Nova pravobraniteljica o zaposlenima u Uredu: 53 se čini kao velik broj, ali nije - Monitor.hr
27.03.2021. (13:30)

Intervju za Hinu

Nova pravobraniteljica o zaposlenima u Uredu: 53 se čini kao velik broj, ali nije

Nova pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter razgovarala je s Hinom te komentirala aktualnosti vezane uza svoj posao. Tako napominje kako je zadovoljna radom svoje prethodnice te ističe da bi Sabor trebao pregledati tri izvješća pravobraniteljice. Taj proces opisuje kao sistematski pregled koji nije ugodan, ali je koristan, a zatim komentira brutalno postupanje policije s migrantima koje je također opisano u izvješćima. Pravobraniteljica osuđuje cijepljenje preko reda te komentira probleme građana s područja pogođenih potresom, a zatim staje u obranu broja zaposlenih u Uredu rekavši: Brojka od 53 zaposlenih možda djeluje kao veliki broj, no samo ako se ne zna za povećanje broja mandata, odnosno poslova ove institucije, a sad ih je ukupno pet. Index


Slične vijesti

28.06.2022. (19:00)

"Važno je regulirati da nije moguć priziv savjesti na razini cijele ustanove"

Pravobraniteljica o prizivu savjesti: To nije neograničeno pravo

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter napominje kako je priziv savjesti itekako ograničen, među ostalim, pravno-zdravstvenom zaštitom. “Kad govorimo u kontekstu reproduktivnih prava žena pravo (na priziv savjesti) je ograničeno na način da svaka žena koja tako izabere, ako ima zakonom zajamčeno pravo na zdravstvene usluge, mora dobiti tu zdravstvenu uslugu.”i nastavlja: ““Što kroz zakon, što kroz podzakonske akte trebalo bi detaljnije propisati proceduru koja mora vrlo jasno odrediti tko točno treba informirati koga o tome te gdje, kada i kamo treba otići. To trenutno nije dovojno jasno. Sustav nadzora nad time također nije dovoljno jasan, uz to je važno regulirati da nije moguć priziv savjesti na razini cijele ustanove”. N1

09.11.2019. (17:30)

Napadno Državno Hrvanje

Vlada neobično kritično o Pučkoj pravobraniteljici – prigovaraju joj “arbitrarnost”, “netočnost” i nekompetentnost

“Teme se biraju na ponešto arbitraran način”, “ne temelje se uvijek na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju” i trebalo bi ih “ocijeniti u kontekstu podataka iz prethodnih godina” – stoji u Vladinom mišljeju o izvješću pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Jutarnji objašnjava da je Pučki pravobranitelj posve neovisan od vlasti u izboru tema koje problematizira, a one su velikim dijelom određene vrstom pritužbi s kojima se građani tom uredu obraćaju.

25.07.2019. (11:30)

Država protiv državnice

Pučka pravobraniteljica: Štitim i prava migranata čim prijeđu granicu

Državne institucije stale su nasuprot ureda pučke pravobraniteljice Lore Vidović koja je objavila anonimno pismo graničnog policajca u kojem je on opisao kako se migrante kad uđu u Hrvatsku premlaćuje, oduzima im se stvari i protjeruje natrag u BiH. Pravobraniteljica u intervjuu Jutarnjem kaže kako misli “da se ovdje radi o političkoj odluci da se vanjska granica Unije čuva svim sredstvima. Ne ulazim u to je li Hrvatska za to dobila izričitu, ili prešutnu suglasnost EU-a. Međutim, ta se politička odluka na mene ne odnosi i ja joj se ne moram povinovati. Ja joj se zapravo i ne smijem povinovati, ako želim primjenjivati zakone na koje me obezuje Ustav”.

29.03.2019. (23:00)

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović objavila izvješće za 2018. godinu

U objavi na Twitteru Lora Vidović kaže: “Opsežno je, ali ne dajte se obeshrabriti, ima za čitanje tijekom cijele godine. A nadam se da će i koristiti.” U 2018. Ured je postupao u 5082 predmeta, pri čemu je zabilježen rast pritužbi građana za 8,6% u odnosu na godinu ranije. Najviše pritužbi je zbog diskriminacije (12%), radnih i službeničkih odnosa (11%) te pravosuđa i zdravstva (10%). Cijelo izvješće (284 stranice) u PDF formatu.

http://ombudsman.hr/hr/naslovna/novost/1551-izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2018-godinu

19.01.2019. (18:30)

Nepokolebljiva Državna Hrabrica

Pravobraniteljica Lora Vidović: Policija će me zaštititi od ustaških prijetnji

“Javni prostor zaista je opterećen neprimjerenim, diskriminatornim govorom i govorom mržnje. Internet daje privid anonimnosti, pa pojedinci misle da se mogu sakriti i reći što god žele, bez ikakvih posljedica” – kaže pučka pravobraniteljica Lora Vidović u intervjuu Jutarnjem. No, ima i druga strana – “mora se voditi računa i o tome da pretjerana kontrola može voditi cenzuri”. Ponovila je da je domovinski rat nastavak antifašističke borbe što “proizlazi iz Ustava, u čijim izvorišnim osnovama stoji da je Hrvatska državnost utemeljena, između ostaloga, na odlukama ZAVNOH-a nasuprot NDH, i na Domovinskom ratu”.

21.11.2018. (23:30)

Anti Ante

Nikad neko državno tijelo nije jače osudilo vladu zbog toleriranja veličanja NDH

Pojave negiranja karaktera NDH i razmjera zločina ustaškog režima, isticanja simbola u javnom prostoru ili korištenje sintagmi kojima se prema njemu izražavaju simpatije, u hrvatskom su društvu toliko učestale, da su gotovo prešutno prihvaćene – kaže se u analizi pučke pravobraniteljice u kojem Lora Vidović proziva redom Ministarstvo unutarnjih poslova, DORH, Ministarstvo uprave, predsjednica Republike i Ministarstvo hrvatskih branitelja. Negiranjem zločina, zaključuje njeguje se kontinuitet mržnje – i narušavaju vrijednosti jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, na kojima počiva Ustav Republike Hrvatske. Telegram

11.09.2017. (22:37)

Zakon šutnje

Pravobraniteljica: Problem je što građani ne prijavljuju diskriminaciju

Petina hrvatskih građana bila je diskriminirana barem jednom u zadnjih pet godina, što je manje nego 2012., kada je u takvoj situaciji bila četvrtina, no i dalje najveći broj njih nije spreman potražiti zaštitu, pokazalo je istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji, koje je predstavio Ured pučke pravobraniteljice. Diskriminacija je najčešća na području rada i zapošljavanja, te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto diskriminiranih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala, kazuju podaci istraživanja koje je IPSOS lani u prosincu proveo na uzorku od 1000 građana. HRT