Naš Zakon o radu ne propisuje obavezu poslodavca da radniku isplati regres, ali neke tvrtke ga isplaćuju - Monitor.hr
16.07. (16:00)

Regresoterapija

Naš Zakon o radu ne propisuje obavezu poslodavca da radniku isplati regres, ali neke tvrtke ga isplaćuju

Ali zato u dm-u, lancu drogerija koji u Hrvatskoj zapošljava 1800 radnika i s ne bez razloga nosi titulu najpoželjnijeg poslodavca, ništa ne kriju. Oni s ponosom kažu da svojim ljudima žele pružiti podršku u svim aspektima života. “U lipnju smo stimulacijom u visini prosječne mjesečne plaće nagradili svakog pojedinog djelatnika kako bismo im omogućili što bezbrižniji i ugodniji odmor”, kaže nam Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa u dm-u. Iznos prosječne plaće za tekuću poslovnu godinu dm će objaviti na svojoj godišnjoj konferenciji za medije, ali će on svakako biti veći od prošlogodišnjeg kada je iznosio 10.787,52 kuna. Naime, od početka godine plaća je u dm-u svima dvaput rasla, najprije u siječnju za 3,5 posto, a sada za lipanj još 4,5 posto, a osim toga regresa, dobili su još jednu stimulaciju u visini prosječne mjesečne plaće. Slobodna


Slične vijesti

Jučer (19:00)

Može tu, a može i tamo

Popis proizvoda koji se najčešće bacaju u pogrešan spremnik za otpad

Predstavljeni novi spremnici za opasan otpad - Poslovni dnevnik

Mnogim ljudima još uvijek nije jasno u koje spremnike treba baciti određene proizvode. Donosimo popis onih koje ljudi najčešće bacaju u pogrešne spremnike. Npr. britvice za brijanje – budući da je riječ o proizvodu koji je obično napravljen od metala i plastike, ljudi ga često bacaju u žuti spremnik. I to ne bi bilo pogrešno kad britvica ne bi bila korištena. Nakon korištenja treba je odložiti u spremnik za mješoviti otpad. Zauljeni i prljavi papir i aluminijska folija također spadaju u mješoviti otpad (čista aluminijska folija baca se u žuti spremnik). S druge strane, ako ste s malo papira zamotali kuhinjske otpatke, možete to baciti u smeđi spremnik, kao i ako ste papirnatim ubrusom obrisali npr. stol ili nos. Ako ste pak na njega pošpricali sredstvo za čišćenje, onda ga morate baciti u mješoviti otpad. Tportal

Jučer (18:00)

Nije dobro

Realne plaće padaju, a troškovi rada rastu

Realne plaće padaju, a troškovi rada rastu. Stvara se katastrofalna situacija

Najnoviji podaci o kretanjima plaća, cijena i troškova rada pokazuju zabrinjavajuć trend: troškovi rada rastu, a realne plaće padaju. Temeljni razlog zbog kojeg se to događa je inflacija. Tako se danas nalazimo u situaciji da troškovi rada kompanijama sve više rastu, a stvarna kupovna moć plaća pada unatoč nominalnom rastu. Podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su neto plaće u srpnju bile realno 4,3 posto niže nego u srpnju prošle godine, iako su nominalno bile veće za 7,5 posto. Razlog je taj što plaće “jede” inflacija pa se, iako su brojčano i veće, njima može kupiti manje proizvoda i usluga jer je rasla cijena gotovo svega. Index

 

Jučer (13:00)

Hoće li stranci navaliti na hrvatske njive?

Istječe embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta, a naše parcele su najjeftinije u EU

Izvori znanja u poljoprivredi | Seoski Poslovi - Portal o poljoprivredi

Približavanjem kraja embarga na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima Europske unije, primjetan je rast cijena parcela. No zbog problema u poljoprivredi i ograničenja u trgovanju, koja će i ubuduće štititi domaće kupce, prosječne cijene su i dalje znatno jeftinije nego u ostalim europskim zemljama. Na regionalnoj razini oranice i pašnjaci najskuplji su u jadranskoj Hrvatskoj (40.793 kune ili 5414 eura, odnosno 25.313 ili 3360 eura) dok su livade u prosjeku najvrednije u sjevernoj Hrvatskoj (19.021 kunu ili 2525 eura). Prema zadnjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska s prosječnom cijenom od 3440 eura po hektaru ima najjeftinije obradivo zemljište u Europskoj uniji. Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji cijena hektara iznosi u prosjeku 21.451 euro i šest puta je viša nego u Hrvatskoj. U Nizozemskoj, s najrazvijenijom poljoprivredom u EU, cijene parcela dostižu gotovo 70.000 eura po hektaru. Tportal

tportal

Jučer (10:00)

Dug je zao drug

230.000 Hrvata je u blokadi, muškarci troše više od žena, 80,4 % građana ne uspije vratiti dug unutar godine dana

Five Easy Ways Startups Can Manage Debts From Day One

Ukupni evidentirani dug građana prema bankama je trenutno 18 milijardi kuna, i to samo glavnice, a ako uzmemo u obzir i dospjele neplaćene kamate svota se penje na 24,5 mlrd kuna. Trenutno je 230.000 blokiranih građana. Analiza potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje prema rodnom kriteriju, pokazala je da se više od 70 posto ukupnog duga Republike Hrvatske, a u nekim županijama i više, odnosi na dug muškaraca. Čak 80,4 posto građana Hrvatske ima dug koji traje više od 360 dana, a industrija u kojoj se nagomilalo najviše ovrha je trgovina na veliko i malo, nakon čega slijede sektor građevine i prerađivačka industrija. Građani su ukupno najviše dužni financijskom sektoru – bankama, kreditnim unijama, štedionicama, leasing kućama i osiguravajućim društvima. Ukupni dug potrošača u svim sektorima veći je od 18,4 milijarde kuna, pokazuju podaci na dan 31. kolovoza 2022. 24sata

Nedjelja (10:00)

Rješenje je u kružnoj ekonomiji

Godišnje bacamo oko 50.000 tona odjeće i obuće

Used,Clothes,At,Recycling,Utility.,Circular,Economy,Concept.

U Europskoj uniji baca se 5,8 milijuna tona tekstilnog otpada na godinu, u Hrvatskoj oko 50.000 tona, a u svijetu godišnje nastane 92 milijuna tona tekstilnog otpada. Očekuje se da će do 2030. taj broj narasti na 134 milijuna tona. Za razgradnju tekstila na odlagalištu potrebno je više od 200 godina. Iz Zagreba je prije koju godinu uklonjeno 560 spremnika za odlaganje tekstilnog otpada, a razlog je, kako kažu iz Čistoće, neodgovorno postupanje građana prema spremnicima. Da se pita građane, odgovor bi bio drukčiji: spremnici su bili premaleni, neadekvatni, bilo ih je premalo i nisu se praznili redovito. Porazan je podatak da se od ukupne količine otpadnog tekstila i obuće u 2020. godini samo 14 % recikliralo, a 64 % završilo je na smetištu. 24sata

26.09. (01:00)

Emigrirat.

Žene, žrtve obiteljskog nasilja nemaju skoro nikakvu zaštitu kad nasilnik izađe iz zatvora jer se on smatra – rehabilitiranim

Odvjetnica Jadranka Sloković  kaže da poslije izdržane zatvorske kazne, kazneno pravo de facto ne predviđa nikakve mjere zaštite žrtve: “Mjere opreza koje sud izriče počiniteljima obiteljskog nasilja, kao što su zabrana približavanja žrtvi, ograničena su samo za vrijeme trajanja sudskog postupka, ili za vrijeme uvjetnog otpusta iz zatvora do isteka dosuđene zatvorske kazne. Međutim, nakon što istekne zatvorska kazna, kazneno pravo ne predviđa nikakve mjere zaštite žrtve. Kazneno pravo služi kažnjavanju, a država se mora potruditi da kroz neke druge mehanizme zaštiti žrtvu i pomogne joj, što je u slučajevima kad je počinitelj psihopat ili emocionalno nestabilna osoba vrlo opasno za žrtvu” Jutarnji

26.09. (00:00)

Ususret Svjetskom prvenstvu u nogometu u Kataru

Kapetanova traka duginih boja. Ne na mom rukavu

Kapiten naše fudbalske reprezentacije na Mundijalu neće nositi traku duginih boja. Osam evropskih država uključilo se u akciju „Jedna ljubav“ protiv diskriminacije. Poruka je upućena prvenstveno domaćinu Svetskog prvenstva, Kataru. U toj azijskoj državi i dalje je na snazi zakon koji zabranjuje homoseksualnost, te su se neki LGBT+ navijači zabrinuli da li će biti uhapšeni. Prvi čovek Katara na Generalnoj sednici Ujedinjenih Nacija rekao je da su apsolutno svi ljudi širom sveta dobrodošli i da se diskriminatorni zakoni na strance neće odnositi. Holandiji, koja je u grupi sa reprezentacijom domaćina, reči katarskog Emira nisu bile dovoljne. Pokrenuli su zato akciju sa kapitenskim trakama kako bi izvršili dodatni pritisak. Ubrzo im se pridružilo još sedam od trinaest evropskih država. Ne i Srbija. Ne i Hrvatska. Peščanik

25.09. (19:00)

Pogotovo ako su starije

Žene u hrvatskom IT-u plaćene su znatno manje od muškaraca

Hrvatski startup TABU.hr, nastao pod okriljem tvornice startupa Bornfight, već neko vrijeme podiže prašinu objavom analize plaća u IT sektoru. U TABU je do sada uneseno 18.634 plaća. Kada validiraju sve podatke, izraženo u postocima, u TABU-u je omjer spolova – 74% muškarci, 26% žene. Većina unosa, neovisno o spolu je na middle senioritetu, ali kao što je vidljivo iz grafova, udio žena na seniorskim pozicijama pada u odnosu na muškarce. Vidimo i da je i taj mali udio žena potplaćen u odnosu na muškarce. Muškarci na junior pozicijama u prosjeku su plaćeni 8.015 kn mjesečno, a žene 7.605 kn, što je za 5% manje. Na middle pozicijama muškarci prosječno zarađuju 11.843 kn mjesečno, a žene 10.674 kn (10% manje), dok je na seniorskim pozicijama najveći nesrazmjer: muškarci su u prosjeku plaćeni 16.887 kn mjesečno, a žene 13.899, čak 18% manje od svojih muških kolega. Bug

03.09. (22:00)

Strašno!

U Hrvatskoj 90 pedofila dobilo rad za opće dobro: Umjesto u zatvor, šalju ih na rad s djecom

U Hrvatskoj postoji tzv. registar pedofila, odnosno on se nalazi u Kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, kojemu mogu pristupiti samo poslodavci koji namjeravaju zaposliti osobu, ali prije toga moraju dobiti pismenu dozvolu osobe za njenu provjeru nalazi li se u tom registru. Poslodavci mogu, ali i ne moraju, pri zapošljavanju provjeriti je li kandidat u tzv. registru pedofila. Podaci o pedofilima ne čuvaju se trajno, kao u drugim europskim državama, što je za 24sata potvrdila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. “Uvid u registar ne mogu dobiti svi. Imamo situaciju da, kad ne platite pristojbu ili porez, javno su dostupni podaci da ste dužnik. Onaj tko je osuđeni seksualni predator briše se iz evidencije za par godina i tako opet može raditi s djecom. Sucima su potrebne edukacije o pravima djece da ona budu iznad prava počinitelja. Imamo blage kazne koje su poruka žrtvi da je seksualni zločin beznačajan čin koji ne nailazi na snažnu društvenu osudu, time se ponižava žrtva”, upozorava Pirnat Dragičević. 24sata