Naš je televizijski sadržaj vođen smjernicama za lobotomiju - Monitor.hr
30.12.2022. (13:00)

Nekritična masa

Naš je televizijski sadržaj vođen smjernicama za lobotomiju

U današnjoj dominaciji televizijskog medija, koja je s jedne strane zasluga široke rasprostranjenosti streaming servisa, ali s druge i mogućnosti javnih servisa kao što je BBC da odgovaraju na nove tehnološke trendove i ostaju relevantni, potražnja za kvalitetnim televizijskim sadržajem uistinu je velika. Karakterizirajući vlastitog gledatelja kao onog kojeg “socijalna kritika ne zanima”, HRT je pred prepunjenom dvoranom nezavisnih proizvođača “prosječnog Hrvata” eufemizmima sveo na lobotomiziranu spužvu koju zanimaju samo reality showovi i jeftina zabava, propuštajući istovremeno da su serije koje su zaradile milijune i milijune bile, ni više ni manje, nego socijalne kritike. Kao u kakvom paralelnom svemiru, dok se televizijske serije u svijetu bave sustavnim promišljanjem društva i okupljaju masovno gledateljstvo na račun ozbiljnog autorskog rada, javni servis tvrdi da je sve što gledatelju treba “eskapizam”. Kulturpunkt


Slične vijesti

04.11. (10:00)

Serija koja se ne odbija

The Offer – genijalna serija o nastajanju kultnog Coppolinog filma

Paramountova serija ‘The Offer’ savršen je omjer činjenica, ali i fikcije korištene u priči o stvaranju vjerojatno najutjecajnijeg filma 20. stoljeća, Coppolinog ‘Kuma’. Zahvaljujući seriji doznajemo da je mafija bila uvrijeđena time kako su u romanu i filmu prikazani Talijani rođeni u Americi, zbog čega su protestirali te su čak osnovali talijansko-američku ligu protiv klevete. Kako su uspjeli okupiti nevjerojatnu ekipu, od samog Coppole preko Marlona Branda do tad neafirmiranog Ala Pacina, uz mnogobrojne druge probleme – od nesuglasica među samim producentima, vrlo ograničenog budžeta pa do stvarnih mafijaških obračuna. Priča se vrti oko producenta Ala Ruddyja koji je uspio povezati sve konce i svima dati ponudu koju nisu mogli odbiti. Deset epizoda, sjajni glumci koji glume stvarne osobe, izvrstan scenarij uz finu dozu drame, intrige, ali i humora. Tportal, Forum

11.10. (22:00)

Nepravda će biti ispravljena

Čini se kako Seinfeld nakon 25 godina dobiva nove nastavke

Tijekom stand-up seta Jerry Seinfeld je na nedavnom nastupu otkrio bostonskoj publici kako skriva malu tajnu o finalu showa. “Nešto će se dogoditi što ima veze s tim završetkom”, kazao je Seinfeld aludirajući kako bi, na oduševljenje brojnih obožavatelja, serija mogla dobiti zadovoljavajući završetak. Serija završava tako što glavni protagonisti bivaju uhićeni i smješteni u pritvor. Više od 76 milijuna finale je uživo pratilo preko malih ekrana, što ga je učinilo jednim od najgledanijih televizijskih prijenosa u povijesti. Posljednja epizoda izazvala je niz negativnih reakcija, mahom jer je publika smatrala kako omiljen im serijal nije dobio zasluženi završetak. Zanimljivo, s godinama se i Seinfeld složio s ovom konstatacijom i izrazio žaljenje pa ne čudi što gledateljima namjerava ponuditi alternativni kraj. Journal

04.10. (16:00)

Ajde, ipak neki pomak

Marjanović o seriji o HGSS-ovcima: Gora nije najgora

Neke od prvih reakcija koje smo prenijeli vezano za novu HRT-ovu seriju Gora bile su uglavnom negativne, ali nakon prve epizode nije bilo teško doći do zaključka da ekipa na internetu malo pretjeruje. U oko odmah upada novopečena fascinacija vizualnim identitetom skandinavskih serija, pa i ovdje imamo gomilu ispranih boja koje seriji daju malo mračniji i ozbiljniji ton. Iako se možda malo previše oslanjaju na snimke dronom (što je stvar osobnog ukusa i mnogima nebitan detalj), Gora je više nego solidno snimljena i dinamično montirana serija koja je očito i adekvatno budžetirana. Najproblematičniji dio serije leži u dijalozima, a čak ni kvalitetni glumci nisu u stanju udahnuti život u neke trenutke koji zvuče neoprostivo mehanički. Hrvoje Marjanović za Index. Komentiraju i na Forumu.

27.09. (15:00)

Ugasi TV i uključi mozak

Zamke streaming servisa – kako se oduprijeti algoritmima koji nam oduzimaju vrijeme i pažnju

Bill Gates je još devedesetih iznio svoju dobro znanu, pragmatičnu viziju internetske budućnosti: “Sadržaj je ono što će na internetu donositi ozbiljan novac, jednako kao što je to slučaj i s televizijskim emitiranjem”. Content is king danas je neuništiva paradigma koja, baš kao u Gatesovom profetskom tekstu (ideje poznate i iz filma Network), pogoni industrije i ekonomije, a pobjeđuju oni koji kroz medij interneta nude informacije i zabavu. Serije na streaming servisima se naručuju i otkazuju kao na traci, neovisno o gledanosti ili narativnoj koherenciji, bitna je samo dostupna količina “sadržaja”, ali ne i njegova kvaliteta ili popularnost. Njih ne zanimaju angažirani gledatelji i gledateljice, samo bezimeni “korisnici” lišeni bilo kakvog agensa osim onog metričkog. Kao i društvene mreže, streaming servisi bore se za dominaciju tržištem eksploatacijom ekonomije pažnje. Što više vremena provedemo na nekoj platformi, ta je platforma inherentno vrjednija na tržištu. Prepreka je mnogo, ali nisu nepremostive. Iako su samo nešto manje komforne od par klikova na daljinskom upravljaču ili mišu, uključuju nevjerojatna socijalna iskustva poput šetnje, razgovora, vremena i pažnje za refleksiju o doživljenom. Kulturpunkt

12.08. (12:00)

Kad sporedni lik uđe u prvi plan

Zašto su u televizijskim serijama uvijek najbolje one epizode bez glavnih likova?

The Last of Us' Production Designer on Avoiding Using Green Screens

Ono za čime u posljednje vrijeme posežu mnogi autori najvećih hitova na streaming servisima, formula je koja je postala zapravo fenomen. Naime, u svakoj sezoni pojedine serije barem u jednoj epizodi nema glavnih glumaca, već je fokus stavljen na neku sporednu priču, i time su napravili pun pogodak. Ono u čemu se mnogi slažu je da te “samostalne epizode” omogućuju gledateljima da se “odmore i oporave” od napetih prijašnjih epizoda dok im u isto vrijeme nude priliku da doznaju nešto više o sporednim likovima. No, kao i sve, i ova priča ima dvije strane, odnosno i druge razloge zašto se tvorci odlučuju na takvo što, a jedan od njih se krije u proračunskim ograničenjima. Tportal

25.06. (13:00)

A djelovalo je obećavajuće

Recenzija: Šesta sezona Black Mirror ukazuje da je možda vrijeme za gašenje projekta

Nakon četiri godine pauze, na Netlix je prije par dana stigla šesta sezona antologijske serije. Nesumnjivo slabija od onoga što smo gledali ranih godina, zrcalo je odražavalo ugroženog, psihički i emocionalno stiješnjenog čovjeka u vrlom novom svijetu koji je, unatoč svoj bizarnosti, ipak imao izvjesnu dozu plauzibilnosti. Sve dosad. Neovisno o tome jesu li se bavili zamkama modernog konzumerizma, podmuklim mehanizmima funkcioniranja suvremene demokracije ili dinamikom ljudskih odnosa u vremenu društvenih mreža, ranije su nastojali pomicati gledateljski horizont očekivanja, odnosno biti ispred svog vremena. Ako s Netflixom ne iznjedre kakav ludi preokret – osudili su svoj projekt na irelevantnost u budućnosti. Telegram.

30.05. (21:00)

Jadni bogataši

Serija ‘Succession’ – I miljarderi plaču

U svijetu koji bar jednom po desetljeću potrese financijska kriza, zaista je odvažno napraviti seriju o milijarderima, i to tako da se publika može poistovjetiti s likovima koji uživaju bogatstvo kakvo 99% gledatelja ne bi zaradili ni u deset života. Serija je ipak uspjela probuditi empatiju za bogataške drame, prvenstveno zahvaljujući genijalnim glumcima i duhovitom, pametnom scenariju. Drugim serijama “Succesion” je slična po satiričnom humoru, popkulturnim referencama i strelovitoj kameri koja fikciji daje dokumentaristički štih. Ravno do dna

23.03. (17:00)

Život nakon pandemije

The Last of Us – traženje svjetla u sumraku civilizacije

Od Romerove „Noći živih mrtvaca“ (1968.) priče o zombijima narasle su u vlastiti žanr u kojem je bitnije kako su likovi pokušali preživjeti apokalipsu nego uvjerljivost njenog nastanka. Bez obzira na uspjeh igre, adaptacija ne bi bila toliko uspješna da u naslovnoj ulozi nije Pedro Pascal. Ljudsko društvo je propalo, gradovi su obrasli zelenilom, a oaze zajednica nalaze se u zonama karantene kojima upravlja militantna vlada FEDRA. Kako je i igra bila apsolutni hit u vremenu kad je izašla, ne iznenađuje što je ova serija iza sebe ostavila golem društveni odjek, ne samo u žanru priča o zombijima ili postapokaliptičnom SF-u, nego i u drugim aspektima, poput spomenute muzike ili progovaranja o pitanjima vlasti i otpora, LGBT+ ljubavi i alternativnih oblika društvene organizacije. Ravno do dna

03.03. (14:00)

Humor koji nije smio izaći iz seoske birtije

Pavlić: Da, seksistički je, krkanski i glupo, ali Veličana ne treba ‘cancelirati’ zbog hvatanja kipa Zagorke za grudi

Pretpostavljam da nije dobro razmislio prije nego što se upustio u takvo ‘bacanje fore’, ali ništa od toga nije opravdanje. Može biti isprika. I bilo bi lijepo da se ispriča. I razmisli. Jer fora mu je, prije svega ostalog – prije svih ideja o satiri, subverziji, podtekstnim porukama, ovome i onome – bila odurna i neukusna. Zamislio je svoj serijal u kojem glumi turističkog vodiča kao satiru na turizam i društvo, pomaknutu zezanciju u kojoj ljudima pokazuje one dijelove Zagreba i Hrvatske koji se inače ne nalaze na meniju turističkih putešestvija pa se usput odlučio sprdati s nekim turističkim općim mjestima kao što su spomenici. Samo to, kao koncept, uopće nije loše, dapače. Šteta što je takvim glupim ispadom sa Zagorkom uništio inače interesantan koncept. No, zašto mu nitko s HTV-a nije rekao da je to fuj? Nije moguće da nisu ubrali ili da su to smatrali tek usputnim štiklecom jer cijela priča s grudima stoji u naslovu epizode. Zrinka Pavlić za Tportal.