Obama je bio u pravu, a EU u krivu u vezi s izlaskom iz recesije - Monitor.hr
02.11.2015. (07:54)

Pilili granu na kojoj sjede

Obama je bio u pravu, a EU u krivu u vezi s izlaskom iz recesije

“Jesam ti rekao”, izjavio bi Obama Angeli Merkel na sastanku G20 da je malo nepristojniji. Godine nakon krize pokazale su koliko su SAD i UK bili u pravu što se tiče monetarne politike, a Europska unija u krivu, baš kao i nakon Velike depresije. Europska središnja banka dizala je kamatne stope umjesto da ih ruši i stvara investicijski povoljnu klimu koja bi pokrenula i potrošnju, a zatim i zaposlenost. EU je štedjela umjesto da troši, piše Guardian.


Slične vijesti

27.03. (07:30)

Nisu baš svi oduševljeni

Detalji pregovora na vrhu EU: Hrvatskoj stiže još najmanje 500 000 doza Pfizera?

U četvrtak se na sjednici Europskog vijeća razgovaralo o 10 milijuna doza cjepiva koje bi Astra Zeneca trebala dostaviti, a premijer Plenković zastupao je tezu da bi se raspodijeliti trebalo više prema članicama koje su dobile u startu manje. Zaključeno je na koncu da će se preraspodjela izvršiti na temelju europske solidarnosti, što bi Hrvatskoj značilo da bi do srpnja cijepila više od polovine odrasloga stanovništva prvom dozom. Jutarnji list

20.03. (21:30)

Ma mi znamo bolje

EU donijela deklaraciju za poticanje startupa, Hrvatska još nije među potpisnicama

U petak su 24 države članice Europske Unije potpisale deklaraciju pod nazivom EU Startup Nations Standard (SNS) kojom se uvođenjem novih zakona nastoji poboljšati položaj startupa te potaknuti na uvođenje startup viza za strane radnike, ali i ozakoniti dioničke opcije kao oblik nagrade zaposlenicima te olakšavati sudjelovanje u javnim natječajima. Unija tako želi udvostručiti broj startupa jer smatraju kako će baš ta grana poduzetništva imati veliku ulogu u gospodarskom i ekonomskom oporavku nakon pandemije, pogotovo jer uporabljuju i razvijaju zelene tehnologije. Među potpisnicama nema Hrvatske, a društvo nam čine Bugarska i Mađarska, dok su Island i Norveška potpisali. Bug 

07.02. (18:30)

Odavno smo graničari stari

Pavičić: O događaju na granici Hrvatske i BiH vlada nelagodna šutnja, čak se ni izvidi ne provode…

Ako policija može jedan dio hrvatskog teritorija pretvoriti u “no-go” zonu i privoditi parlamentarne zastupnike jer su se drznuli obići teren, kako znamo da neće to učiniti drugi put? Kako znamo da, recimo, neće privesti Zekanovića ili Grmoju ili Radu Borić budu li pošli u izvid ekološkog skandala, bespravne gradnje, međuetničkog incidenta ili devastacije spomenika? Tko je onaj koji tu povlači granicu, za koju vrstu političkih prijepora i za koju vrstu zastupnika? Kad zastupnici prestaju biti “naši”, a postaju “furešti” i koji je dio teritorija RH dovoljno zabačen da ga policija smije proglasiti neposjetivim? Piše Jurica Pavičić za Jutarnji list

10.10.2020. (21:00)

Svijet u bojama pandemije

EU: Dogovoreni kriteriji za označavanje zelenih, narančastih i crvenih zona

Zbog neujednačenih kriterija koji su putnicima zadavali muke, veleposlanici zemalja članica EU-a uskladili su u petak kriterije za označavanje regija prema broju zaraženih koronavirusom na 100 000 stanovnika i postotku pozitivnih među testiranima te dogovorili označavanje područja bojama. Zelenom će označavati regije s manje od 25 zaraženih na sto tisuća stanovnika u 14 dana i gdje je postotak pozitivnih na testiranju ispod četiri posto, crvena 50 ili više zaraženih i više od četiri posto pozitivih, narančasta manje od 50 zaraženih te četiri ili više posto pozitivnih, ili ako broj zaraženih varira između 25 i 150 slučajeva, ali je stopa pozitivnih na testiranju ispod četiri posto. Siva će značiti nedovoljno podataka. Svaka članica morat će obavijestiti o novim restriktivnim mjerama 48 sati prije uvođenja. HRT

 

27.09.2020. (10:00)

Spašavanje preostala parčeta slobode medija

‘Slobodni i neovisni mediji imaju važnu ulogu koju nikad neće moći preuzeti društvene mreže‘

Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost, Věra Jourová, i  povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište, Thierry Breton, komentiraju opasnost koju pad prihoda od 80 % medijima tijekom korone donosi za demokratičnost društva. Problem medija tijekom digitalne transformacije vide u opadanju pluralizma te spominju kako Google i i Faceebok drže 50 % tržišta medijskog oglašavanja. Tako Komisija priprema prijedlog Akta o digitalnim uslugama u kojem bi predložili ex ante pravila za uspješnije uklanjanje tržišnih nedostataka koje su nametnule velike internetske platforme, a sve da bi zajamčili slobodu medijima te ponukali države članice da usklade svoje zakonodavstvo. Jutarnji list

25.07.2020. (12:00)

Bure baruta

Turska i Grčka pred objavom rata zbog pomorskog dobra, velike sile SAD i EU nisu se još izjasnile

Sve glasnije se zvecka oružjem nakon najava Ankare da će poslati istraživački brod Oruk Reis u blizinu grčkog otoka Kastelorizo u Egejskom moru koji se nalazi svega tri kilometra od turskog kopna. Tu bi, prema najavama, turski brod mjesec dana trebao ispitivati potencijalna podvodna nalazišta prirodnog plina i nafte. No tu morsku zonu Grčka smatra svojim teritorijalnim vodama i zonom u kojoj ima ekskluzivno pravo istraživanja i eksploatacije podmorja. Deutsche Welle

 

28.12.2019. (22:30)

Novi dokument

EU izdvaja milijarde eura Balkanu za zelene projekte

Europska unija priprema paket ekoloških projekata “Zelena agenda” za zemlje zapadnog Balkana, kojima predviđa ekološka i energetska partnerstva s ciljem smanjenja ovisnosti o prljavim tehnologijama. Najmanje 25 posto svih sredstava za regiju bit će usmjereno u ekološke projekte poput vjetroelektrana, solarnih panela i elektromobiliteta. U idućih pet godina bit će dodijeljene milijarde eura potpora i povoljnih kredita.

17.11.2019. (20:30)

Razočarani i sami

BiH o susjedima: Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada

“Ako će zatvaranje granica, negacija različitosti, antisemitizam i islamofobija biti vrijednosti EU, onda nam takva Europa ne treba jer takva EU je protiv multietničkih država. Takva EU bi organski bila protiv BiH i saveznik nacionalističkih politika Zagreba i Beograda”, rekao je profesor Nerzuk Ćurak na okruglom stolu o utjecaju Hrvatske i Srbije na BiH. DW