Napokon otkriveno što uzrokuje Zemljin "jezoviti pjev" - Monitor.hr
17.04.2015. (11:15)

Zemlja vrišti

Napokon otkriveno što uzrokuje Zemljin "jezoviti pjev"

Znanstvenici već jako dugo znaju da Zemlja proizvodi zvuk niske frekvencije koji ljudi ne mogu čuti, ali ga registriraju instrumenti za seizmička mjerenja. Ipak, dosad nije bilo poznato što uzrokuje tu “mikroseizmičku” aktivnost. Studija koja je 10. veljače objavljena u časopisu Geophysical Research Letters objašnjava da do zvuka dolazi zbog valova oceana koji uzrokuju da planet lagano vibrira ili “zvoni”, kako objašnjavaju istraživači. Index, Huffington Post, Independent


Slične vijesti

09.02. (12:00)

I prije su ljeta znala biti nesnosno vruća, ali tada nije bilo ljudi (ni klima uređaja)

Kako se Zemljina klima mijenjala kroz geološku prošlost i što to znači danas

Zemlja je u dalekoj prošlosti prolazila kroz izrazito topla „hothouse” razdoblja, kada su globalne temperature bile i do 30 °C više nego danas. Tijekom eocena, krede i permsko-trijaskog prijelaza nije bilo leda na polovima, oceani su bili gotovo prevrući za život, a masovna izumiranja pratila su nagle poraste stakleničkih plinova. Zajednički uzrok tih promjena bili su veliki ispusti CO₂, najčešće vulkanskog podrijetla. Glavni zaključak: brzi porast stakleničkih plinova uvijek je u prošlosti vodio ekstremnom zagrijavanju – i današnje zagrijavanje slijedi isti obrazac. Nat Geo

18.01. (14:00)

Pod morem još dijelimo adresu

Europa i Sjeverna Amerika možda se još nisu potpuno razdvojile, ako gledamo tektonske ploče

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Gondwana Research sugerira da razdvajanje euroazijske i sjevernoameričke tektonske ploče u sjevernom Atlantiku još nije u potpunosti dovršeno. Znanstvenici tvrde da područja oko Islanda i Davisova prolaza sadrže ostatke rastegnute kontinentalne kore, a ne samo oceansku i vulkansku, što upućuje na „zaglavljeno“ razdvajanje kontinenata. Ako se potvrdi, ovo otkriće moglo bi promijeniti način na koji se definiraju kontinentalne granice te poboljšati modele tektonskih gibanja, seizmičkog rizika i geoloških resursa. Index

26.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed razbije planet – i još ostavi suvenir

Teja, svemirsko tijelo koje je udarilo u Zemlju i stvorilo Mjesec, potekla iz unutarnjeg Sunčevog sustava

Nova studija sugerira da je Teja, planetarna protoplaneta koja je prije 4,5 milijardi godina udarila u proto-Zemlju i stvorila Mjesec, zapravo nastala u unutarnjem Sunčevom sustavu – bliže Suncu nego Zemlja. Analizom izotopa u uzorcima sa Zemlje, Mjeseca i meteorita, znanstvenici su utvrdili da Tejini kemijski potpisi nisu identični Zemljinima, ali najviše odgovaraju materijalu iz unutarnjih regija sustava. To znači da su Zemlja i Teja vjerojatno bile susjedi u ranom protoplanetarnom disku. Index

30.10.2025. (19:00)

Veliki plinoviti brat

Jupiter možda spasio Zemlju od sudbine superzemlje

Novo istraživanje sa Sveučilišta Rice sugerira da je mladi Jupiter spriječio Zemlju da završi preblizu Suncu i postane negostoljubiva “superzemlja”. Analiza meteorita pokazuje da su postojale dvije generacije materijala od kojih su nastajali planeti, a računalne simulacije otkrivaju da je Jupiterov rast preusmjerio plin i prašinu, stvarajući uvjete za kasnije formiranje Zemlje. Znanstvenici zaključuju da je taj plinoviti div ključan za stabilnost Sunčeva sustava – pravi arhitekt našeg kozmosa. tportal

28.09.2025. (20:00)

Naš planet skoro da više nije za ljude

Potsdamski institut za klimu: Ugroženo sedam vitalnih sustava Zemlje

Novo izvješće Potsdamskog instituta za istraživanje klime (PIK) otkriva da je prekoračeno sedam od devet kritičnih planetarnih granica, ugrožavajući vitalne funkcije Zemlje. Nova opasnost je zakiseljavanje oceana, uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva i deforestacijom, što ugrožava morske ekosustave i prehrambene lance. Prekoračeni su i pragovi za klimatske promjene, biosferu i cikluse dušika/fosfora. Iako su zagađenje aerosolima i ozonski omotač još u sigurnim granicama, trendovi su alarmantni. Znanstvenici pozivaju na hitnu akciju, ističući da je destabilizacija planeta sve veća. HRT

28.07.2025. (12:00)

Biljke šapuću satelitima

I naša Zemlja ima puls, pokazuju satelitske snimke


„Puls Zemlje“ odnosi se na ritmične promjene u fotosintezi koje sateliti prate pomoću fluorescencije klorofila izazvane Suncem (SIF) – slabog sjaja koji biljke emitiraju i koji otkriva koliko ugljikova dioksida apsorbiraju, što pokazuje zdravstveno stanje planeta. X

28.05.2025. (13:00)

Dotad ćemo se ionako preseliti valjda na Mars, ako ne i malo dalje

Znanstvenici izračunali: Za oko 250 milijuna godina Zemlja će biti nenastanjiva za većinu živih bića

I to ne zbog klimatksih promjena, nego zbog postupnog jačanja Sunčeve svjetlosti kako stari. Veća količina zračenja dovest će do zagrijavanja Zemljine površine i promjena u ciklusima ugljika, čija će koncentracija u zraku početi drastično padati. To će imati katastrofalan utjecaj na biljke jer je CO₂ neophodan za fotosintezu. Projekcije su da će tada Zemlja biti potpuno drugačija nego danas. Drugim riječima, uvjeti na našem planetu vratit će se u stanje u kakvom su bili prije 2,5 milijardi godina – prije tzv. velikoga oksidacijskog događaja. Isto tako, prema procjenama svi će kontinenti biti spojeni u jednom, što će dodatno pogoršati klimatske uvjete jer će povećati unutarnje temperature, smanjiti dostupnost vode i pojačati sezonske ekstreme. Studije pokazuju da Zemlja neće “umrijeti” u jednom trenutku, već u nizu faza. Ovo nije tu da nekoga plaši, jer se radi o projekciji daleke budućnosti, već pomaže saznanjima da su klimatski uvjeti kakvima i danas živimo zapravo privremeni i krhki. Index

21.04.2025. (23:00)

Kad planine imaju krizu identiteta – doslovno tonu u sebe

Slučajno otkriven dokaz da se Zemlja “ljušti” ispod Sierra Nevade

Znanstvenice sa Scrippsova instituta za oceanografiju otkrile su neuobičajene duboke potrese ispod Sierra Nevade na dubinama od 20–40 km, gdje potresi inače nisu bili mogući. Analiza je pokazala da se događa rijedak geološki proces – propadanje litosfere, pri kojem gušći slojevi Zemljine kore tonu u plašt. Proces se odvija postepeno i pruža uvid u nastanak kontinenata. Iako nevidljiv s površine, ostavlja seizmički i strukturalni trag, posebno u središnjem dijelu lanca. Razumijevanjem ovog procesa znanstvenici mogu steći bolji uvid u funkcioniranje planeta i procese ispod njegove površine, uključujući pojavu potresa koje se dovodi u vezu s tim procesom. Index

01.04.2025. (21:00)

Kad ni vlastita jezgra više ne zna kamo ide

Zemljina jezgra se okreće unatrag – posljedice su nama neprimjetne, no otkriće je važno

Znanstvenici su otkrili da se unutarnja jezgra Zemlje, golema kugla željeza i nikla, počela okretati sporije od kore i plašta, što znači da se relativno gledano vrti unatrag. Do ovog su zaključka došli analizirajući seizmičke valove potresa i nuklearnih testova. Ova promjena može utjecati na magnetsko polje, a time i na navigaciju te klimatske procese. Također sugerira da jezgra nije potpuno kruta, već se može deformirati. Iako ne donosi neposredne katastrofe, ovo otkriće potvrđuje da naš planet ostaje misteriozan i dinamičan. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

02.03.2025. (15:00)

Ledeno doba na pretplatu

Sljedeće ledeno doba stiže za 11.000 godina – osim ako ga ne otkažemo klimatskim promjenama

Tim međunarodnih istraživača usporedio je promjene zabilježene u Zemljinoj klimi u posljednjih milijun godina s rotacijom plavog planeta oko Sunca. Proučavajući tri parametra ove rotacije – nagib Zemljine osi, njezino kolebanje i samu putanju orbite, koja je blago eliptična – uspostavili su podudarnost. “Uspjeli smo predvidjeti svaku deglacijaciju u posljednjih 900.000 godina”. Na Zemlji su se dugo izmjenjivala glacijalna razdoblja i toplija međuglacijalna razdoblja. Posljednje ledeno doba završilo je prije otprilike 11.700 godina. Predviđanja se uzimaju u obzir glede prirodnih procesa bez ljudskog utjecaja, konkretno razine ugljika u atmosferi prije industrijske revolucije, koji bi te odnose mogli poremetiti, zaključak je znanstvenika. HRT