OECD-ov pogled na deregulaciju: Sturzeneggerova preciznost nadmašuje Muskovu motornu pilu - Monitor.hr
Danas (12:00)

Regulacija na križanju

OECD-ov pogled na deregulaciju: Sturzeneggerova preciznost nadmašuje Muskovu motornu pilu

OECD-ov Regulatory Policy Outlook 2025 naglašava važnost učinkovitih, fleksibilnih i participativnih regulacija temeljenih na dokazima. Uspoređujući pristupe deregulaciji, argentinski model pod vodstvom Sturzeneggera ističe se strukturiranim reformama u skladu s OECD-ovim načelima. Nasuprot tome, Muskov DOGE u SAD-u, iako ambiciozan, kritiziran je zbog štetnih posljedica na javne usluge i nedostatka dugoročne strategije . EU, suočena s izazovima pretjerane regulacije, poduzima korake ka pojednostavljenju propisa, no ostaje pitanje hoće li to biti trajna promjena ili privremeni kompromis.

Mileijev pristup deregulaciji u Argentini ima veće šanse za dugoročni uspjeh u odnosu na Trumpov i Muskov. Uz široku podršku Kongresa, Milei je uspio provesti fiskalne i regulatorne reforme, uključujući rezove u javnim rashodima i smanjenje inflacije. Sturzeneggerov tim, koji je pripremio regulatornu reformu, koristi inkluzivan pristup, analizirajući cjenovne deformacije i eliminirajući korupciju. Iako Argentini predstoje izazovi, uključujući visoku inflaciju i nesigurnost u trgovinskoj politici, Milei uživa stabilnu podršku birača zbog smanjenja inflacije i fiskalnih prilagodbi. Velimir Šonje za Ekonomski lab


Slične vijesti

28.01.2022. (10:00)

Dio ekipe

Što je to uopće OECD i što Hrvatska dobiva ulaskom u taj elitni klub

Područja djelovanja i rada OECD-a su razvojna politika i kooperacija, energetika, razvoj trgovine, financijska i fiskalna pitanja, socijalna problematika, zapošljavanje, edukacija, ekologija, znanost i tehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo. Za razliku od zajednica poput EU-a, OECD nema nikakve formalne moći nad svojim članicama, već ga je bolje opisati kao veliku konzultantsku tvrtku koja radi na povećanju BDP-a članica, poboljšanju uvjeta života u njima i doprinosu slobodnog tržišta na globalnoj razini. Glavnu riječ ima SAD te pokriva troškove petine godišnjeg proračuna koji je 2019. iznosio 386 milijuna eura. Manje zemlje, poput nama usporedive Slovačke ili Slovenije, uplaćuju po jedan posto godišnjeg budžeta, pa je sigurno pretpostaviti da će i nas godišnje članstvo koštati nešto manje od četiri milijuna eura. T-portal…

21.12.2019. (20:30)

U prosjeku

Veliki pomak Hrvatske na najvažnijoj ljestvici liberalizacije tržišta

U OECD-ovom izvješću PMR 2018 Hrvatska je izjednačena s prosjecima za zemlje OECD-a i EU-prema kriteriju reguliranosti tržišta. Pri zadnjem mjerenju za 2013., bili smo najreguliranije gospodarstvo Europske unije i pri vrhu liste reguliranosti svih zemalja uključenih u mjerenje. Hrvatska se sad nalazi između Čilea i Izraela, na 20. mjestu ljestvice koja obuhvaća 44 zemlje. Ekonomski lab

09.03.2019. (16:30)

Svako zlo za neko dobro?

Ljubo Jurčić: Članstvo u OECD-u košta, a naš utjecaj bi tamo bio nikakav

“Naše članstvo služilo bi samo tome da se naši vođe mogu povremeno slikati sa svjetskim vođama. Nitko od njih ne bi slušao naše političare, kao što i članovi raznih kraljevskih društava i sličnih organizacija rado uz plaćanje članarine uzimaju Hrvate, a zapravo im uzimaju novac – to se plaća nekoliko desetaka tisuća eura”, izjavio je Ljubo Jurčić za Tportal.

17.11.2018. (15:30)

Pomirili se komšije

Mađarska povlači blokadu Hrvatskoj za ulazak u OECD

Mađarski premijer Viktor Orban doći će u Hrvatsku početkom prosinca na summit Srednjoeuropske inicijative, ali ne dolazi praznih ruku – na poklon će donijeti odluku o mađarskom povlačenju blokade hrvatskog pristupa Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Barikadu je Mađarska bila postavila zbog nezadovoljstva odnosom prema MOL-u i njezinu šefu Zsoltu Hernadiju. Večernji piše da su općenito Orban i Plenković u dobrim odnosima.

04.10.2018. (18:30)

Ženama svjetski novčanik

Žene glavne ekonomistice u MMF-u, Svjetskoj banci i OECD-u

Harvardska profesorica Gita Gopinath imenovana je na mjesto glavne ekonomistice MMF-a, kao prva žena na tom položaju (Christine Lagarde je direktorica). Njenim imenovanjem žene su preuzele pozicije glavnih ekonomista triju velikih međunarodnih ekonomskih institucija – MMF-a, Svjetske banke (Grkinja Pinelopi Koujianou Goldberg) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Francuskinja Laurence Boone).

13.01.2018. (23:22)

Organizacija barikada

Europska komisija Sloveniji i Mađarskoj: Pustite Hrvatsku u OECD

“Zemlje članice EU-a ne smiju blokirati druge članice pri ulasku u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)” – poručila je povjerenica EK za trgovinu Cecilia Malmström u odgovoru na pitanje hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule. “Stajalište EU-a još od 2007. je da bi sve države članice EU-a koje nisu članice OECD-a i podnesu zahtjev za članstvo trebalo smatrati prihvatljivima za pristupanje OECD-u te ih automatski uključiti u postupak pristupanja”, pojašnjava povjerenica “te žalimo što su dvije države članice od njega odstupile”. T-Portal

13.09.2017. (08:53)

Predsjednici KGK objasnili u Budimpešti da su blokirali hrvatski ulazak u OECD jer su nezadovoljni načinom na koji se postupalo u postupku INA-MOL prethodnih godina

08.09.2017. (19:30)

Neće moći ove noći

Mađarska ne podupire zahtjev Hrvatske za članstvom u OECD-u

Mađarska neće poduprijeti zahtjev Republike Hrvatske za članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a razlog tomu je odnos RH prema MOL-u i njezinu šefu Zsoltu Hernadiju, objavilo je mađarsko ministarstvo vanjskih poslova. Naši sjeverni susjedi isto tako neće podržati ni zahtjev Rumunjske za članstvo u OECD-u zbog zatvaranja katoličke gimnazije koju su uglavnom pohađala mađarska djeca u Targu Muresu. Index

06.09.2017. (18:39)

Hoće susjed da nam crkne i druga krava

Slovenija će blokirati hrvatski ulazak u OECD zbog arbitraže

Zbog odbijanja Hrvatske da prizna arbitražu o granici Slovenija namjerava blokirati ulazak RH u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj. Kaže Ljubljana da hrvatsko neprihvaćanje granične arbitraže predstavlja kršenje načela vladavine prava, te da hrvatska vlada pokazuje nepoštovanje prema međunarodnom pravu odbijajući arbitražnu presudu. Večernji

19.04.2016. (00:11)

Made in China

Promet lažnom robom – 461 milijarda dolara, 2,5% svjetske trgovine

Trgovina krivotvorenom robom ogroman je biznis težak 461 milijardu dolara (podaci iz 2013.), a nije teško pogoditi da roba stiže iz Kine. Najviše su pak trgovinom lažnjacima pogođene bogate zemlje, ponajviše SAD, Francuska i Italija, u kojima su kompanije čiji se proizvodi krivotvore. Te su pak zemlje članice OECD-a, koji u novom izvješću upozorava na problem. Naime, trgovina krivotvorenom i krijumčarenom robom ima 2,5% udjela u svjetskoj trgovini. Poslovni, CBS news