Od posljedica koronavirusa umro legendarni trener i bivši izbornik Otto Barić - Monitor.hr
13.12.2020. (20:30)

Godina koja kosi legende

Od posljedica koronavirusa umro legendarni trener i bivši izbornik Otto Barić

Korona je odnijela još jednu legendu, u 88. godini od posljedica bolesti u Zagrebu je umro legendarni trener Otto Barić. Nogometna i sportska javnost oprašta se od jednog od najvećih trenera koji je često i komentirao utakmice ističući se stručnošću i konkretnošću. Jutarnji list

 


Slične vijesti

26.12.2021. (14:00)

Borac do kraja

Kako je sin učitelja rušio apartheid i razotkrivao najstrašnije istine o crncima i bijelcima

Smrt Desmonda Tutua nagnala je mnoge na pisanje nekrologa, no prilika je to i za obrazovanje onih koji se s njegovim radom nisu susreli o ostavštini kojom je zadužio svijet. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir te je bio jedna od vodećih figura u borbi protiv apartheida u JAR-u. Nije se isticao samo po tome, nego je svoj aktivizam širio i na prava LGBTQ+ osoba, asistiranu smrt te izraelsku okupaciju palestinskih teritorija. Iako je bio blizak suradnik Nelsona Mandele u borbi za demokraciju, nije posustao ni u kritikama nove vlasti te se borio protiv korupcije sve do svoje smrti u 90. godini. Jutarnji list

30.11.2021. (09:00)

Dobri duh ekonomije

Šonje: In memoriam – profesor Ivo Bićanić, totalno drukčiji od drugih

Kolumnist se ovotjednom kolumnom oprašta od dragog profesora riječima: Ivo je prije svega bio profesor – profesor koji je bio totalno drukčiji utoliko što je nepogrešivom pedagoškom metodom i ljudskom intuicijom prepoznavao potencijale među svojim studentima. Posvećivao im se nesebično, poklanjajući im svoje vrijeme, energiju, iskustvo, literaturu, i gajeći pri tome onaj dobri engleski običaj istovremene ljudske bliskosti i profesionalne distance, svojevrsne intrige tako dalekog, a tako bliskog učiteljskog autoriteta… Ivo nažalost više neće kvariti mladež. No, zato smo tu mi: njegovi studenti, suradnici, generacijski razlomljeni, ali zaraženi virusom kritičkog mišljenja i mandatom da ustrajno nastavimo “kvariti” društvo i čuvati sjećanje na lik i djelo našeg Profesora. Neka mu je laka zemlja. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

10.05.2021. (14:00)

Pozdrav ko pripovjetka

Jergović o Bogdanu Žižiću: Neobično dostojanstven čovjek

Lijepu posvetu je napisao Miljenko Jergović nedavno preminulom Bogdanu Žižiću, o čijoj smrti je vijest u mainsteam medijima kasnila nevjerojatno dugo (umro je 29. travnja). Lice čovjekovo kao dnevnik svih prethodnih događaja. Pritom, bio je vrlo glumstven, a da nije bio glumac. Životna povijest svakoga pravog filmskog redatelja ustvari je povijest odbijanja. Velika antologija nesnimljenih filmova. Samo sretnim se slučajem ponešto snimi. Tek sam s tim svojim kratkim i nesretnim kratkim gostovanjem u hrvatskom filmu shvatio koliko mi je dobro biti pisac… Mnogo mislim o ljudima, ali ne umijem razgovarati. Ili ne želim razgovarati. Lakše mi je sve to napisati. I lakše mi je kada ih u svojoj priči mogu sahranjivati, a zatim oživljavati. I onda su živi kao da nikada nisu bili mrtvi. Samo da stresu zemlju s rukava…

28.11.2020. (21:30)

Adio, majstore

Polimac: Bio je komičar prerušen u glumca, a Gavella ga je pitao ima li rezervnu karijeru. Nije je trebao!

Guberina je danas umro u 88. godini, prvenstveno je bio kazališni i televizijski glumac, a u nekim drugim uvjetima možda je mogao završiti i kao operni pjevač. Rođeni Šibenčanin u srednjoj glazbenoj školi učio je violončelo, nastupao u komedijama i operetama, no kad je 1952. došao u Zagreb, upisao je građevinu, odslušao jednu godinu, da bi se zatim prebacio na Prirodoslovno-matematički fakultet, gdje je studirao fiziku i matematiku… Na filmu ga nisu previše tražili, ali je zato bio jedan od najpopularnijih televizijskih glumaca, što je bilo puno važnije, budući da je to već šezdesetih bio najprisutniji i najpopularniji medij. Tamo je igrao što je htio. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

23.11.2020. (00:30)

Pamte ga po Šojiću i Pantiću

Polimac: Smrt autora najvećeg YU filmskog hita: Osim ‘Tesne kože‘, režirao je i genijalan serijal o Titu

U ponedjeljak je umro u Beogradu Mića Milošević (razmjerno rijetko potpisivao se krsnim imenom Milivoje), prva filmska legenda u regiji koja je stradala od koronavirusa. Imao je 90 godina, no sudeći po prigodnim člancima u povodu njegove smrti, uz izuzetak odličnog eseja srpskog kritičara i scenaristaDimitrija Vojnovana RTS-u, nitko o njemu nije imao pojma, jer su svi prepisivali dvije-tri poznate činjenice iz njegove biografije, ponajprije onu da je 1982. režirao komediju “Tesna koža” koja je po slobodnim procjenama imala između milijardu i pol i dvije milijarde gledatelja u tadašnjoj Jugoslaviji. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

22.11.2020. (21:00)

Posljednji pozdrav legendi

U 78. godini preminuo Mustafa Nadarević, bard hrvatskoga glumišta

Mustafa Nadarević glumac je staroga kova od kojega smo uvijek očekivali sjajne uloge, pratili ga kao vjerni obožavatelji i dočekivali sa salvama pljeska. Nakon teške borbe s karcinomom pluća preminuo je u 78. godini života ostavljajući za sobom golemu prazninu, o čemu svjedoče i broji posljednji pozdravi koji pristižu sa svih strana:

Malo kad, dok smo na ovom svijetu, možemo istinski reći da se zanat kuje. U smislu onog posvećenog oblikovanja i stvoriteljstva. Mustafa je bio posjednik baš takvog hefestovskog kovačluka. U njegov iskonski obrt mogli smo uvijek ući kao pribjegari, kao što se nekad pred zoru u pekaru ulazilo. Kod majstora Mustafe nikad pokvarene ili ustajale robe nije bilo, piše Davor Špišić za Telegram

Za sve nas zagrižene filmofile Mustafa Nadarević je, i uvijek će biti, jedan od dvojice glavnih protagonista priča “šta bi bilo da je ovo”. Zato, nemojte se čuditi ako ovih dana žalovanja od nekoga čujete kako kaže da je Bekim Fehmiu Al Paćino jugoslovenske kinematografije, a Mustafa Nadarević Robert De Niro jugoslovenskog filma, piše Jasmin Agić za Al Jazeeru

 

17.08.2020. (22:00)

Neprežaljeni umjetnik

Ni nakon pet godina ne jenjava žal za preminulim Arsenom Dedićem

Multitalentiranost i multidisciplinarnost do kraja su ostali trajno obilježje Arsenova stvaralaštva. Uglazbljena i neuglazbljena poezija (koja mu je s pravom donijela i “Goranov vijenac”) tiskana u zbirkama, glazba za film, televiziju i kazalište, pop skladbe pisane za druge, albumi za djecu, vlastiti kantautorski opus, slikanje za dušu iz kućnog “tihog obrta”, koncerti (i oni samostalni i oni s Gabi, kojima se kasnije pridružio treći član genijalne obiteljske glazbene družine Dedićevih, sin Matija)… podjednako su važni za makar skicozan portret velikog umjetnika. 24 sata

16.08.2020. (16:00)

Bez dlake na jeziku

Odlazak Josipa Kregara pogodio je znanstvenu i građansku zajednicu

Brojni kolege opisuju kako je za politiku kao kritički raspoložen intelektualac bio kontraindiciran: bez dlake na jeziku, nesklon dogmatiziranju. I prezirao je šutnju. Šutnji je posvetio cijelu jednu knjigu u čijem je predgovoru zapisao: “Kukavice će postati heroji, a laži istine. Još gore, heroji će biti proglašeni kukavicama… Bit će bolje šutjeti nego objašnjavati da su se ideje izjalovile, namjere pokvarile i da smo šanse propuštali najviše zato što nismo vjerovali da se ipak može bolje…” Jutarnji list