Nobelova nagrada za književnost Svetlani Aleksijevič

Ratne priče

Nobelova nagrada za književnost Svetlani Aleksijevič

Bjeloruskinja Svetlana Aleksijevič dobitnica je Nobelove nagrade za književnost, objavila je Švedska kraljevska akademija. Za ‘polifonijsko pisanje, spomenik patnjama i hrabrosti našeg doba’ Aleksijevič je nagrađena s 8 milijuna kruna. Aleksijevič je 14. po redu žena kojoj je pripala Nobelova nagrada za književnost, a bila je nominirana među 198 kandidata. BBC, Mashable, T-Portal

Nobelova nagrada Svetlana Aleksijevič

Nijedan je nije zaradio ovdje

Petorica “hrvatskih” nobelovaca između etničkog ponosa i službenih kriterija

Nakon što je fizičar John Martinis potvrdio da mu je otac iz Komiže, otvorila se rasprava o tome koliko Hrvatska zapravo ima Nobelovaca. Iako službena statistika ne bilježi nijednog, jer su Ružička i Prelog nagrade dobili pod švicarskom zastavom, a Andrić pod jugoslavenskom, etnički kriterij širi popis na pet imena: Ružička, Prelog, Andrić, Modrich i Martinis. No taj “labavi” pristup pokazuje da broj Nobelovaca zapravo ovisi o tome što želimo vidjeti – znanstvenu činjenicu ili domoljubni odraz u zrcalu. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Nenad Jarić Dauenhauer Nobelova nagrada Nobelovci

Kad molekule imaju Airbnb

Nobel za kemiju trojcu koji je stvorio materijale što hvataju plinove i vlagu iz zraka

Susumu Kitagawa, Richard Robson i Omar Yaghi osvojili su Nobelovu nagradu za kemiju 2025. za razvoj metal-organskih okvira (MOF-ova) — materijala s ogromnim unutarnjim šupljinama koje mogu pohranjivati plinove, hvatati CO₂ ili skupljati vodu iz zraka. Njihov izum otvara put „zelenijoj“ kemiji i tehnologijama za borbu protiv klimatskih promjena, a mala količina MOF-a može pohraniti goleme količine tvari — poput Hermionine torbice, samo bez magije. HRT

Nobelova nagrada Nobelova nagrada za kemiju

Nobel za robota – kome ide govor zahvale?

Nobelovu nagradu bi uskoro u budućnosti mogla dobiti i – umjetna inteligencija

Znanstvenici raspravljaju može li umjetna inteligencija do 2050. samostalno ostvariti otkriće vrijedno Nobelove nagrade. Inicijativu „Nobel Turing Challenge” pokrenuo je Hiroaki Kitano iz Sony AI-ja, a optimisti poput Rossa Kinga vjeruju da bi AI to mogao postići i ranije. Već danas sustavi poput AlphaFolda i Coscientista planiraju eksperimente i otkrivaju nove fenomene, no mnogi upozoravaju da AI još ne razumije svijet koji proučava. Skeptici strahuju da bi preveliko oslanjanje na algoritme moglo smanjiti kreativnost i prilike za mlade znanstvenike – i povećati broj pogrešaka. tportal

Nobelova nagrada umjetna inteligencija

Imunitet za Nobela

Nobelove nagrade za medicinu pripala znanstvenicima za otkrića u vezi s perifernom imunološkom tolerancijom

Nobelovu nagradu za medicinu 2025. dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za otkriće kako imunološki sustav zna stati na loptu. Identificirali su regulatorne T stanice koje sprječavaju da tijelo napadne samo sebe. Njihov rad razjasnio je mehanizme imunološke tolerancije i otvorio put razvoju terapija za autoimune bolesti, rak i transplantacije. Sakaguchi je 1995. otkrio novu klasu stanica, a Brunkow i Ramsdell 2001. pronašli gen Foxp3 koji njima upravlja. tportal

Nobelova nagrada Nobelova nagrada za medicinu

Geni geni kameni

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2024. za otkriće mikro-RNK i regulaciju ekspresije gena

Predmet interesa Ambrosa i Ruvkuna bilo je pitanje kako se unutar istog organizma stanice – korištenjem identičnog genskog „kompleta“ u svojim kromosomima – uspijevaju razvijati na različite načine i u različitim smjerovima. Tijekom svojeg istraživačkog rada otkrili su mikroRNK, novu klasu vrlo malenih RNK molekula za koje se uspostavilo da igraju ključnu ulogu u regulaciji (aktivaciji ili deaktivaciji) gena. Time je otkriven potpuno novi princip kontrole gena koji se pokazao esencijalnim za sve višestanične organizme, uključujući i ljude. Daljnja su istraživanja otkrila da ljudski genom kodira više od tisuću različitih vrsta mikroRNK, koje su se pokazale temeljno važnima za razvoj i funkcioniranje različitih stanica i tkiva našeg organizma. Bug

Nobelova nagrada Nobelova nagrada za medicinu

Nagrada s porukom

Nobel za ekonomiju otišao ljudima koji su istraživali institucije u bivšim kolonijama

Društva s lošom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne generiraju rast niti promjene na bolje, zaključuje švedska akademija, citirajući u obrazloženju nagrade istraživanje trojice profesora američkih sveučilišta, koji su Nobelovu nagradu dobili za istraživanje o ulozi društvenih institucija u razlikama u prosperitetu bivših kolonija. Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, naglašavaju Acemoglu, Johnson i Robinson, i sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama. Činjenica da građani ne vjeruju njihovim obećanjima možda nudi objašnjenje za demokratizaciju, u pojedinim slučajevima, dodaju. Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, i sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama. HRT

kolonije Nobelova nagrada Nobelova nagrada za ekonomiju

Ne ponovilo se

Nobelova nagrada za mir odlazi u Japan, mirotvornoj organizaciji Nihon Hidankyo

„Nihon Hidankyo se zalaže za svijet bez nuklearnog oružja i kroz svjedočanstva preživjelih zorno ukazuje na to da ovo oružje nikad više ne smije biti upotrebljeno“, stoji u obrazloženju Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir iz Osla (DW). Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka da se ni po koju cijenu ne ponove strašni događaji iz kolovoza 1945. Toga strašnoga dana u Hirošimi je poginulo između 60.000 i 80.000 ljudi, a ranjeno ih je 70.000. Tri dana poslije, atomska bomba Fat Man bačena je na Nagasaki i odnijela 75 tisuća života. Ovo je treći put da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje za aktivnosti povezane s borbom protiv nuklearnog naoružanja. Jutarnji

atomska bomba Hirošima Nagasaki Nobelova nagrada Nobelova nagrada za mir

Putujmo malo na istok

Han Kang (53) najpoznatija je južnokorejska suvremena spisateljica, sada je dobila Nobela

Ona je prva Južnokorejka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Jedini Južnokorejac koji je dosad dobio Nobelovu nagradu bivši je predsjednik Kim Dae-Jung koji je 2000. nagrađen za “rad na miru i pomirenju sa Sjevernom Korejom”. Autorica, rođena 27. studenoga 1970. u Gwangjuu, ima “jedinstvenu svijest o vezama između tijela i duše, živih i mrtvih, a zbog svog poetskog i eksperimentalnog stila smatra se inovativnom u području suvremene proze”, rekao je novinarima predsjednik odbora za dodjelu Anders Olsson. Najpoznatiji joj je roman Vegetarijanka, a na hrvatski joj je preveden i roman Ljudska djela. Index

Han Kang Nobelova nagrada Nobelova nagrada za književnost

Od dinamita do Malale: Nobelovci kroz apsurd i povijest

Neobične činjenice o Nobelovim nagradama: Marie Curie jedina žena nagrađena dva put, najmlađa dobitnica imala je 17, a najstariji 97

Nobelove nagrade, koje se dodjeljuju od 1901., donose brojne zanimljivosti. Najmlađa dobitnica je Malala Yousafzai (2014), koja je sa 17 godina osvojila nagradu za mir, dok je najstariji bio John B. Goodenough s 97 godina (2019). Marie Curie jedina je žena nagrađena dvaput. Iako nagrade ne mogu biti posthumno dodijeljene, dva laureata primila su ih posmrtno. Nagrade, iako se objavljuju u listopadu, dodjeljuju se tek 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, koji je svijet zadužio – dinamitom. DW

Alfred Nobel Nobelova nagrada

Nikad kraja inovacijama

Raos: Nobel za kemiju 2023 – kemija (i fizika) kvantnih točaka

Najviše znanstveno priznanje u području kemije ove godine dobila su trojica američkih znanstvenika za načelno i ne baš najnovija otkrića. „Nanočestice koje su tako sićušne da im veličina određuje svojstva“ su nešto što se odavno zna, a za njih su sigurno čuli svi koji su se imalo bavili kvantnom fizikom. Treba se prisjetiti da su još stari staklari znali bojati staklo koloidnim česticama (česticama, po definiciji, veličine od 1 do 100 nm). No, predviđanje svojstava tvari područje je fizike, a priređivanje tvari posao je kemičara. Poluvodičke kvantne točke, kojima se bavio jedan od laureata, našle su primjenu u telekomunikacijskim sustavima temeljenima na optičkim vlaknima. Primjenjuju se i u fotonaponskim uređajima, fotodetektorima, u biomedicini… i zato su i ovogodišnje nagrade također zaslužene, pojašnjava Nenad Raos za bug.

kemija Nenad Raos Nobelova nagrada

P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Ratne priče