Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
24.11.2016. (23:09)
I Nutella je super, i hrana je...
Ne postoji "super-hrana" – samo zdrave navike
Nije pametno vjerovati hypeu oko određenih “magičnih” vrsta hrana – nikad to nije onako dobro kako se tvrdi. Moda oko super-hrane još je jedan znak vječite potrage za magičnim rješenje problema – “super-hrana” trenutno ima imidž zdrave prehrane pa se prodaje, pa makar to bile i žestoko zaslađene pahuljice. Upravo šećer je sastojak kojeg su neke države krenule oporezovati, ali je industrija hrane vrlo snažno krenula u snažan otpor ovakvom pristupu, što je inače vrlo dobar znak da bi se radilo o dobrom potezu, piše BBC i sugerira mediteransku prehranu (puno svježeg voća i povrća, cjelovite žitarice, male količine proteina, naglasak na ribi i morskoj hrani) kao najbližu zdravom režimu hranjenja te redoviti post dva dana tjedno.