Nedostaje radnika u čak 43 zanimanja - Monitor.hr
27.05.2021. (12:30)

Strukovno obrazovanje u banani

Nedostaje radnika u čak 43 zanimanja

Hrvatska nema dovoljno zidara, tesara, armirača, radnika visokogradnje i niskogradnje, programera, pekara, mesara, kuhara nacionalne kuhinje, slastičara, limara, bravara, autolimara, krovopokrivača, vodoinstalatera i elektroinstalatera… Do početka svibnja 2021. izdano je 13.755 dozvola za boravak i rad za strance. Poslovni…


Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

Se dela, se ne lenguzi

Nezaposlenost pala ispod 80 tisuća uz sve više stranih radnika

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao je ispod 80.000, a zaposlenih je rekordnih 1,74 milijuna. Istovremeno, broj radnih dozvola za strance doseže nove vrhunce – samo u prva tri mjeseca 2025. izdano ih je 53.662, najviše Nepalcima. Glavni generatori zapošljavanja su građevinarstvo, turizam i zdravstvo. Unatoč manjem broju prijavljenih slobodnih radnih mjesta, zaposlenost raste, ali sve više zahvaljujući stranim radnicima. Do 2030., svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao bi biti stranac. Lider

04.05. (09:00)

Kad algoritam kaže: “Ti si otpušten.”

AI preuzima kontrolu nad radom: više nadzora, manje prava

Umjetna inteligencija i algoritamsko upravljanje sve više oblikuju radnička iskustva – često na štetu radnika. Sindikati upozoravaju na rastući nadzor, nesigurne uvjete i diskriminatorne prakse zapošljavanja. Algoritmi preuzimaju uloge šefova i regrutera, često bez transparentnosti ili odgovornosti, dok se radnici suočavaju s pritiskom, nepravdom i nesigurnošću. Iako AI može povećati učinkovitost, rastu i strahovi od gubitka poslova i urušavanja prava. Ukratko, sve češće ne znaš tko ti je šef – čovjek ili kod. Faktograf

20.03. (16:00)

Gostoljubivost i otvorenost prema multikulturalizmu

Hrvatska treba hitno poraditi na integraciji stranih radnika

Hrvatskom gospodarstvu će do 2030., tj. za pet godina, uz postojeću stopu rasta BDP-a nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika, što znači da, ako ne želimo paralelna društva, treba hitno raditi na uključivanju tih radnika u našu zajednicu, rečeno je u četvrtak na konferenciji HGK. Treba naći sustavne modele, provoditi istraživanja i vidjeti gdje su poteškoće u institucijama, prihvatu, bržoj protočnosti u dobivanju radnih dozvola, sve kako bi se na taj način olakšale potrebe tvrtki i gospodarstva. Tu je i problem česte promjene poslova, pogotovo kod mladih. Glavni razlog za promjenu posla je niska plaća, loši međuljudski odnosi, ali i nemogućnost napredovanja. Lider

19.02. (00:00)

Rad na klik

Više od 8000 stranih radnika u Hrvatskoj radi preko digitalnih platformi, broj agregatora se udvostručio

Platformski rad u Hrvatskoj bilježi rast, a posebno broj radnika iz trećih zemalja. Prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, trenutno ih je preko 8000 zaposleno putem digitalnih radnih platformi. Istovremeno, broj posrednika – tzv. agregatora – u godinu dana se udvostručio, s 1500 na 3000. Ova tema bila je jedna od ključnih na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u Zadru. tportal

07.02. (14:00)

Stranci dobrodošli, ali uz pravila igre

Izmjene Zakona o strancima donose sigurniji rad i dulje dozvole

Izmjene Zakona o strancima poboljšat će zaštitu stranih radnika u Hrvatskoj, njihovu integraciju i uvjete rada, izjavio je državni tajnik Ivan Vidiš. Radne dozvole produžit će se na tri godine, regulirat će se smještaj, a nesavjesni poslodavci završit će na “crnoj listi”. Sindikati pozdravljaju prijedloge, dok poslodavci dijele mišljenje – dulje dozvole su plus, ali novi financijski tereti nisu. Uz dodatne inicijative poput učenja hrvatskog jezika i bilateralnih sporazuma, cilj je stabilizirati tržište rada i spriječiti da radnici i poslodavci lutaju u birokratskoj magli. HRT

28.01. (12:00)

Pust je pust, ali tko će nam puniti škole?

Hrvatska uvozna snaga: radnici s trgova i političari s margina

Hrvatska je nepovratno zahvaćena demografskim slomom. Šanse za popravak su jako male. Izgubiti milijun stanovnika je pretočeno u zatvorene područne škole u manjim mjestima, gdje se gubi memorija i mjesto postaje puka spavaonica. Čitava prostranstva u Hrvatskoj nemaju više stanovnika. Samo vozite od Rastoka prema Josipdolu ili u Slavoniji, i rijetko ćete vidjeti ikoga u zapuštenoj prirodi. Zatvorena radna mjesta, manji priljev poreza za zdravstvo, mirovine, javne radove. Priljev stranaca koji su predmet sprdnje, nasilja i straha je toliko potreban da ne bi kolabiralo čitavo hrvatsko društvo. I zato kada vidite strane radnike kako se vesele na trgovima tijekom Nove godine zaželite im blagostanje, sreću i nadu da će ostati ovdje s nama graditi jednu bolju budućnost za nas i naše potomke. Nemojte paliti maskirani pust kako su napravili na Grobniku. Jedina manjina koja nas mori je ona na vlasti. Njima zagorčajte život. Art Kvart

03.12.2024. (18:00)

Zatvaramo granice, ali otvaramo radna mjesta

Europa treba radnike, ali mnogi ne želi migrante

Europa se suočava s izazovom nedostatka radne snage dok populacija stari. Iako vlade, posebno krajnje desne, javno naglašavaju ograničavanje migracija, realnost ih tjera da privlače strane radnike. Italija planira zaposliti 10.000 medicinskih sestara iz Indije, Njemačka nudi “karticu mogućnosti” za radnike izvan EU-a, dok nizozemske kompanije traže očuvanje povlastica za strane radnike. Politike su kontradiktorne: javno se zagovara kontrola migracija, dok se privatno otvaraju vrata kvalificiranim radnicima. DW

26.10.2024. (13:00)

A to uključuje one koje su uspjeli pobrojati

U Hrvatskoj pet puta više radnika iz trećih zemalja nego nacionalnih manjina

U zadnje četiri godine, Hrvatska bilježi nevjerojatan porast imigracije radnika iz trećih zemalja. Ova statistika ilustrira dramatičnu promjenu u demografskoj slici Hrvatske, prema kojoj je doselilo više stranih radnika nego što je ukupan broj nacionalnih manjina koje u zemlji žive već stoljećima. Na širem planu, Hrvatska se suočava s velikim izazovom integracije i praćenja stranih radnika, ali i s pitanjem koliko ih zaista radi u zemlji, a koliko ih odlazi dalje u EU. U periodu od 2020. do 2024. izdano je preko 400 tisuća radnih dozvola stranim radnicima, dok je službeno evidentirano svega oko 80 tisuća stranih radnika. Hrvatska ima jedan od najslabijih sustava bilježenja migracija u EU, što otvara prostor za ilegalno zapošljavanje te smanjuje transparentnost na tržištu rada. Lider

18.10.2024. (22:00)

Stara priča, novi ljudi

Strani radnici: Nepalci drugi po izdanim radnim dozvolama; najviše žalbi na plaće i prekovremeni rad

U Hrvatskoj je trenutno najviše radnih dozvola izdano radnicima iz BiH, slijede imigranti iz Nepala koji su pretekli radnike iz Srbije, a najviše žalbi pučkoj pravobraniteljici odnosilo se na neisplatu ili isplatu umanjenih plaća, istaknuto je na Hrvatskim danima sigurnosti u Opatiji. Strani radnici najviše se žale pučkoj pravobraniteljici jer nisu dobili plaću ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, ili da im je dio plaće isplaćen na ruke te da su bili prisiljeni na prekovremeni rad bez prava na dnevni i tjedni odmor. Lider

15.10.2024. (14:00)

Nema zemlje za akademske građane

Vizek: U samo deset godina udvostručen je broj prijediplomskih studija s previše nepopunjenih mjesta, ovakva situacija je neodrživa

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata  na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.