Nakon objave na portalu, vlasnik pogona Žuvela premješta radnike iz industrijske zone - Monitor.hr
17.03. (08:00)

Ode geto

Nakon objave na portalu, vlasnik pogona Žuvela premješta radnike iz industrijske zone

Nakon što je Faktograf početkom veljače objavio priču o ilegalnom kontejnerskom naselju stranih radnika u Poslovno-industrijskoj zoni Šopot pored Benkovca, tvrtka Žuvela d.o.o koja ih zapošljava započela je njihovo premještanje. Uskoro će se maknuti i sami kontejneri. U 25 mobilnih kućica koje se nalaze blizu odlagališta otpada i energane, osim zaposlenih radnika, smještena su i djeca koja su se rodila za vrijeme njihova rada i boravka u Hrvatskoj. Iz Grada Benkovca odgovorili su nam kako je komunalno redarstvo u više navrata zbog postavljenih montažnih kućica izdavalo upozorenja i naloge sukladno svojim ovlastima, no da su one postale “ustavom zajamčeno pravo na dom”. Faktograf


Slične vijesti

17.03. (22:00)

Idem tamo gdje je sve po mom

Zaposlenicima je plaća važna, no kod odlaska iz tvrtke ni ona ih ne može zadržati

Tržište rada trenutno ‘pršti‘ talentima pa nije ni čudo da se talenti vrlo često prebacuju iz jedne tvrtke u drugu. S dolaskom generacije Z na tržište rada ulaze i novi trendovi, kao što su ‘quiet quitting‘ i ‘rage applying‘. Ovo potonje je nešto manje poznat fenomen, a odnosi se masovno slanje životopisa u druge tvrtke u potrazi za vlastitim ‘mjestom pod Suncem‘, odnosno kvalitetnijim i boljim radnim okruženjem. Pri prelasku na novo radno mjesto kandidati u većini slučajeva traže povećanje paketa plaće i benefita, gdje i male razlike mogu prevagnuti u smjeru odluke za promjenu posla. No, za konačnu odluku kandidatima je također bitna radna atmosfera, prilike za edukaciju i razvoj, rad za poslodavca kojeg smatraju sigurnim itd. Lider

05.12.2022. (13:00)

Proleteri svijeta, klimatizirajte se

Studija: Klimatska kriza ubija radnike

Radnici koji već sada rade slabo plaćene poslove teško da će osigurati vlastitu imovinu od posljedica klimatske krize poput poplava i požara. Hrvatska je pri samom vrhu država članica EU po veličini šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, a pri samom dnu po udjelu osigurane štete. Dok su, prema Europskoj agenciji za okoliš, osigurani gubitci u Danskoj i Nizozemskoj 56% i 55%, u Hrvatskoj je osigurano svega 3% štete. I tu dolazimo do smrtonosnog razloga – svi se radnici neće moći jednako moći zaštititi od vrućina. Radnici hitnih službi za vrijeme najvećih poremećaja, bile to ekstremne temperature, poplave ili odroni, samo će imati neusporedivo više posla. Faktograf

04.11.2022. (18:00)

Da nam živi, živi rad

Diskriminacija radne snage sa zapadnog Balkana u Njemačkoj i EU-u

Regionalni ured za Zapadni Balkan njemačke Zaklade Friedrich Ebert u suradnji s inicijativom Europska alternativa u Berlinu je predstavio rezultate studije “Radnici bez granica: prava radnika sa zapadnog Balkana u EU-u”. Nizom mjera radnicima iz drugih zemalja omogućen je lakši pristup tržištu rada zapadnoeuropskih država, ali im nisu zajamčeni sigurni uvjeti za taj rad. Neki rade na crno, nemaju zaštitu od otkaza i slično. Oni nemaju ista prava kao državljani tih zemalja, niti su dovoljno obaviješteni o svojim pravima. Istraživanja pokazuju kako je nemali broj osuđen na prekarni rad u lošim uvjetima. No, radnici iz siromašnijih zemalja doseljavaju se na načine koji nisu uvijek regulirani zbog čega prihvaćaju lošije uvjete zaposlenja, jer ipak imaju bolju plaću nego kod kuće. DW

29.09.2022. (21:00)

Veliki brat te gleda

Paranoja produktivnosti: menadžeri nadziru računala radnika na daljinu

Tehnologija koja se koristi za nadzor radnika, kojoj su kritičari nadjenuli naziv bossware, široko ukorijenjena u industrijama s nižim plaćama, postaje sve popularnija i u svijetu bijelih ovratnika. Kompanijski menadžeri sve češće prate pritiske tipki, klikove mišem, pa čak i snimaju zaslone monitora svojih zaposlenika. Nadzor zaposlenika eksplodirao je s trendom rada na daljinu; sve zbog straha menadžera da njihovi zaposlenici rade premalo ili nikako. Svijet biznisa zahvatila je “paranoja produktivnosti”, kako je taj fenomen nazvao izvršni direktor Microsofta Satya Nadella u nedavnom razgovoru za  Bloomberg TV. Oko 85% menadžera strahuje da zaposlenici možda i ne rade dovoljno, dok 87% radnika smatra da je njihova produktivnost sasvim dobra. Bug

14.10.2021. (21:00)

Kultura nenaplaćenih prekovremenih i rada na crno

Neistina o “kulturi nerada”

Suprotno stavovima pojedinih ekonomskih analitičara o domaćem lijenom radniku koji premalo radi, podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj govore da su lani prosječno naši radnici odradili 1.834 sata, što je najviše na razini EU. Hrvatska je po toj statistici čak šesta zemlja u svijetu. Usporedbe radi, u Austriji je broj prosječnih radnih sati po zaposlenom lani iznosio 1.400, u Francuskoj 1.402 sata, a još manje u Njemačkoj (1.332 sata) i Danskoj (1.346 sati), državama koje se diče visokom produktivnošću. I podaci Hrvatskog zavoda za statistiku potvrđuju isto: dok se na razini Unije prosječno tjedno radi 37 sati na glavnom poslu, u Hrvatskoj se u prosjeku radi 39,6 sati. Najmanje radnih sati imaju Nizozemci – 30,3 sata tjedno. Novosti

13.08.2021. (01:30)

Od jutra do sutra, za kikiriki

Hrvatski radnici nisu zadovoljni ni plaćama, ni radnim vremenom, ni sigurnošću radnog mjesta

Zadovoljstvo radnika uvjetima rada, poput plaće, dobilo je prosječnu ocjenu 2.2. Kad je u pitanju radno vrijeme, radnici sa sigurnim ugovorima ocijenili su svoje radno vrijeme s 2,8, dok su oni sezonski dali ocjenu 2,1. Prema podacima koje su predstavili iz Novog sindikata Hrvatska, na posljednjem smo mjestu u EU-u po sigurnosti radnog mjesta, odnosno po broju ugovora na neodređeno, gdje nam je postotak najniži. Novi list

19.07.2019. (20:30)

Šta radiš? Mislim.

Moderno radno mjesto: Kako izbjeći košnicu u glavi?

Konstantno prekidanje u poslu znači da nam se nikad ne pruža prilika da duboko razmišljamo, što je problem tvrtkama koje žele izvući najviše iz svojih zaposlenika. Sljedeća velika revolucija morat će ispraviti ovo, a vrijednost koju netko može donijeti u kompaniju bit će procjenjivana ne prema vještini tog nekog, nego to sposobnosti te osobe da se fokusira.

 

30.11.2018. (07:30)

Kao na pravi Dan republike

Sve više ljudi očekuje povišicu, sve manje njih strahuje za svoje radno mjesto

Znakovi oporavka tržišta rada, prema anketi portala Moj posao: 74% ispitanika u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dvostruko više nego 2015. kad je posao planiralo promijeniti njih 39%. Do kraja godine 29% zaposlenih ispitanika očekuje povišicu, a 2015. povećanje plaće očekivalo je daleko manjih 12%. Samo 18% zaposlenih ispitanika strahuje za svoje radno mjesto, a 2015. za svoje je radno mjesto strahovalo njih 45%.
[expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika izabralo bi stranog vlasnika (32%), 17% ispitanika najradije bi radili za sebe, a 15% ispitanika radilo bi za državu. Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (40%). Novac te priznanje za obavljen rad važni su za 18%, odnosno 27% ispitanika, dok je 10% ispitanika izjavilo da im je na radnom mjestu najvažnija dinamičnost posla.[/expand]

02.11.2018. (17:30)

Prazna blagajna

Drago Munjiza: Trgovine se otimaju za najbolje radnike

Velika je bitka za radnike u trgovini, pa čim se netko u probnom roku pokaže, odmah ga zapošljavamo, kaže član Upravnog odbora kutinske trgovačke tvrtke Lonia Drago Munjiza. Dodaje i da je novi trend ugovor na neodređeno vrijeme, počeli su zapošljavati i studente kao prodavače na temelju novih zakonskih promjena, a zapošljavat će i umirovljenike čim se ozakoni nova mogućnost da rade četiri sata uz zadržavanje prava na isplatu mirovine. Prosječna plaća prodavača u Loniji – 3.900 kuna. Poslovni

26.03.2018. (19:27)

Prst na crvenoj tipki

Novo pravilo: Južna Koreja gasi računala svojim službenicima u 8 navečer

Vlasti Seoula uvele su novo pravilo kojom žele državne službenike natjerati da odlaze s posla na vrijeme – petkom u 20 sati gasit će im sva računala. Kažu u glavnom gradu Južne Koreje da žele zaustaviti “kulturu prekovremenog rada”. Program počinje 30. ožujka kad će sva računala biti ugašena u 20 sati, u travnju će im računala gasiti u 19.30, a u svibnju je gašenje u 19 sati. Ono što je najluđe ovdje je reakcija radnika – 61% njih zatražilo je da budu isključeni iz ovog programa. BBC