NATO na prekretnici: "Nemamo dovoljno streljiva za sebe i za Ukrajince, čekaju nas goleme promjene" - Monitor.hr
23.11.2022. (13:00)

Pol kile streljiva molim i dvije granate za HAMARS. Može na 6 rata?

NATO na prekretnici: “Nemamo dovoljno streljiva za sebe i za Ukrajince, čekaju nas goleme promjene”

Amerikanci Kijevu šalju novu pomoć. Stiže još dalekometnih sustava HIMARS, ali i precizne navođene granate - Novi list

Najviši obrambeni dužnosnici u Europi kažu da su zbog manjka zaliha oružja i streljiva zapadnih saveznika potrebni hitni razgovori o tome na koji način nastaviti pomagati Ukrajini, piše portal Defense News. Članice NATO-a koje su poslale oružje i opremu vrijednu milijarde dolara sada se muče da ispune vlastite obveze koje zahtijeva NATO-ov ugovor o kolektivnoj obrani. Odluke koje će sada donijeti mogle bi imati posljedice za njihovu vlastitu sigurnost, ali i za krajnji rezultat ukrajinske borbe protiv Rusa. “Ako nastavite slati oružje, streljivo i opremu Ukrajini morate procijeniti kakav rizik preuzimate po vlastitu spremnost na obranu”, rekao je predsjednik Vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, na Halifax International Security Forumu. Jutarnji


Slične vijesti

Utorak (13:00)

Uvoz je tijekom šest mjeseci 2022. povećan za 68 posto

Unatoč sankcijama, hrvatske firme i dalje trguju s Rusijom

image

Slovenija +346, Luksemburg +262, Grčka +142, Austrija +139, Cipar +138, Mađarska +132, Bugarska +116, Italija +100…, Hrvatska +68. Nisu to pozivni brojevi europskih zemalja, već postoci koliko su europske države uvezle više roba (dobara) iz Rusije od veljače do kolovoza 2022. u odnosu na 2021. Hrvatska je na 11. mjestu. Sve se to odvijalo dijelom i u vrijeme sankcija koje su cijeli zapadni civilizirani svijet, pa tako i ove države, opravdano nametnuli Rusiji. Naravno, ima i država koje su u minusu što se tiče uvoza iz Rusije. Najveći minus u uvozu iz Rusije tijekom tih šest mjeseci 2022. godine ima Švedska, i to za 60 posto, slijedi Danska s 44, Litva je u minusu 25 posto, Irska 20, Estonija 14, Latvija 8 i Finska 7 posto. Slobodna

07.03. (14:00)

Građani snažnijih gospodarstava manje ulažu u kriptovalute s obzirom na njihovu ekonomsku (ne)stabilnost

Kako Europljani investiraju: Kriptovalute popularne u siromašnijim zemljama EU, Hrvatska u vrhu

Ulaganje u kriptovalute - Arz.hr

Unatoč velikom rastu svijesti i ulaganja u kriptovalute unatrag nekoliko godina, među zemljama Europske unije još uvijek postoji diskrepancija između ulaganja u kriptovalute u odnosu na tradicionalne investicije poput fondova, dionica i obveznica. Pokazuje to infografika Gilberta Fontane, podatkovnog analitičara Visual Capitalista, koja prikazuje koliki postotak stanovništva u zemljama EU investira u kriptovalute, a koliko u tradicionalnu imovinu. U kriptovalute najviše ulažu Slovenci, što ide u prilog činjenici da se Sloveniju smatra jednom od najotvorenijih država na svijetu za kriptovalute. Čak 18 posto stanovništva u Sloveniji ima neku vrstu ulaganja u kripto. Slijedi Hrvatska s čak 16 posto stanovništva koje je uložilo u kriptovalute. Lider

image

04.03. (17:00)

Viktorove šale i pošalice

Orban ima ideju: “Osnovati novi NATO, sve bi bilo isto, samo treba izbaciti jednu članicu…”

Mađarska poziva na osnivanje ”europskog NATO-a”

“Članice Europske unije trebale bi osnovati vlastiti obrambeni oružani savez, bez SAD-a”, rekao je mađarski premijer Viktor Orbán za švicarski Die Weltwoche. Po njegovu mišljenju, SAD “gleda svoje, a ne europske interese kada je u pitanju rješavanje međunarodne sigurnosne politike”. Svi ruski mediji s ushitom su prenijeli Orbánov prijedlog kao zahtjev za “europskim NATO-om bez SAD-a”. “Moramo biti u stanju obraniti sebe, Europu. Rješenje bi bilo osnivanje europskog NATO-a. To sam predlagao još 2012. godine”, rekao je Orbán te dodao da SAD i EU plaćaju različitu cijenu ratnog sukoba te da “zadnju riječ u svemu imaju Amerikanci, a ne Europljani”. Prema njemu, Zapad je izgubio sposobnost da ujedini svijet, a mnoge nacije – Arapi, Brazilci, Indijci, Kinezi, Turci – žele što brži završetak sukoba u Ukrajini. Jutarnji

28.02. (08:05)

Sile u nastajanju, sile u nestajanju

Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku

HRT: Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku?

Novo istraživanje – u deset EU zemalja te u Indiji, Turskoj, Kini i Rusiji – koje je objavilo Europsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR) otkriva da je rat u Ukrajini doveo do jačanja razlike između načina na koji Rusiju percipiraju Zapad i druge države. U Europi i SAD-u prevladava mišljenje da Ukrajina treba vratiti sav svoj teritorij, makar to značilo produljenje rata. U Kini, Turskoj i Indiji većina anketiranih preferira brzi kraj rata, makar Ukrajina morala ustupiti dio teritorija Rusiji. Tri četvrtine anketiranih u Kini (76%), Indiji (77%) i Turskoj (73%) Rusiju vide jačom ili jednako jakom kao prije godinu dana. Dok ljudi na Zapadu vjeruju da ulazimo u bipolarni svijet koji vode SAD i Kina, anketirani u Indiji i Turskoj predviđaju razvoj multipolarnog svjetskog poretka s brojnim centrima moći. Po takvom scenariju Zapad bi bio samo jedan od centara i ne bi definirao poredak niti bi bio vođa globalne demokracije. Poslovni

21.02. (17:00)

"U diktaturi nema oligarha. To su sve Putinovi agenti"

Mihail Hodorkovski: “Ako se rat nastavi, Putin kreće na Balkan”

Opinion: How Mikhail Khodorkovsky came to identify with Putin - the Lithuania Tribune

Ruski disident Mihail Hodorkovski nekad najbogatiji Rus i oligarh koji je stekao veliko bogatstvo na dubioznim privatizacijama 90-ih, nakon čega je završio u zatvoru zbog sukoba s Vladimirom Putinom, dao je intervju za bečki Der Standard u kojem je govorio i o planovima i potezima Kremlja kako bi preko određenih zemalja provodio svoje vanjskopolitičke interese i ciljeve, a pritom je posebno spomenuo Austriju i Srbiju. Upitan da komentira pitanje ruske kampanje dezinformiranja i financiranje desničarskih stranaka na Zapadu, Hodorkovski kaže da Putin podržava radikale bilo koje prirode. “Riječ je o destabilizaciji. Tada se on može postaviti kao onaj koji upravlja nestabilnom situacijom. Ako se rat nastavi, pokušat će destabilizirati Balkan kako bi otežao život Europljanima”, smatra Hodorkovski. Jutarnji 

21.02. (13:00)

Nekome Unija, drugome manija

Ekonomska nejednakost među članicama Europske unije: jednima 80 posto, a Hrvatskoj 0,2 posto

I uz slap novca iz EU-a, povoljno zaduženje Hrvatske ovisi o reformama - Poslovni dnevnik

Posljednjih se tjedana od Portugala do Bugarske, od Finske do Malte, širi indignacija i šok uslijed otkrića o raspodjeli dopuštenja Bruxellesa državama članicama za isplatu javnih subvencija komercijalnim protagonistima u krizi i nakon nje. Njemačka i Francuska, naime, ukupno su dograbile gotovo 80 posto dozvola, izraženo udjelom u totalu isplaćene pomoći od 672 milijarde eura. Točnije, oko 50 posto tih prava zavrijedila je Njemačka, a približno 30 posto Francuska. Italija je sljedeća, s otprilike sedam posto. Hrvatska se ne vidi, ali složeni laboratorijski nalazi potvrdili su da je ulovila svojih – oko 0,2 posto. Novosti

19.02. (21:00)

150 minuta tjedno

Neaktivnost uzrokuje 10.000 preranih smrti godišnje u Europi

Živim - Hrvati su jedna od najdebljih europskih nacija! Evo koje su nas tri namirnice dovele do toga

Mnogi ljudi koji žive u Europskoj uniji ne vježbaju dovoljno, što dovodi do više od 10.000 preuranjenih smrti godišnje, objavila je u petak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Više od trećine stanovnika EU-a ne dostiže razinu tjelovježbe koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 150 minuta umjerenog do intenzivnog vježbanja tjedno, objavio je OECD. Studija je pokazala da bi se 3,5 milijuna slučajeva depresije i 3,8 milijuna slučajeva kardiovaskularnih bolesti moglo spriječiti do 2050. ako bi ljudi vježbali 150 minuta tjedno. Kad bi europski građani poslušali savjet WHO-a, ne samo da bi se spriječilo više od 10.000 preuranjenih smrti, već bi se prosječni životni vijek u EU-u mogao povećati za dva mjeseca, rekla je organizacija. Tportal

19.02. (08:00)

Strah je reakcija. Hrabrost je odluka (W.Churchill)

Ukrajina je postala najveći poligon za testiranje oružja u povijesti, a EU se naoružava kao nikad dosad

MOĆNO ORUŽJE ALARMIRALO MOSKVU' Ovo je ratna zvijer kojom će se braniti Ukrajina. Putin ne čeka, priprema vojne ciljeve! |

Najdalje je u naoružanju otišla Poljska. Udvostručuje svoje vojne snage, planiraju nabaviti 500 višecijevnih bacača raketa u rangu prestižnog američkog HIMARS-a. Samo 20 takvih sustava u Ukrajini skoro je okrenulo rat u korist Ukrajinaca. Kupuju i 700 novih samohodnih haubica, što je šest puta više nego što ih ima Njemačka,  a poljske tenkovske snage bit će tri puta veće od francuskih ili britanskih. Pojačano se naoružava i Rusiji naklonjena Mađarska, a Švedska i Finska odustale su od desetljeća neutralnih diplomatskih odnosa i zatražile članstvo u NATO-u. Rat u Ukrajini nije ostavio posljedice samo na susjedne zemlje. Kina, Indija, Tajvan i naravno SAD žele biti spremni na sve njegove implikacije, no strah od novih sukoba otišao je toliko daleko da američki diplomati već govore da je azijsko krizno žarište – mogući rat između Kine i Tajvana – blisko povezano s ratom u Ukrajini. Tportal

11.02. (19:00)

Deficit u siječnju već dosegnuo 60 posto planiranog minusa za cijelu godinu

Utjecaj sankcija na Rusiju: Putinov “fond za crne dane” u godinu dana gotovo se prepolovio

Što sankcije prema Rusiji znače za hrvatske tvrtke: Pratimo situaciju i analiziramo sve opcije

Deficit ruskog proračuna skočio je u siječnju na 1,76 bilijuna rubalja (24,78 milijardi dolara) pod utjecajem snažnog pada prihoda, posebice od prodaje energenata, i skoka rashoda, pokazuju preliminarni podaci ruske Vlade. Prihodi od prodaje nafte i plina u siječnju su iznosili 426 milijardi rubalja i bili su 46,4 posto manji nego u u istom mjesecu 2022., objavilo je rusko Ministarstvo financija, pozivajući se na preliminarne podatke. Pad prihoda od ključnih ruskih izvoznih proizvoda ponajprije se pripisuje nižim cijenama nafte oznake Urals i smanjenom opsegu izvoza prirodnog plina. Tportal

04.02. (12:00)

Blitzkrieg se blitzkriegom izbija

Alexander Vindman: “Što je Ukrajini potrebno da bi oslobodila Krim?”

Alexander Vindman Sues Donald Trump Jr. and Rudy Giuliani

“Ako bi Sjedinjene Države i Zapad što je brže moguće pružili Ukrajini sva oružana sredstva i logističku podršku potrebnu za pobjedu u ratu protiv ruskih snaga, moguće je da bi Moskva pod pritiskom kredibilne prijetnje pristala na mirovne pregovore i zaustavila rat. Ako Zapad nastavi s postupnim povećavanjem vojne pomoći, samo će rasti rizik od sve veće eskalacije koju bi na kraju bilo nemoguće zaustaviti”, piše bivši američki potpukovnik Alexander Vindman u svojem komentaru za časopis Foreign Affairs. “Vojni gubitak Krima zadao bi težak udarac Putinovu kredibilitetu, pa kako se rat rasteže, mogao bi pribjeći skrivenim pokušajima odvraćanja NATO-a od pomaganja Ukrajini, provodeći napade na računalne mreže i infrastrukturu u Europi i SAD-u za koje bi mogao zanijekati odgovornost. Ili bi mogao uzrokovati industrijske kemijske ili nuklearne nesreće u Ukrajini kako bi demonstrirao svoju spremnost na eskalaciju sukoba”, upozorava Vindman. Jutarnji