upitan da komentira pitanje ruske kampanje dezinformiranja i financiranje desničarskih stranaka na Zapadu, Hodorkovski kaže da Putin podržava radikale bilo koje prirode. “Riječ je o destabilizaciji. Tada se on može postaviti kao onaj koji upravlja nestabilnom situacijom. Ako se rat nastavi, pokušat će destabilizirati Balkan kako bi otežao život Europljanima”, smatra Hodorkovski. Jutarnji 

21.02. (13:00)

Nekome Unija, drugome manija

Ekonomska nejednakost među članicama Europske unije: jednima 80 posto, a Hrvatskoj 0,2 posto

I uz slap novca iz EU-a, povoljno zaduženje Hrvatske ovisi o reformama - Poslovni dnevnik

Posljednjih se tjedana od Portugala do Bugarske, od Finske do Malte, širi indignacija i šok uslijed otkrića o raspodjeli dopuštenja Bruxellesa državama članicama za isplatu javnih subvencija komercijalnim protagonistima u krizi i nakon nje. Njemačka i Francuska, naime, ukupno su dograbile gotovo 80 posto dozvola, izraženo udjelom u totalu isplaćene pomoći od 672 milijarde eura. Točnije, oko 50 posto tih prava zavrijedila je Njemačka, a približno 30 posto Francuska. Italija je sljedeća, s otprilike sedam posto. Hrvatska se ne vidi, ali složeni laboratorijski nalazi potvrdili su da je ulovila svojih – oko 0,2 posto. Novosti

19.02. (21:00)

150 minuta tjedno

Neaktivnost uzrokuje 10.000 preranih smrti godišnje u Europi

Živim - Hrvati su jedna od najdebljih europskih nacija! Evo koje su nas tri namirnice dovele do toga

Mnogi ljudi koji žive u Europskoj uniji ne vježbaju dovoljno, što dovodi do više od 10.000 preuranjenih smrti godišnje, objavila je u petak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Više od trećine stanovnika EU-a ne dostiže razinu tjelovježbe koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 150 minuta umjerenog do intenzivnog vježbanja tjedno, objavio je OECD. Studija je pokazala da bi se 3,5 milijuna slučajeva depresije i 3,8 milijuna slučajeva kardiovaskularnih bolesti moglo spriječiti do 2050. ako bi ljudi vježbali 150 minuta tjedno. Kad bi europski građani poslušali savjet WHO-a, ne samo da bi se spriječilo više od 10.000 preuranjenih smrti, već bi se prosječni životni vijek u EU-u mogao povećati za dva mjeseca, rekla je organizacija. Tportal

19.02. (08:00)

Strah je reakcija. Hrabrost je odluka (W.Churchill)

Ukrajina je postala najveći poligon za testiranje oružja u povijesti, a EU se naoružava kao nikad dosad

MOĆNO ORUŽJE ALARMIRALO MOSKVU' Ovo je ratna zvijer kojom će se braniti Ukrajina. Putin ne čeka, priprema vojne ciljeve! |

Najdalje je u naoružanju otišla Poljska. Udvostručuje svoje vojne snage, planiraju nabaviti 500 višecijevnih bacača raketa u rangu prestižnog američkog HIMARS-a. Samo 20 takvih sustava u Ukrajini skoro je okrenulo rat u korist Ukrajinaca. Kupuju i 700 novih samohodnih haubica, što je šest puta više nego što ih ima Njemačka,  a poljske tenkovske snage bit će tri puta veće od francuskih ili britanskih. Pojačano se naoružava i Rusiji naklonjena Mađarska, a Švedska i Finska odustale su od desetljeća neutralnih diplomatskih odnosa i zatražile članstvo u NATO-u. Rat u Ukrajini nije ostavio posljedice samo na susjedne zemlje. Kina, Indija, Tajvan i naravno SAD žele biti spremni na sve njegove implikacije, no strah od novih sukoba otišao je toliko daleko da američki diplomati već govore da je azijsko krizno žarište – mogući rat između Kine i Tajvana – blisko povezano s ratom u Ukrajini. Tportal