Odlazak na plažu dobro je za mozak, kažu istraživanja - Monitor.hr
Nedjelja (20:00)

Vitamin sea

Odlazak na plažu dobro je za mozak, kažu istraživanja

Novija istraživanja potvrđuju da boravak uz vodu ili more, odnosno u “plavim prostorima”, ima iznimne koristi za ljudsko zdravlje. Gledanje u morski horizont i slušanje valova smanjuje stres kroz osjećaj strahopoštovanja te potiče opuštanje mozga. Tzv. „plava teretana” motivira ljude na dulju tjelovježbu, što posljedično poboljšava san. Zanimljivo je da simulacije plaže u virtualnoj stvarnosti dokazano smanjuju percepciju fizičke boli (čak i tijekom stomatoloških zahvata). Osim toga, odlasci na more jačaju obiteljske veze i dugoročno grade mentalnu otpornost na svakodnevne životne pritiske. Nat Geo


Slične vijesti

06.05. (12:00)

More usred oceana

Sargaško more: Jedino more na Zemlji koje nema obalu ni kopno, a ima i važnu ulogu u Zemljinoj klimi

Nova studija, objavljena u časopisu Frontiers in Marine Science, istražuje neobične karakteristike i važnost ove mirne, plutajuće zone na sjeveru Atlantika, oko 950 km od Floride, kojom dominiraju morske alge, tzv. sargasi. Iako ovo “bezobalno” more može djelovati prazno, ono skriva izvanredan svijet morskog života i ima ključnu ulogu u Zemljinoj klimi. Nakupine sargasa prepune su života. Kozice, mali rakovi i mlade ribe pronalaze utočište među plutajućom vegetacijom, dok veći grabežljivci, poput grebenskih morskih pasa, koriste rubove nakupina za lov. Regija je ključan dio globalnog sustava oceanskih struja, posebno sjevernoatlantskog suptropskog vrtloga. Taj vrtlog pomaže prenositi toplu, slanu vodu prema sjeveru, dok se hladnija voda kreće prema jugu, stvarajući ravnotežu koja utječe na vremenske obrasce s obje strane Atlantika, a i važan su ponor ugljika. N1

02.12.2025. (11:00)

Kad ti dvorište postane uvala, a čestica pomorsko dobro

Stoljeće mjerenja otkriva: sjeverni Jadran polako tone pod vlastito more

Bakarski mareograf, najstariji analogni na Sredozemlju, već gotovo stoljeće bilježi stalni porast razine mora. Podaci pokazuju ubrzanje – s 3 mm godišnje na gotovo 6 mm prošle godine – što znači mogućih 25 cm rasta do 2050. Geološka istraživanja potkapina potvrđuju dugoročni trend podizanja mora. Posljedice uključuju sve češće plavljenje obale te nužnost prilagodbe infrastrukture i planiranja u obalnim gradovima sjevernog Jadrana. HRT

20.07.2025. (13:00)

Slana voda, skupi apetiti

Kako do pitke vode iz mora? Desalinizacija je rješenje, ali skupo

Zemlje poput Malte, Izraela i Španjolske već desetljećima desaliniziraju morsku vodu zbog nestašice oborina i rasta potrošnje. I Njemačka sve više razmatra ovu opciju, posebno zbog boćatog (mješavina slatkog i slanog mora) Baltičkog mora i obnovljivih izvora. No, visoki energetski troškovi i otpadna solanka i dalje su veliki problemi. Nove tehnologije, uključujući “superapsorbere” iz pelena, nude energetski učinkovitije alternative. Dok pitka voda iz mora zvuči kao rješenje, trenutačno je to još uvijek – skupa kap u moru. DW

26.05.2025. (22:00)

Kad Jadran zapjeva, ionosfera zatreperi – i nije od sreće

More pjeva, a znanost sluša: otkriven nevidljivi val između mora i svemira

Znanstvenici su prvi put zabilježili kako meteorološki tsunamiji uzrokuju akustičko-gravitacijske valove koji se iz mora šire do ionosfere, mijenjajući količinu elektrona. Taj “pjev mora” rezultat je energetskih valova izazvanih vremenskim nepogodama. Fenomen je dokumentirao dr. sc. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković. Istraživanje otvara mogućnost ranog otkrivanja tsunamija putem satelita, što bi moglo spasiti živote. Posebno je pogođen Jadran, gdje su ovakvi događaji najizraženiji u uvalama poput Vele Luke, koja pamti veliki val iz 1978. HRT

08.01.2025. (23:00)

I Sjeverno more grije

Danci se griju pomoću morske vode

Umjesto ugašene termoelektrane na ugljen sad je u jednom danskom gradiću u pogon puštena golema toplinska pumpa koja će temperaturu mora pretvoriti u 280 tisuća megavatsati energije dovoljne za grijanje 25 tisuća domaćinstava. Stanovnike južnijih mora to svakako može začuditi, ali Tobias Hirsch iz tvrtke MAN Energy Solutions objašnjava kako ta toplinska pumpa odlično funkcionira “i kod najnižih temperatura, kad Sjeverno more ima 4 stupnja ili čak i manje”. “I tad možemo još uvijek dobivati dovoljno energije iz morske vode i gradu i tamošnjem stanovništvu staviti na raspolaganje vodu zagrijanu na preko 90 stupnjeva”, kaže Hirsch. DW

06.11.2024. (14:00)

Gdje nas nema, tim bolje i za nas

Nova studija tvrdi: Širenje zaštićenih morskih područja ključno je za ljudsko zdravlje

Nova studija objavljena u časopisu One Earth istražuje povezanost između očuvanja morske bioraznolikosti, ljudskog zdravlja i dobrobiti. Rezultati sugeriraju da zaštićena morska područja mogu biti korisna i za planet i za ljude. Zaštićena morska područja su dijelovi oceana koje vlade zakonski priznaju kao važne za očuvanje mora, a u njima su ograničene ljudske aktivnosti. Kada neka vlada proglasi morsko područje zaštićenim, obično ondje više nije dopušteno stanovati, ribariti, graditi turističke objekte, uzgajati ribe ili bušiti naftu. Pravila variraju ovisno o lokaciji, ali cilj je omogućiti prirodi da napreduje smanjenjem ljudskog djelovanja. Green

06.10.2024. (12:00)

Moramo misliti malo i na njih

Alarmi iz dubina: Dramatično je u podmorju

Mora i oceani doimaju nam se beskrajnima, ali ribama ta beskonačnost ništa ne znači i ne uživaju u morskim dubinama onako kako mi mislimo, posebice otkako je čovjek premrežio morsko dno tehnologijom. Mnoge vrste riba nastanjuju određeni morski prostor u kojem imaju dovoljno hrane i razmnožavaju se, pa ako im se naruši prirodno stanište i spokoj, gube urođenu orijentaciju snalaženja u podmorju. Neki znanstvenici tvrde da bi zbog dezorijentiranih riba u morima i oceanima čije su dubine premrežili kabeli, cijevi i ostala tehnologija trebalo sagraditi podvodne mostove koji bi pomogli sačuvati neometanu mobilnost morske faune, baš kao što je napravljeno na autocestama na kopnu na kojima postoje posebni prijelazi za divlje životinje. Znanstvenici još tvrde da bi to trebalo raditi i zbog klimatskih promjena koje uzrokuju migraciju nekih vrsta riba u sjeverna mora. Lider

28.08.2024. (15:00)

Plemenito

Pulski akvarij uzgaja čak sedam vrsta fitoplanktona za hranu ugroženim periskama

Fitoplankton, od kojeg u svijetu postoji oko 25 tisuća različitih vrsta, ima ključnu ulogu u prehrambenom lancu mora. Ove mikroskopske alge su osnovna hrana mnogim morskim organizmima, uključujući filtratore poput školjkaša i mnogočetinaša, kao i ličinke riba i rakova. Raznolika prehrana je bitna kako bi se osigurali svi potrebni nutrijenti i što bolje oponašala prirodna ishrana. Akvarij u Puli ima poseban odjel posvećen uzgoju sedam vrsta fitoplanktona kao hrane za periske, što ga čini jedinstvenim. Green

01.08.2024. (01:00)

Vitamin Sea

Znate zašto je more slano? Zbog minerala i soli koje se ulijevaju iz rijeka, a dolaze i iz Zemljine kore

Milijunima godina, minerali i soli teku iz rijeka u mora i oceane. Voda iz mora i oceana, kao i svaka druga voda, gubi se isparavanjem, a sol ostaje otopljena i čini preostalu vodu sve slanijom. Dio oceanske soli također se proizvodi procesima kao što su hlađenje magmatskih stijena Zemljine kore ili trošenje stijena i sedimenata na dnu oceana. Izvori soli su i čvrste i plinovite tvari koje izlaze iz Zemljine kore podvodnom vulkanskom aktivnošću, piše Krstarica. Osim prirodnih pojava i procesa, na kemijski sastav morske vode utječe i život u moru. N1