Njemačka je sve manje atraktivna za ulaganja - Monitor.hr
17.01. (17:00)

Odnos cijene rada i produktivnosti pokazuje nepovoljan trend

Njemačka je sve manje atraktivna za ulaganja

Symbolbild Deutschland Wirtschaft Produktion Industrie

Njemačka je izgubila svoju privlačnost kao mjesto za ulaganje. Na ljestvici koju je jučer objavio Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW) iz Mannheima, Savezna Republika Njemačka pala je za četiri mjesta – na 18. mjesto od 21 zemlje. Posebno negativnim ocijenjene su: visoke cijene energije, nepovoljna regulativa za poduzeća te visoko porezno opterećenje. Sada je Njemačka odmah iza Francuske. Lošije su plasirane samo Mađarska, Španjolska i Italija. Najbolje uvjete imaju tvrtke u SAD-u, Kanadi, Švedskoj i Švicarskoj. SAD se ističe dobrim ocjenama za čimbenike jeftine energije i zakonskih regulacija koje su pogodne za poslovanje. Međutim, kao čimbenik rizika ZEW  ističe visoku inflaciju: pritisak na cijene i plaće posebno je velik u SAD-u, a negativnim momentima treba pridodati i jak dolar. Što se tiče bodova, čak više bodova od Njemačke izgubile su Austrija i Nizozemska koje imaju problema na području regulacije i energetike. Japan i Švedska zabilježili su najveće poboljšanje. Deutsche Welle


Slične vijesti

Danas (12:00)

Zimmer frei, a meni raj

Hrvatska rekorder po udjelu onih koji posao ne mogu ili ne žele pronaći

Hrvatska rekorder po udjelu onih koji posao ne mogu ili ne žele naći - Portal grada Kaštela

Podzaposlenost mjeri zbroj nezaposlenih, part-time zaposlenih, nedostupnih i neaktivnih, podsjeća Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a i navodi da prema udjelu neaktivne populacije Hrvatska i dalje prednjači u CEE regiji i slijedi trendove mediteranskih članica EU, što je djelomično posljedica rentijerstva. U Sloveniji je stopa podzaposlenosti lagano iznad šest posto, u Češkoj oko četiri posto, u Mađarskoj ispod šest posto, a u Hrvatskoj je od 2020. do danas ssmanjena s 14,5 na i dalje visokih 11 posto. Tportal

14.03. (14:00)

Uvoz je tijekom šest mjeseci 2022. povećan za 68 posto

Unatoč sankcijama, hrvatske firme i dalje trguju s Rusijom

image

Slovenija +346, Luksemburg +262, Grčka +142, Austrija +139, Cipar +138, Mađarska +132, Bugarska +116, Italija +100…, Hrvatska +68. Nisu to pozivni brojevi europskih zemalja, već postoci koliko su europske države uvezle više roba (dobara) iz Rusije od veljače do kolovoza 2022. u odnosu na 2021. Hrvatska je na 11. mjestu. Sve se to odvijalo dijelom i u vrijeme sankcija koje su cijeli zapadni civilizirani svijet, pa tako i ove države, opravdano nametnuli Rusiji. Naravno, ima i država koje su u minusu što se tiče uvoza iz Rusije. Najveći minus u uvozu iz Rusije tijekom tih šest mjeseci 2022. godine ima Švedska, i to za 60 posto, slijedi Danska s 44, Litva je u minusu 25 posto, Irska 20, Estonija 14, Latvija 8 i Finska 7 posto. Slobodna

07.03. (14:00)

Građani snažnijih gospodarstava manje ulažu u kriptovalute s obzirom na njihovu ekonomsku (ne)stabilnost

Kako Europljani investiraju: Kriptovalute popularne u siromašnijim zemljama EU, Hrvatska u vrhu

Ulaganje u kriptovalute - Arz.hr

Unatoč velikom rastu svijesti i ulaganja u kriptovalute unatrag nekoliko godina, među zemljama Europske unije još uvijek postoji diskrepancija između ulaganja u kriptovalute u odnosu na tradicionalne investicije poput fondova, dionica i obveznica. Pokazuje to infografika Gilberta Fontane, podatkovnog analitičara Visual Capitalista, koja prikazuje koliki postotak stanovništva u zemljama EU investira u kriptovalute, a koliko u tradicionalnu imovinu. U kriptovalute najviše ulažu Slovenci, što ide u prilog činjenici da se Sloveniju smatra jednom od najotvorenijih država na svijetu za kriptovalute. Čak 18 posto stanovništva u Sloveniji ima neku vrstu ulaganja u kripto. Slijedi Hrvatska s čak 16 posto stanovništva koje je uložilo u kriptovalute. Lider

image

04.03. (17:00)

Viktorove šale i pošalice

Orban ima ideju: “Osnovati novi NATO, sve bi bilo isto, samo treba izbaciti jednu članicu…”

Mađarska poziva na osnivanje ”europskog NATO-a”

“Članice Europske unije trebale bi osnovati vlastiti obrambeni oružani savez, bez SAD-a”, rekao je mađarski premijer Viktor Orbán za švicarski Die Weltwoche. Po njegovu mišljenju, SAD “gleda svoje, a ne europske interese kada je u pitanju rješavanje međunarodne sigurnosne politike”. Svi ruski mediji s ushitom su prenijeli Orbánov prijedlog kao zahtjev za “europskim NATO-om bez SAD-a”. “Moramo biti u stanju obraniti sebe, Europu. Rješenje bi bilo osnivanje europskog NATO-a. To sam predlagao još 2012. godine”, rekao je Orbán te dodao da SAD i EU plaćaju različitu cijenu ratnog sukoba te da “zadnju riječ u svemu imaju Amerikanci, a ne Europljani”. Prema njemu, Zapad je izgubio sposobnost da ujedini svijet, a mnoge nacije – Arapi, Brazilci, Indijci, Kinezi, Turci – žele što brži završetak sukoba u Ukrajini. Jutarnji

28.02. (08:05)

Sile u nastajanju, sile u nestajanju

Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku

HRT: Kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitiku?

Novo istraživanje – u deset EU zemalja te u Indiji, Turskoj, Kini i Rusiji – koje je objavilo Europsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR) otkriva da je rat u Ukrajini doveo do jačanja razlike između načina na koji Rusiju percipiraju Zapad i druge države. U Europi i SAD-u prevladava mišljenje da Ukrajina treba vratiti sav svoj teritorij, makar to značilo produljenje rata. U Kini, Turskoj i Indiji većina anketiranih preferira brzi kraj rata, makar Ukrajina morala ustupiti dio teritorija Rusiji. Tri četvrtine anketiranih u Kini (76%), Indiji (77%) i Turskoj (73%) Rusiju vide jačom ili jednako jakom kao prije godinu dana. Dok ljudi na Zapadu vjeruju da ulazimo u bipolarni svijet koji vode SAD i Kina, anketirani u Indiji i Turskoj predviđaju razvoj multipolarnog svjetskog poretka s brojnim centrima moći. Po takvom scenariju Zapad bi bio samo jedan od centara i ne bi definirao poredak niti bi bio vođa globalne demokracije. Poslovni

21.02. (17:00)

"U diktaturi nema oligarha. To su sve Putinovi agenti"

Mihail Hodorkovski: “Ako se rat nastavi, Putin kreće na Balkan”

Opinion: How Mikhail Khodorkovsky came to identify with Putin - the Lithuania Tribune

Ruski disident Mihail Hodorkovski nekad najbogatiji Rus i oligarh koji je stekao veliko bogatstvo na dubioznim privatizacijama 90-ih, nakon čega je završio u zatvoru zbog sukoba s Vladimirom Putinom, dao je intervju za bečki Der Standard u kojem je govorio i o planovima i potezima Kremlja kako bi preko određenih zemalja provodio svoje vanjskopolitičke interese i ciljeve, a pritom je posebno spomenuo Austriju i Srbiju. Upitan da komentira pitanje ruske kampanje dezinformiranja i financiranje desničarskih stranaka na Zapadu, Hodorkovski kaže da Putin podržava radikale bilo koje prirode. “Riječ je o destabilizaciji. Tada se on može postaviti kao onaj koji upravlja nestabilnom situacijom. Ako se rat nastavi, pokušat će destabilizirati Balkan kako bi otežao život Europljanima”, smatra Hodorkovski. Jutarnji 

21.02. (13:00)

Nekome Unija, drugome manija

Ekonomska nejednakost među članicama Europske unije: jednima 80 posto, a Hrvatskoj 0,2 posto

I uz slap novca iz EU-a, povoljno zaduženje Hrvatske ovisi o reformama - Poslovni dnevnik

Posljednjih se tjedana od Portugala do Bugarske, od Finske do Malte, širi indignacija i šok uslijed otkrića o raspodjeli dopuštenja Bruxellesa državama članicama za isplatu javnih subvencija komercijalnim protagonistima u krizi i nakon nje. Njemačka i Francuska, naime, ukupno su dograbile gotovo 80 posto dozvola, izraženo udjelom u totalu isplaćene pomoći od 672 milijarde eura. Točnije, oko 50 posto tih prava zavrijedila je Njemačka, a približno 30 posto Francuska. Italija je sljedeća, s otprilike sedam posto. Hrvatska se ne vidi, ali složeni laboratorijski nalazi potvrdili su da je ulovila svojih – oko 0,2 posto. Novosti

19.02. (21:00)

150 minuta tjedno

Neaktivnost uzrokuje 10.000 preranih smrti godišnje u Europi

Živim - Hrvati su jedna od najdebljih europskih nacija! Evo koje su nas tri namirnice dovele do toga

Mnogi ljudi koji žive u Europskoj uniji ne vježbaju dovoljno, što dovodi do više od 10.000 preuranjenih smrti godišnje, objavila je u petak Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Više od trećine stanovnika EU-a ne dostiže razinu tjelovježbe koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 150 minuta umjerenog do intenzivnog vježbanja tjedno, objavio je OECD. Studija je pokazala da bi se 3,5 milijuna slučajeva depresije i 3,8 milijuna slučajeva kardiovaskularnih bolesti moglo spriječiti do 2050. ako bi ljudi vježbali 150 minuta tjedno. Kad bi europski građani poslušali savjet WHO-a, ne samo da bi se spriječilo više od 10.000 preuranjenih smrti, već bi se prosječni životni vijek u EU-u mogao povećati za dva mjeseca, rekla je organizacija. Tportal

19.02. (08:00)

Strah je reakcija. Hrabrost je odluka (W.Churchill)

Ukrajina je postala najveći poligon za testiranje oružja u povijesti, a EU se naoružava kao nikad dosad

MOĆNO ORUŽJE ALARMIRALO MOSKVU' Ovo je ratna zvijer kojom će se braniti Ukrajina. Putin ne čeka, priprema vojne ciljeve! |

Najdalje je u naoružanju otišla Poljska. Udvostručuje svoje vojne snage, planiraju nabaviti 500 višecijevnih bacača raketa u rangu prestižnog američkog HIMARS-a. Samo 20 takvih sustava u Ukrajini skoro je okrenulo rat u korist Ukrajinaca. Kupuju i 700 novih samohodnih haubica, što je šest puta više nego što ih ima Njemačka,  a poljske tenkovske snage bit će tri puta veće od francuskih ili britanskih. Pojačano se naoružava i Rusiji naklonjena Mađarska, a Švedska i Finska odustale su od desetljeća neutralnih diplomatskih odnosa i zatražile članstvo u NATO-u. Rat u Ukrajini nije ostavio posljedice samo na susjedne zemlje. Kina, Indija, Tajvan i naravno SAD žele biti spremni na sve njegove implikacije, no strah od novih sukoba otišao je toliko daleko da američki diplomati već govore da je azijsko krizno žarište – mogući rat između Kine i Tajvana – blisko povezano s ratom u Ukrajini. Tportal

11.02. (19:00)

Deficit u siječnju već dosegnuo 60 posto planiranog minusa za cijelu godinu

Utjecaj sankcija na Rusiju: Putinov “fond za crne dane” u godinu dana gotovo se prepolovio

Što sankcije prema Rusiji znače za hrvatske tvrtke: Pratimo situaciju i analiziramo sve opcije

Deficit ruskog proračuna skočio je u siječnju na 1,76 bilijuna rubalja (24,78 milijardi dolara) pod utjecajem snažnog pada prihoda, posebice od prodaje energenata, i skoka rashoda, pokazuju preliminarni podaci ruske Vlade. Prihodi od prodaje nafte i plina u siječnju su iznosili 426 milijardi rubalja i bili su 46,4 posto manji nego u u istom mjesecu 2022., objavilo je rusko Ministarstvo financija, pozivajući se na preliminarne podatke. Pad prihoda od ključnih ruskih izvoznih proizvoda ponajprije se pripisuje nižim cijenama nafte oznake Urals i smanjenom opsegu izvoza prirodnog plina. Tportal