Nenad Raos: Kemičar u kući (#49) - joj, joj, korozija - Monitor.hr
26.12.2021. (07:00)

Ljubav bakra i klora

Nenad Raos: Kemičar u kući (#49) – joj, joj, korozija

Željezo treba presvući cinkom, treba ga dakle pocinčati. Pocinčani lim najbolji je materijal za sve što se gradi pokraj mora. Zašto?
Jednostavno zato što korozija većinom nastaje zato što se stvara galvanski članak između dva metala. Pri tome će se jedan od njih, onaj manje plement, oksidirati. U slučaju cinka i željeza oksidirat će se cink, pa sve dok se ne potroši cink korozija neće načeti željezo. Takav tip zaštite izvanredno je djelotvoran. Čitav se brodski trup može zaštititi od korozije s nekoliko kilograma magnezija, koji se za njega pričvrsti. Sve dok se taj komad magnezija ne istroši, brod je siguran od pogubnog djelovanja morske vode… Iz ljubavi bakra i klora možemo naučiti da trebamo biti vrlo oprezni kad uklanjamo kamenac. Najbolje sredstvo za njegovo otapanje je solna kiselina, no nikako je ne smijemo koristiti kada se kamenac stvara na bakrenoj podlozi. Piše Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Samo papaj

Kemičar u kući: gorki bademi – lijek ili otrov

O hrani se priča, o lijekovima još više, a ponajviše o ljekovitosti ili nezdravosti onoga što jedemo i pijemo. Jedna od tih čudnih, gotovo pa zagonetnih namirnica su i gorki bademi. U njima se nalazi cijanogeni glikozid amigdalin – spoj koji se sastoji od šećera (glikozid) a usto otpušta cijanidne ione. Smatra se da 50 sjemenki gorkog badema pojedenih u istom obroku može usmrtiti odraslog čovjeka, a 5 do 10 sjemenki dovoljno je da smrtno otruje dijete. No i bez smrtnog ishoda, otrovanje amigdalinom (tj. cijanidom oslobođenim iz njega) dovoljno je dramatično: ono izaziva povraćanje, proljev, vrtoglavicu i ubrzano disanje. No, gorki bademi imaju ljekovita svojstva, osim za vrućice, koristio se i kao diuretik i laksativ, a postoje teorije da liječe rak. U tome se nije pokazao učinkovit, no ne treba ga se bojati konzumirati, kaže Nenad Raos za Bug.

05.05. (10:00)

Dragi Lastane, smijem li gristi medalju iz 2018-e?

Kemičar u kući: Što se krije iza „nanosrebra”?

Baktericidno svojstvo srebra poznato je još od Rimljana, a nanočestice srebra, u obliku koloidnog srebra, još od 19. stoljeća. Pa ipak, znanost još nije rekla zadnju o sitnim česticama srebra. Kao prvo, što je to koloidno srebro? To bi bile, jednostavno rečeno, sitne čestice srebra raspršene u vodi ili vodenoj otopini. Pokazalo se da one djeluju pogubno za gljivice i plijesni, da uništavaju bakterije i viruse, da su djelotvorne i u uništavanju stanica raka. Djeluju i protiv virusa, pa i onih najgorih i najčešćih, poput uzročnika herpesa (HSV) i AIDSA-a (HIV-1). Uspješeno su iskušane i u liječenu raka, posebice raka dojke. Kao i sa svakim drugim lijekom, i s nanočesticama treba biti oprezan. Smatra se da su u koncentraciji većoj od 10 µmol/L toksične, odnosno ne bismo trebali unijeti u tijelo više od 0,1 g nanočestica srebra ili srebrovog nitrata. Nenad Raos za Bug.

06.04. (09:00)

Ne može škodit

Kemičar u kući: Pomaže li brokula?

Mnogobrojna su istraživanja pokazala kako sulforafan, glavni sastojak brokule, pomaže pri liječenju mnogih bolesti, od autizma i shizofrenije do osteoporoze i osteoartritisa. Usto, ono najvažnije, služi kao preventiva od malo pa svih vrsta raka, od malignih bolesti probavnog sustava (guštetače i debelog crijeva) do leukemije i raka prostate. No prije svega toga treba doći do sulforafana, jer on se, istina, nalazi u brokuli, ali u vezanom stanju. To znači da ga trebaju razgraditi enzimi. Ako se pak brokula izlaže temperaturi, kuha u vodi ili pari, djelovanje enzima se smanjuje, pa glukorafanin dospijeva u crijeva neizmjenjen. Nemamo svi iste crijevne bakterije, što znači da brokula nekome može više, a drugome manje značiti. Nenad Raos za Bug.

20.03. (08:00)

Što te ne otruje...

Kemičar u kući: jedenje boja i bojila

Što je to zdrava prehrana? U doba ratne gladi u Europi, brašna nije bilo, a kruh se morao peći. Švercalo se sirom, brašnom, uljem i slaninom kao što se danas šverca duhanom i kanabisom. Trebalo je znati što valja, a što ne valja. I znalo se. Zakoni toksikologije vrijede, razumije se, i za sintetske, anilinske boje. Za svaku je određena štetna doza, dakle doza koja se ne bi smjela prekoračiti bez opasnosti po zdravlje. Ima vrlo otrovnih boja, koje se ne bi smjelo dnevno uzimati više od 0,15 mg po kilogramu. Kada se odredi štetna doza, onda se može izračunati koliko se bojila može stavljati u prehrambeni proizvod. Nenad Raos za Bugovu kuharicu.

23.01. (13:00)

Samo prirodna farba

Kemičar u kući: O čemu ovisi boja hrane

Teorija kaže da boja organskih spojeva, točnije frekvencija ili valna duljina elektromagnetskog zračenja koju apsorbiraju njihove molekule, ovisi o njihovoj strukturi, ili što se svodi na isto, ovisi o kemijskoj formuli. Molekula će apsorbirati to veće duljine elektromagnetskog zračenja u vidljivom i ultraljubičastom području što ima više konjugiranih dvostrukih veza. Kako vidljivo zračenje ima veću valnu duljinu od onog nevidljivog, ultraljubičastog, jasno je da će molekule s mnogo konjugiranih dvostrukih veza apsorbirati zračenje većih valnih duljina, a to znači da će organski spoj imati boju. Recimo, ako hrana koju jedemo mijenja boju zakiseljavanjem, to je znak da u njoj ima polifenola, a polifenoli su antioksidansi, dakle spojevi koji spječavaju oksidativni stres, a s njime mutacije gena i nastanak raka. Nenad Raos za Bug.

09.01. (11:30)

Eliksir života, s pogleda kemičara ovaj put

Kemičar u kući: Crne tajne crne kave

Malo se koja namirnica može raznovrsnošću usporediti s kavom. Kao prvo, zrno kave daju dvije biljne vrste, Caffea arabica, koja bolje raste u planinama, i Caffea liberica, koja bolje uspijeva u ravnicama. Od njih su se razvili mnogi kultivari, koji se ponajviše razlikuju po tome gdje se uzgajaju. Mnogo ovisi i o tome kako se kavino zrno suši i skladišti, kako se prži i melje, a potom kako se kuha – jer i tu razlikujemo pripremu kave. Kava je za kemičara homogena smjesa (vodena otopina) neodređenog i kompleksnog sastava. Kad mislimo o nezdravosti kave prije svega mislimo na kofein, otrovni derivat purina, ali kao i kod drugih otrova i otrovnost kofeina ovisi o dozi. No kofein nije samo otrov. Pomaže kod Alzheimerove i drugih neurodegenerativnih bolesti. Dodajmo tome da kava sadrži antioksidanse (polifenole) koji sprječavaju, između ostalog, i nastanak raka. Stoga kavu treba piti što više, ali opet ne toliko da se njome otrujemo. Kaže Nenad Raos za Bug.

03.10.2021. (13:00)

Od aditiva u vinu do Star Trek replikatora za hranu

Glicerol – slatki dodatak hrani

Kako kemičari rade vino? Prvo naprave preciznu kvantitativnu analizu svega čega ima u vinu, a onda sve te sastojke uzimaju iz boca za kemikalije, važu ih pa miješaju. To vino nije za piće, ali je ipak za kušanje. U vinu ima svega, pa i glicerola. Koji je također alkohol i slatkog je okusa. Glicerol je jedini sastojak koji se može dodavati vinu, a da se vino ne proglasi “delancem”, a kao aditiv dozvoljen je i u ekološkoj proizvodnji. Osim vina, još se jedna upotreba glicerola nazire u ne tako dalekoj budućnosti. Mnogo se naime razmišlja o tome kako prehraniti posadu svemirskih brodova na putu do Marsa i još daljih nebeskih tijela. Za uzgoj biljaka treba i vremena i prostora, a upravo toga nedostaje u svemirskom brodu. Izlaz iz tog problema vidi se u tome da se dio hrane sintetizira i to upravo tako da se ugljikov dioksid (kojeg astronauti izdišu) kemijski preradi u glicerol. Sinteza nije komplicirana, lako bi se mogla automatizirati – i evo obilja hrane za astronaute u obliku tog trovalentnog alkohola. Novi Kemičar u kući Nenada Raosa za Bug.hr.

19.09.2021. (20:00)

Tajna uklete kuće

Radon – tihi kućni ubojica

U novom izdanju Kemičara u kući znanstvenik Nenad Raos počeo je s anegdotom kako je istraživao “ukleto stubište” u kući u kojoj živi, budući da je postojala priča kako su ljudi zbog njega masovno umirali od raka. Misterij je riješen kada je otkriveno da se tamo nalazio radon – najteži plemeniti plin kojeg najćešće i zna biti u prizemnim stanovima i podrumima, odnosno u betonu i podzemnim vodama i koji je opasan ako ga se udiše. Radon nastaje radioaktivnim raspadom uranija, kojeg ima u svim stijenama. I dok je raspad uranija dugotrajan, radonov je puno kraći, traje otprilike 3,82 dana. I nema opasnosti dok je on na otvorenom zraku, no u zatvorenom prostoru opasnost i dalje postoji. Bug

26.07.2021. (00:30)

Nije tak strašno kak se priča

Nenad Raos: Opasnost od teflona – mit ili stvarnost

U novom članku serije Kemičar u kući, znanstvenik Nenad Raos dotaknuo se teflona: materijala od kojih je često izrađeno posuđe u kojem termički pripremamo hranu. Teflon je umjetni spoj koji je otporan na kiseline i lužine, ali ne i na visoke temperature. Pirolizom teflona može nastati vrlo otrovan plin PFIB, koji je deset puta otrovniji od bojnog otrova. Vrlo male količine PFIB-a mogu izazvati glavobolju i mučninu, ali i može utjecati na razvoj nekih kroničnih bolesti. Pritom valja uzeti u obzir kako se spomenuti plin oslobađa na temperaturama između 550-800 oC, koje se malo teže postižu u kuhinji. Doduše mogu, ali na njima bi hrana koju pripremamo bila ionako dobrano karbonizirana.