Od "corbynomike" do ekonomije u Hrvatskoj - Monitor.hr
26.08.2015. (13:53)

Mir i javno dobro

Od "corbynomike" do ekonomije u Hrvatskoj

“Iza kandidata za predsjednika britanske Laburistčke stranke Jeremyja Corbyna, podiglo se najviše prašine. Razlog su njegove ekonomske ideje[pdf], inspirirane doktrinom Johna Maynarda Keynesa: Corbyn se protivi mjerama fiskalne štednje, želeći da javni sektor iznjedri investicijski program koji će transformirati britansku ekonomiju. Pritom uspijeva ne samo inspirirati potencijalne pobornike, već i izazvati polemike i kritike onih koji misle da su njegove ideje veoma radikalne, čak ekstremne”, piše H-alter i ispituje primjenjivost tih ideja i u Hrvatskoj.


Slične vijesti

20.06. (12:30)

Skriveni aršini

Šonje: Vrijednost doprinosa javnih djelatnika društvenom razvitku – život satkan od snova

O izračunavanju doprinosa javnih službenika te objektivnijim mjerilima kolumnist analizirajući piše: Nije riječ o tome da je sve nemjerljivo. Naprotiv, puno toga se može izmjeriti. Samo što ljudi to rijetko rade. Mjerenje učinaka je skupo, dugotrajno i – vjerojatno najvažnije – mjerenje isušuje misticizam, improvizaciju i manipulaciju kojih ne nedostaje na tržištima, u politici, obitelji, ukratko u svim područjima života. Štoviše, Zemljani nisu Vulkanci. Stoga možemo pretpostaviti da ljudi imaju određenu sklonost ne-mjerenju, čak i kada je mjerenje moguće, ne bi li sačuvali sokove nepredvidivosti, iluzija i manipulacija. Dobar dio ljudi u njima pliva i uživa više nego bebe u fruteku. Na koncu, pretjerivanje s obećanjima i zavodljivo zavaravanje sama je bit politike. Zbog toga Vulkanac nema šanse dobiti izbore na zemlji. Vulkanci idu u business, iako i tamo često vrijede neka druga pravila igre. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

20.03. (21:30)

Ma mi znamo bolje

EU donijela deklaraciju za poticanje startupa, Hrvatska još nije među potpisnicama

U petak su 24 države članice Europske Unije potpisale deklaraciju pod nazivom EU Startup Nations Standard (SNS) kojom se uvođenjem novih zakona nastoji poboljšati položaj startupa te potaknuti na uvođenje startup viza za strane radnike, ali i ozakoniti dioničke opcije kao oblik nagrade zaposlenicima te olakšavati sudjelovanje u javnim natječajima. Unija tako želi udvostručiti broj startupa jer smatraju kako će baš ta grana poduzetništva imati veliku ulogu u gospodarskom i ekonomskom oporavku nakon pandemije, pogotovo jer uporabljuju i razvijaju zelene tehnologije. Među potpisnicama nema Hrvatske, a društvo nam čine Bugarska i Mađarska, dok su Island i Norveška potpisali. Bug 

13.03. (14:30)

Sociologija ekonomije

Šonje: Borba protiv dogovorne ekonomije je borba protiv kulture

Autor u ovotjednoj kolumni reagira na tekst Jasmine Pecotić Kaufman i Ružice Šimić Banović objavljen u znanstvenom časopisu World Competition, u kojem se autorice bave pitanjem odnosa kulture, konkurencije, tržišta i funkcioniranja institucija. Izdvajamo: Pecotić Kaufman i Šimić Banović tekst zaključuju raspravom o mamcima (eng. nudges). Koncept mamaca posuđen je iz bihevioralne ekonomike. Riječ je o pokušaju da se umjesto uvođenja promjena klasičnom intervencijom odozgo, na promjene ponašanja utječe finim, postupnim podešavanjem poticaja uz vođenje računa o interesima i psihologiji. Drugim riječima, ljude treba navesti da shvate da im se više isplati konkurirati nego dogovarati. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

28.02. (22:30)

Smeća će sigurno biti

Šonje: Neumoljiva logika plime i oseke u gospodarstvu

Nekad su izdanja državnih obveznica bila praćena na naslovnicama glavnostrujaških medija uz panične komentare zbog iznosa zaduženja i visine kamatnih stopa. Danas živimo u vremenu kada se takvi događaji bilježe u noticama na marginama. Tako je čak i kada vlada izda obveznice u vrijednosti od dvije milijarde eura, kao prošloga tjedna… Slijedeći logku plime i oseke, pitamo se što će ostati kad se plima povuče. Pesimisti kažu da se tek za oseke vidi smeće koje su ljudi ostavili na plaži dok je bila plima. Ovako bih to preveo: upitno je koliko će se u fazi predstojeće financijske plime promijeniti produktivnost, koliko ćemo pritom novih stvari naučiti, novih tehnologija usvojiti, boljih organizacija ustrojiti, inovacija uvesti, novih tržišta osvojiti, novih proizvoda i usluga plasirati. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

07.02. (15:30)

Polako se kotrlja

Šonje: Izvoz kao izlaz – stvarno značenje strukturnih promjena

Dakle, u Hrvatskoj je na djelu spontano (tržišno) restrukturiranje izvoznog sektora. Ono je u velikoj mjeri potaknuto ulaskom u EU. O tome smo već pisali na Labu: u uredničkom tekstu iz 2018. pokazali smo širenje izvozne baze među manjim poduzećima; Ivica Brkljača je iste godine ukazao na bitno povoljnije trendove u izvozu nakon prošle krize nego prije i u toku nje, a Tomislav Globan je pokušao objasniti da prijelaz salda platne bilance u suficit nije potaknut samo turizmom, nego između ostaloga i oporavkom robnog izvoza. Sada smo kroz Šelebajevo istraživanje mikroekonomske strukture hrvatskog izvoza dobili još jednu potvrdu tih navoda. Međutim, istraživanje koje je objavio HNB na tom mjestu završava, a nas na kraju zanima što bi se moglo učiniti da se prikazani rast i razvoj izvoznog sektora ubrza. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

10.01. (15:30)

Svjetlo u tunelu

Šonje: Osobna potrošnja 2020. i 2009. i pogled unaprijed: sličnosti i razlike dviju kriza

Najzanimljivije pitanje odnosi se na usporedbu 2020. s godinom do sada najveće krize nakon rata – 2009. godinom. BDP je u toj godini pao za 7,4%, a realna osobna potrošnja za čak 9%. Kako će pad osobne potrošnje 2020. vjerojatno biti manji od 9%, dojam o dramatici ove krize, u ekonomskom smislu, trebao bi biti manji od dojma iz 2009. (ako ga se još itko sjeća, jer dojmovi brze ispare iz memorije)… Sve u svemu, prvo tromjesečje ove godine bit će i dalje obilježeno pandemijom, ali postoje dobre pretpostavke da od travnja započne ozbiljniji oporavak. Kombinaciji prirodnog stjecanja imuniteta i cjepivu još nedostaje racionalniji pristup vlada na temelju naučenog o mjerama (o tome ima dovoljno podatka) – koje djeluju i imaju smisla, a koje ne djeluju i nemaju smisla. Za prijelaz iz faze religije u fazu pragme neophodno je i da gorljivi zagovornici kineskog pristupa lockdownu preispitaju svoje stavove i shvate da ljudi ne umiru samo od virusa koji izaziva COVID-19. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

02.11.2020. (11:00)

Nekomu smrkne, nekomu svane

Kako najveće tehnološke kompanije, usred pada globalne ekonomije, ruše rekorde u zaradi. Donosimo analizu

Tijekom globalnog pada BDP-a i urušavanja svjetske ekonomije tehnološki divovi poput Applea, Amazona, Tesle i Facebooka bilježe rast. Stručnjaci smatraju da je riječ o ubrzanju trenda digitalizacije uslijed pandemijskih uvjeta života koji podrazumijevaju prelazak na digitalne alate, rad od kuće, ali i online kupnju. Također, tehnološke kompanije otpornije su i stabilnije tijekom promjena koje su se dogodile. Reffeisen baka u svom glasilu RBA analize navodi “da je rast tehnološkog sektora u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji vodećih dioničkih indeksa praćen rastom udjela neto operativne dobiti sektora u odnosu na ostatak tržišta, što upućuje da se ne radi o ‘balonu'”. Telegram

05.10.2020. (01:00)

Banka uvijek dobiva

Promjene u svijetu biznisa: je li ovo definitivni kraj ere financijskih predatora?

Banke su, barem neke od njih, iako oklijevajući, pod pritiskom nužnosti prilagodbe prihvatile bitcoin i tehnologiju Blockchaina. Ali nije u tome bit promjene. Ideja bitcoina, pa i većine drugih pionirskih digitalnih valuta, bila je da se novac, kao materijalna imovina, otme kontroli prvo država i njihovih centralnih banaka, a onda i gramzljivoj bankarskoj zajednici. Taj početni naivni entuzijazam brzo se istopio kroz nove modele gramzljivosti. Ali sve to bilo je dovoljno da bankari, oni pametniji, nauče da se približava vrijeme velike promjene. Kada dođe do velike smjene, oni će već znati kome treba ponuditi uslugu. Piše Viktor Vresnik za Jutarnji list

 

24.08.2020. (10:00)

Razvoj za budućnost

Hrvatski ICT sektor približava se po važnosti turizmu i od Vlade traži nove sektorske politike

Projekcije razvoja ICT sektora pokazuju da bi taj sektor 2025. trebao zapošljavati 55.000 radnika, što je grad veličine Pule. Te bi godine, pokazuju simulacije HUP – ICT-ja, ICT sektor trebao ostvariti prihode od 45 milijardi kuna, dok bi mu izvoz trebao porasti na 12 milijardi kuna, a 26 posto ukupnih prihoda ostvarivalo bi se na stranim tržištima, odnosno u izvozu.  Index

02.08.2020. (14:00)

Homo economicus na koljenima

Rekordan pad ekonomske aktivnosti u svijetu zbog pandemije

Podaci o tako velikim stopama pada gospodarske aktivnosti mogu se slobodno okarakterizirati kao urušavanje gospodarstva. Takav pad ekonomije posljedica je pandemije koronavirusa i “zaključavanja” ekonomija. Drugim riječima, dok su ekonomije bile u lockdownu ogroman pad imale su i ponuda i potražnja. Velik broj tvrtki nije radio, već su radile samo najosnovnije djelatnosti, a građani, s druge strane, nisu gdje imali ni potrošiti svoj novac. Index