Od sutra, 6. srpnja, svi novi automobili u EU moraju imati ovu opremu - Monitor.hr
05.07. (22:00)

Sustavi koji aktivno utječu na sigurnost u prometu

Od sutra, 6. srpnja, svi novi automobili u EU moraju imati ovu opremu

Ako se odlučite kupiti novu Škodu Octaviju ili bilo koji novi automobil koji je bio prisutan na tržištu prije 6. srpnja, taj će model morati dobiti novu opremu do 2024. godine. S druge strane, novi model koji će premijerno stići na tržište nakon 6. srpnja, poput npr. novog Audija A4, morat će u startu prodaje imati standardno instalirane sustave obuhvaćene ovom odlukom.

Sustavi koje moraju imati svi novi modeli automobila
Novi elementi opreme koji će biti obvezni za sva nova vozila obuhvaćaju sljedeće sustave:

  • Inteligentna pomoć pri kontroli brzine (ISA)
  • Sučelje za ugradnju alkotestera – Alcolock
  • Sustav upozorenja u slučaju umora i smanjenja pozornosti vozača
  • Sustav upozorenja u slučaju smanjenja koncentracije vozača
  • Pomoć za vožnju unatrag
  • Crna kutija (Event data recorder – EDR)
  • Trepereća svjetla tijekom kočenja u nuždi
  • Automatski sustav kočenja u nuždi s prepoznavanjem vozila i ranjivijih sudionika u prometu ispred sebe
  • Pomoć pri zadržavanju vozila u prometnom traku
  • Sustav preciznog nadzora tlaka u gumama

Velika Britanija izlaskom iz EU nije obveznik ove odluke, ali se očekuje kako će ju poduprijeti i prihvatiti. Index


Slične vijesti

Jučer (11:00)

Hoće li stranci navaliti na hrvatske njive?

Istječe embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta, a naše parcele su najjeftinije u EU

Izvori znanja u poljoprivredi | Seoski Poslovi - Portal o poljoprivredi

Približavanjem kraja embarga na prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima Europske unije, primjetan je rast cijena parcela. No zbog problema u poljoprivredi i ograničenja u trgovanju, koja će i ubuduće štititi domaće kupce, prosječne cijene su i dalje znatno jeftinije nego u ostalim europskim zemljama. Na regionalnoj razini oranice i pašnjaci najskuplji su u jadranskoj Hrvatskoj (40.793 kune ili 5414 eura, odnosno 25.313 ili 3360 eura) dok su livade u prosjeku najvrednije u sjevernoj Hrvatskoj (19.021 kunu ili 2525 eura). Prema zadnjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska s prosječnom cijenom od 3440 eura po hektaru ima najjeftinije obradivo zemljište u Europskoj uniji. Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji cijena hektara iznosi u prosjeku 21.451 euro i šest puta je viša nego u Hrvatskoj. U Nizozemskoj, s najrazvijenijom poljoprivredom u EU, cijene parcela dostižu gotovo 70.000 eura po hektaru. Tportal

tportal

25.09. (21:00)

Osim političkog smjera EU nedostaje i ekonomska strategija

Zapad gubi trku u Latinskoj Americi koja se okreće zemljama BRICS-a, a pogotovo Kini

Kina je vrlo aktivna: BRICS sastanak u Pekingu (23.6.2022.)

Latinska Amerika u svjetlu kriza dobija na značaju kao tržište i riznica važnih ruda. Ali, Njemačka, Europska unija i Zapad općenito kao da su to prespavali. Trenutno su zamrznuti pregovori Europske unije i Mercosura – ekonomske zajednice Brazila, Argentine, Paragvaja, Urugvaja i Venecuele. Sporazum je bio spreman za potpisivanje, ali su ga Europljani zaustavili zbog politike krčenja i eksploatacije amazonske prašume koju provodi brazilski desničarski predsjednik Bolsonaro. „Vjerujem da njemačka Vlada čeka izbore u Brazilu i nada se porazu predsjednika Jaira Bolsonara. Nadam se da će se onda brzo pokrenuti aktivnosti jačeg vrbovanja Latinske Amerike”, kaže za DW Carl Moses, ekonomski stručnjak koji živi u Argentini. Deutsche Welle

25.09. (15:00)

„Nitko ne želi ratovati za Putinove interese“

Dmitrij Gudkov: “Samo Putinov vojni poraz u Ukrajini može srušiti ruski režim”

Dmitrij Gudkov, ruski opozicionar koji je napustio Rusiju prošle godine, obilazi zapadnu Europu i razgovara s političarima i diplomatima. Jedan od ciljeva mu je objasniti zapadnim političarima da su neke sankcije protiv Rusije efikasne, a druge samo koriste režimu Vladimira Putina. „Europljani moraju razumjeti da će izazvati još veći problem ako sada izoliraju Rusiju, ograde ju žicom visokom šest metara i okolo iskopaju kanal s krokodilima. Jer, nastat će siromaštvo, raspad zemlje mogao bi biti krvav. A ostat će nuklearno oružje i nitko ne zna kuda bi te rakete mogle poletjeti. Samo vojni poraz Putinovog režima može nas izbaviti od Putina”, smatra Gudkov. Deutsche Welle

18.09. (17:00)

Zbog nepoštovanja vladavine prava

Bruxelles namjerava Mađarskoj zamrznuti čak 7,5 milijardi eura

Europska komisija predložila je Vijeću EU zamrzavanje 65 posto ili 7,5 milijardi eura europskih sredstava Mađarskoj zbog korupcije i problema s vladavinom prava, a Budimpešta to može izbjeći ako u sljedeća tri mjeseca otkloni razloge za ovu odluku. Odluka bez presedana donesena je u sklopu novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava. Jutarnji

11.09. (19:00)

Smotaj i zdimi

Analiza: EU i marihuana – i ovako i onako

Poljska ima strogu politiku suzbijanja svih vrsta narkotika. Posjedovanje, uzgajanje i konzumiranje marihuane je kazneno djelo. Potpuno je drugačije u Nizozemskoj, Estoniji, Češkoj, Portugalu i Španjolskoj. Tko tamo poželi kupiti i konzumirati marihuanu, može biti siguran da neće biti pravno gonjen. U Nizozemskoj je još sedamdesetih godina prošlog stoljeća bilo dozvoljena prodaja kanabisa u takozvanim coffee-shopovima. Međutim, to nikada nije do kraja regulirano, pa su nastali problemi – neki trgovci iskoristili su priliku i za trgovinu ilegalnim kokainom. Dobar primjer za dekriminalizaciju konzumiranja kanabisa zapravo je Portugal. Od 2001. pušenje džointa nije kažnjivo, pa čak ni unošenje droge injekcijom. Količina je točno određena. Belgija spada u one zemlje koje znaju progledati kroz prste kada je riječ o konzumiranju kanabisa. Koga se uhvati s manjom količinom kanabisa za osobnu upotrebu – do tri grama – ili tko uzgaja jednu biljku, riskira da mu se roba oduzme i morat će platiti  kaznu od 25 eura. Deutsche Welle

11.09. (13:00)

Nakon Brexita čeka li nas Huxit?

Mađarska riskira da zbog svog odnosa s Rusijom i stavom o ratu u Ukrajini napusti EU

“Mađarska riskira da zbog svog odnosa sa Rusijom i stavom o ratu u Ukrajini napusti EU”, izjavio je češki ministar europskih poslova Mikulaš Bek. Njegova izjava je kao bomba odjeknula Mađarskom, ali i cijelom Europom. On je rekao ono što mnogi misle, ali se nisu usudili javno izreći. Upozorio je da bi stav Mađarske prema Rusiji i sukobu u Ukrajini potencijalno mogao dovesti do njenog izlaska iz EU. Drugi pak navode kako i pojedine zemlje jedva čekaju da Mađarska napusti Uniju i da sa sobom povede Poljsku, jer te dvije zemlje ne štite europske vrijednosti. Uzimali bi novce od Unije, ali ne bi poštivali uzuse demokratskog svijeta. … Izlazak Mađarske iz EU-a otvoreno se predlaže i u najvažnijim vladinim medijima: “Napokon moramo ozbiljno razmotriti naš mogući izlazak iz saveza država koji krvari iz tisuća rana, pokazuje imperijalne simptome i ponaša se podcjenjivački i arogantno prema istočnoeuropskim članicama…”  Slobodna

21.08. (10:00)

Greenwashing - praksa kojom se ekološki štetni projekti podvaljuju pod zelene kako bi se izvukle milijarde eura subvencija

Europski plan ulaganja u proizvodnju vodika u Ukrajini sporan je na svim razinama

Oni koje je to zanimalo i koji su imali strpljenja probijati se kroz džunglu europske legislative mogli su saznati i da je dva mjeseca ranije EK donijela dokument pod nazivom RePowerEU, čiji je glavni cilj smanjivanje ovisnosti o ruskim energentima, ali se u njemu kriju i projekti koji bi Ukrajinu mogli transformirati u svojevrsnu energetsku koloniju Unije. U tom dokumentu sadržan je plan da se Ukrajina, zajedno s još nekoliko zemalja sjeverne Afrike, europskim investicijama pretvori u mjesto na kojemu će se proizvoditi, a zatim i u EU izvoziti vodik. Plan su mnogi kritičari nazvali neokolonijalnim jer podrazumijeva – u slučaju proizvodnje zelenog vodika – crpljenje ukrajinskih prirodnih resursa za namirivanje energetskih potreba EU. Bombastični europski plan za ekološki prihvatljivu proizvodnju vodika u stvarnosti se tako svodi na još jednu priliku za greenwashing, pogonjen stotinama milijardi eura javnog novca, od kojeg će profitirati – industrije fosilnih goriva. Novosti

14.08. (16:00)

EU je neprihvatljivo da njezina sredstva odlaze u Kinu

Revizori EK-a provjeravaju Plenkovićevu hitnu nabavu medicinske opreme iz Kine iz 2020. godine

Revizori Europske komisije provjeravaju kako je i u kojim okolnostima Vlada Andreja Plenkovića u ožujku 2020. godine bez javnog natječaja nabavila oko 20 tona medicinske opreme iz Kine nužno potrebne za borbu protiv virusa covid-19, a za što je iz europskih fondova plaćeno 380 milijuna kuna, odnosno oko 50 milijuna eura. Osim europskih revizora tom se nabavom, prema informacijama Nacionala, bavi i OLAF, upravo zato što su u pitanju europska sredstva. Prema tvrdnjama izvora upućenih u detalje ove istrage, europski revizori provjeravaju je li se prije nabave iz Kine provjerilo postoje li na tržištu drugi dobavljači koji tu robu mogu isporučiti. Ta je nabava išla preko tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kojem je na čelu tada bio ministar Darko Horvat, no sve je dogovoreno na najvišoj državnoj razini između premijera Andreja Plenkovića i kineskog premijera Li Keqianga. Nacional

09.08. (18:00)

"Specifičnost Zapadnog Balkana je da desni populizam poprima konture etničkog nacionalizma"

Dejan Guzina: EU je otvorila prostor kineskom i ruskom utjecaju na Balkanu

Dejan Guzina izvanredni je profesor političkih znanosti na Univerzitetu Wilfrid Laurier u Kanadi, stručnjak za komparativnu demokratizaciju, upravljanje etničkim sukobima i izgradnju države u postkonfliktnim društvima. Bavi se odnosima i politikama Evropske unije prema Balkanu te se posebno zanima za veze između nacionalizma i zakona u kontekstu institucija podjele vlasti. “Postoji otvoreni trgovinski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kine oko pravca razvoja globalnog kapitalizma. Taj sukob bi se mogao okarakterisati kao sukob između merkantilnog kapitalizma i neoliberalizma, od kojih nijedan nije preterano zabrinut za ključne principe liberalne demokratije. U tom globalnom kontekstu, zapadno-balkanske državice, pa i cela Evropa, snalaze se kako mogu: bez jasne vizije, principa ili obrazaca ponašanja”, kaže Guzina. Aljazeera

25.07. (10:00)

Borba za majčinski kontinent

Afrika: Kina gradi ceste, EU broji insekte

EU gubi utrku s Kinom u Africi. Europljani se ponašaju paternalistički, sporo donose odluke, izvoze apstraktne vrijednosti i visoke standarde: tako to doživljavaju afrički dužnosnici. Kinezi su pragmatični: grade ceste. Zapad optužuje Kinu da zemlje u razvoju stavlja u „dužničke zamke” nudeći neodržive kredite za projekte u okviru svog Novog puta svile, koji se onda mogu iskoristiti za politički utjecaj ili ustupke koji imaju geostratešku važnost za Kinu. No ni Zapade se ne ponbaša bitno drugačije: Kina i EU su vrlo slično ocjenjene u pogledu jačanja ekonomske politike „zamke duga” u Africi – EU je dobila samo neznatno bolju ocjenu 4,6 od Kine koja je ocjenjena sa 4,9. EU je u velikoj meri bila i suučesnik u nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike i praksi izbegavanja poreza. DW