NATO na prekretnici: "Nemamo dovoljno streljiva za sebe i za Ukrajince, čekaju nas goleme promjene" - Monitor.hr
23.11.2022. (13:00)

Pol kile streljiva molim i dvije granate za HAMARS. Može na 6 rata?

NATO na prekretnici: “Nemamo dovoljno streljiva za sebe i za Ukrajince, čekaju nas goleme promjene”

Amerikanci Kijevu šalju novu pomoć. Stiže još dalekometnih sustava HIMARS, ali i precizne navođene granate - Novi list

Najviši obrambeni dužnosnici u Europi kažu da su zbog manjka zaliha oružja i streljiva zapadnih saveznika potrebni hitni razgovori o tome na koji način nastaviti pomagati Ukrajini, piše portal Defense News. Članice NATO-a koje su poslale oružje i opremu vrijednu milijarde dolara sada se muče da ispune vlastite obveze koje zahtijeva NATO-ov ugovor o kolektivnoj obrani. Odluke koje će sada donijeti mogle bi imati posljedice za njihovu vlastitu sigurnost, ali i za krajnji rezultat ukrajinske borbe protiv Rusa. “Ako nastavite slati oružje, streljivo i opremu Ukrajini morate procijeniti kakav rizik preuzimate po vlastitu spremnost na obranu”, rekao je predsjednik Vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, na Halifax International Security Forumu. Jutarnji


Slične vijesti

19.11. (10:00)

I oni imaju svog Todorića

Apple bi mogao biti prisiljen Europskoj uniji platiti 13 milijardi eura poreza

EU tvrdi kako je Apple ostvario nepravedne koristi od dvije odvojene porezne odluke u Irskoj kojima je tvrtci omogućeno da plaća stopu poreza od tek 0.005 posto svog globalnog profita. Odvjetnik Pitruzzella je preporučio da Europski sud pravde poništi tu presudu, a slučaj vrati na Opći sud kako bi se donijela “nova meritorna odluka.” Očekuje se da će Europski sud pravde konačnu presudu donijeti unutar sljedećih nekoliko mjeseci. Financial Times prenosi kako bi presuda protiv Applea mogla dovesti do toga da će i druge zemlje unutar Europske unije, pa čak i SAD, tražiti dio ukupnog iznosa od 13 milijardi eura. Forbes

17.10. (09:00)

E, pa sretno s tim

EU zabranjuje mikroplastiku u brojnim proizvodima

Mikroplastika se može širiti zrakom, vodom ili tlom i ne može se ukloniti nakon što dođe u okoliš. Budući da se ne razgrađuje prirodno, može stoljećima predstavljati prijetnju životinjama i biljkama te ući u prehrambeni lanac. Procjenjuje se da trenutačno svake godine u Europskoj uniji u okoliš dospije oko 42.000 tona mikroplastike koja se dodaje proizvodima. Još uvijek nije dovoljno istraženo kakve to točno posljedice može imati na naše zdravlje. Europska komisija sada je usvojila mjere u skladu s propisima REACH o štetnim kemikalijama. Novom zabranom mikroplastika je definirana kao “čestice sintetskog polimera manje od pet milimetara koje su organske, netopljive i nerazgradive”. One se nalaze u brojnim proizvodima, uključujući šminku, kozmetiku, proizvode za čišćenje, svjetlucave proizvode, pesticide, gnojiva, igračke, lijekove… DW

11.10. (14:00)

Pomoć svima, a ne samo njima

Geopolitičke posljedice: Izrael, Hamas i slabost Zapada

Iz Berlina, Washingtona i Bruxellesa stižu izjave o solidarnosti s Izraelom. Ali, geopolitički je za Zapad ova eskalacija bliskoistočnog konflikta trenutno izuzetno nepovoljna. Njemačka trenutno upućuje 250 milijuna eura pomoći palestinskim područjima, dodavši kako ne financiraju autonomnu vlast i da se ne pomaže Hamasu. Ali, ponekad nije jednostavno utvrditi u čije ruke dospijeva novac. Ponovno izbijanje konflikta ugrožava dugoročne napore SAD-a da se stabilizira regiju Bliskog istoka. U to pripada i otopljavanje odnosa Izraela i Saudijske Arabije. Usprkos razumijevanju zapadnih zemalja za izraelski vojni odgovor, u njihovom interesu je smirivanje sukoba. Biden ima poteškoće održati financijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Ako bi sada na duže vrijeme američki resursi bili vezani za bliskoistočno područje, nedostajali bi u ratu u Ukrajini. Međutim, fokus SAD-a je kratkoročno i na Ukrajini, a dugoročno na Kini i indopacifiku. DW

24.09. (18:08)

Nevidljiva kupola za što veće područje

Sky Shield: protuzračna obrana Europe

No to Sky Shield

U zaštitnom kišobranu NATO-a za Europu postoje nedostaci koji bi trebali biti uklonjeni sustavom protuzračne obrane European Sky Shield Initiative (ESSI -Europski nebeski štit), koji je Njemačka pokrenula prošlog listopada. Tada je 15 zemalja na marginama sastanka NATO-a u Bruxellesu potpisalo deklaraciju o namjeri uspostavljanja europske protuzračne obrane. Pored Njemačke to su: Belgija, Bugarska, Estonija, Finska, Velika Britanija, Latvija, Litva, Nizozemska, Norveška, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Češka i Mađarska. Kasnije su se pridružile Danska, Švedska, Austrija i Švicarska. Francuska, Italija i Poljska još nisu pristupile inicijativi. Pariz je kritizirao planove kupovine tehnologija iz Izraela i SAD-a. Cilj ESSI-ja je nabava obrambenih sustava kratkog, srednjeg i dugog dometa kako bi se mogle spriječiti sve prijetnje iz zraka. U tu svrhu se postojeći sustavi zaštite trebaju zamijeniti modernima kao što je IRIS-T. S pomoću IRIS-T moguća je obrana od raketa, krstarećih projektila, dronova, aviona i helikoptera na udaljenosti do 40 kilometara i na visini do 20 kilometara. Cijena po komadu: oko 145 milijuna eura. Deutsche Welle

24.09. (10:00)

Dobro zvuči, loše izgleda

Yanis Varoufakis: Ekonomija zelene tranzicije

Europski zeleni plan – šansa za hrvatsko gospodarstvo

Pogubno odugovlačenje jedan je od uobičajenih odgovora Evropske unije u trenucima najdubljih kriza. Problem nije samo to što nikada nije lako pridobiti 27 premijera ili predsednika država da se slože o bilo čemu. Problem je i u njihovim motivacijama i sklonosti da postavljaju sebi pogrešna pitanja koja ih polako, ali neizbežno vode u prihvatanje štetnih državnih politika. Prošla je cela godina od američkog usvajanja Zakona o smanjenju inflacije, a odgovora EU još nema. Neki tvrde da poređenje nije na mestu jer je EU već imala usvojen evropski zeleni plan i finansijske podsticaje koji se ne razlikuju mnogo od onih Bidenovih. Ali avaj, đavo je u sitnicama: zeleni plan Evropske unije najavljuje ulaganja u vrednosti do 1 triliona evra, ali za razliku od fondova u Bidenovom zakonu, to nije stvarni novac, već samo zamišljeni broj, sličan onome iz Junckerovog plana čijih 300 milijardi evra obećanih novih investicija nikada nije realizovano. Peščanik

23.09. (13:00)

Svaka forma transnacionalne suverenosti koja se zasniva na identitetu je utopija ili, još gore, distopija

Boris Buden: San o nacionalnoj suverenosti je odsanjan

Large buden1

  • Hrvatska javnost ne misli u kategorijama dugoročnih perspektiva. Njezin pogled u budućnosti nije ništa manje mitski nego njezin pogled u prošlost. Mi govorimo o stoljeću sedmom iako znamo da je nacija moderna pojava, da o njoj ne možemo govoriti ako je većina ljudi nepismena, ne zna čitati ni geografske karte pa još nema predodžbu o nekakvom cjelovitom teritoriju.
  • U tom smislu moguće je reći da je hrvatska budućnost u hrvatskoj prošlosti. Hrvatska nacija u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, u bivšoj Jugoslaviji, imala je budućnost koju danas više nema. Ako je vjerovati statistikama Eurostata, depopulacija se u Hrvatskoj ubrzava. Do kraja stoljeća, ako se ne dogodi neko čudo, u Hrvatskoj će šezdeset posto ljudi biti starije od 65 godina. Da li ćemo to još uvijek moći zvati nacijom? A jedini koji se oko toga uzbuđuju su nacionalistički demografi kojima je etnička čistoća važnija od budućnosti. Živimo kao u onom vicu o čovjeku koji se spotaknuo s 25 kata i dok pada negdje na razini desetog kata kaže: “Pa dosad je sve u redu.”
  • Ne bi bilo prvi put da se Hrvati i Srbi slože na reakcionarnoj političkoj platformi. Tako je, uostalom, bilo i davne 1848., kada su se složili pod banom Jelačićem… Povratak tog spomenika u Zagrebu početkom devedesetih bio je shvaćen kao velik demokratski čin, a da se nije pitalo tko je taj habsburški sluga na konju. Dakle, Hrvati i Srbi su pod Jelačićem složno sudjelovali u gušenju demokratske, republikanske revolucije u Beču u oktobru 1848. u ime feudalnog apsolutizma, dovodeći na vlast Franju Josipa. Odigrali su mračnu kontrarevolucionarnu ulogu u Evropi, ulogu koje bi se danas, kada se pozivaju na demokratske, republikanske i evropske vrijednosti, trebali stidjeti. Novosti
22.09. (12:00)

Je sorry Zelenski, ali izbori su

Ove države EU žele ograničiti uvoz ukrajinskog žita, razlozi su unutarnja politika

EU je prošlog petka (15.9.) ukinuo privremena ograničenja trgovine ukrajinskim žitaricama i uljaricama. No Poljska, Slovačka i Mađarska se protive tome. Žele zadržati ograničenja uvoza, iako bi time prekršile propise EU-a. Zbog toga će Ukrajina pokrenuti tužbu protiv ove tri države. Zbog ruske blokade Crnog mora Ukrajina je sada odsječena od tradicionalne izvozne rute i mora se oslanjati na druge puteve. Za poljsku vladajuću stranku Pravo i Pravda (PiS) parlamentarni izbori, koji će se održati 15. listopada, predstavljaju borbu za očuvanje vlasti, a poljoprivrednici su igrali veliku ulogu u tome. I u Slovačkoj se spor oko žitarica odvija u kontekstu prijevremenih parlamentarnih izbora koji će se održati 30. rujna ove godine. Odluka Mađarske da zadrži zabranu uvoza ukrajinskih žitarica vjerojatno je pokušaj pridobivanja Orbanovih bivših partnera protiv Bruxellesa. DW

 

16.09. (20:00)

Bolje da ne znate

Koliko dugo bismo trebali raditi u Hrvatskoj da zaradimo milijun eura

Dijaspora iz Njemačke u prošloj godini rodbini uplatila čak 91 milijun eura – Jabuka.tv

Zanimljiva karta objavljena je na Instagram stranici ‘Dalmatian Mapper’, a koja pokazuje koliko je godina u svakoj europskoj državi potrebno kako bi se zaradilo milijun eura od “prosječne” plaće. Prema toj karti, u Hrvatskoj bi se trebalo raditi 87 godina, no nisu naveli uz koji prosječni iznos plaće. Za usporedbu, ako mjesečno zarađujete 1000 eura, tj. godišnje 12000 eura, morate raditi 83 godine i tri mjeseca da biste zaradili milijun eura. Ako vam se žuri do prvog milijuna, naučite islandski i preselite se na otok magle, gejzira i vulkana; Islanđanima su za to potrebne samo 22 godine. Ako vas pak uspaljuje saznanje da ima onih kojima je teže, lošije i gore nego vama, “tješite” se činjenicom da Bugari za svoj prvi milijun moraju raditi 2 stoljeća i 30 godina. Poslovni

 

13.09. (17:00)

Dok jedni robuju prošlosti, drugi ulažu u budućnost

Što Rusija i Kina daju Africi, a što ne mogu SAD i Europa?

Željeznica Mombasa-Nairobi

Direktorica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Ngozi Okonjo-Iweala je također skrenula pozornost na komplicirane odnose Zapada naspram afričkih zemalja. Ona je citirala jednog afričkog diplomata na konferenciji veleposlanika: „Kad razgovaramo s Kinom, dobivamo aerodrom; kad razgovaramo s Njemačkom, dobivamo predavanje”. Ali, afričke države su posljednjih godina razvile novo samopouzdanje i više ne žele da im europske vlade drže lekcije. „Europljani bi trebali biti svjesni činjenice da sada postoje druge opcije za afričke zemlje“, kaže Paul-Simon Handy s Instituta za sigurnosne studije u Južnoafričkoj Republici. Sada je Afrika neka vrsta „otvorenog tržišta” na kojem ugovor dobiva onaj tko najviše ponudi. Na ovom terenu Rusija i Kina trenutno stoje bolje od Europljana. Oni svojim afričkim partnerima pružaju upravo ono što im treba: u slučaju Rusije, konkretna vojna pomoć, a u slučaju NR Kine – velika ulaganja u infrastrukturu kontinenta. Deutsche Welle

05.09. (22:00)

Lov u mutnom na bistar način. A može i obrnuto

Zakon o trgovačkim društvima: Otvara se mogućnost tvrtkama da u državama EU-a promijene pravni oblik

Vlada Republike Hrvatske - MVEP: Hrvatska u 6 godina članstva u EU osnažila svoj ugled i vidljivost na europskom i globalnom planu

  • Konačni prijedlog definira prekogranično preoblikovanje kao ono kojim društvo registrirano u Hrvatskoj mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u drugoj državi Europske unije ili državi članici EGP-a. Riječ je o situaciji u kojoj trgovačko društvo (primjerice d. d. ili d. o. o.) sa sjedištem u Hrvatskoj mijenja svoje sjedište i pravni oblik u drugu državu članicu (primjerice, u SR Njemačku kao GmbH) zbog povoljnijih poslovnih mogućnosti u toj državi članici uza zadržavanje svoje pravne osobnosti.
  • Zbog opasnosti zloporabe prekograničnih postupaka za smanjenje prava radnika Direktiva predviđa različite zaštitne mehanizme kao što je poziv radnicima da podnesu primjedbe u vezi s namjeravanim preoblikovanjem i izrada izvješća u kojemu će društvo obrazložiti pravne i gospodarske aspekte te posljedice.
  • Budući da europska Direktiva nacionalnim zakonodavstvima ostavlja mnogo prostora za normiranje, razlike u načinu primjene mogle bi ponovno prouzročiti nejedinstvenost regulative u Europskoj uniji pa bi taj prostor države članice mogle iskoristiti za nametanje dodatnih ograničenja poduzetnicima u ostvarenju slobode poslovnog nastana. Lider